Ant International objavio je novu verziju svog AI modela za predviđanje tečajeva, a među korisnicima su se našli Barclays, Citi, Deutsche Bank i Standard Chartered.
Singapurska FinTech kompanija predstavila je Falcon TST 2.0 model dizajniran za preciznije predviđanje u upravljanju rizicima kod prekograničnih plaćanja. Riječ je o nadogradnji na modele temeljene na vremenskim serijama, koji se razlikuju od popularnih jezičnih modela po tome što obrađuju numeričke podatke – iznose transakcija, stanja računa, tokove namire i valutne pozicije.
Dok veliki jezični modeli prepoznaju obrasce u tekstu, financijski podaci zahtijevaju drugačiji pristup. Likvidnosne potrebe, kretanja na deviznom tržištu i tokovi transakcija mogu se naglo promijeniti, a upravo te promjene model treba predvidjeti. Ant International ističe da vrijednost AI predviđanja nije samo u točnijim izračunima, nego u pomoći tvrtkama da prepoznaju kada im treba novac, koliko ga trebaju i u kojim valutama.
Od banaka do zrakoplovstva
Za sada je fokus na deviznom tržištu, no planovi sežu dalje. Kompanija najavljuje proširenje modela na predviđanje potražnje u upravljanju opskrbnim lancem za e-trgovinu te na prediktivno upravljanje operacijama u zrakoplovnom sektoru.
„Za nas vrijednost AI-ja nije jednostavno postizanje boljeg rezultata predviđanja, nego pretvaranje te prediktivne inteligencije u stvarne odluke – koliko likvidnosti pripremiti, kako upravljati FX izloženošću i kako učinkovitije rasporediti kapital”, rekao je Jiang-Ming Yang, glavni direktor za inovacije u Ant Internationalu.
Podaci o usvajanju AI-ja u poduzećima pokazuju zanimljiv obrazac. Istraživanja pokazuju da je 95 posto tvrtki u financijskom sektoru već implementiralo AI alate na dubljoj razini, dok je u zdravstvu taj udio 63 posto, a u medijima tek 43 posto. Čini se da tvrtke ne šire AI tamo gdje je tehnologija najperspektivnija, nego tamo gdje je okruženje najpogodnije za upravljanje, evaluaciju i poboljšanje.
Ono što ostaje otvoreno pitanje jest koliko će ovakvi modeli promijeniti odnos malih i srednjih poduzeća prema upravljanju valutnim rizicima. Ako najveće svjetske banke dobiju alat koji preciznije predviđa kretanja tečajeva, nameće se pitanje – što to znači za one koji nemaju pristup takvoj tehnologiji? U svijetu u kojem valutna klauzula i dalje opterećuje mnoge, a domaća valuta trpi pritiske, ovakav razvoj događaja dodatno produbljuje jaz između financijskih divova i ostalih sudionika tržišta.