Dosad nepoznata grana ljudske evolucije dobiva sve jasnije obrise – u kineskoj pokrajini Yunnan pronađena je prva potvrđena kost podlaktice denisovaca, drevne ljudske vrste koja je nestala prije otprilike 40 tisuća godina.
Znanstvenici predvođeni profesorom Fu Qiaomei s Instituta za paleontologiju kralježnjaka i paleoantropologiju Kineske akademije znanosti potvrdili su da pet fosilnih ostataka iz špilje Bianfu u jugozapadnoj Kini pripada denisovcima. Među njima je i ulomak radijusa – jedne od dviju kostiju podlaktice – što je prvi takav nalaz u povijesti.
Nova metoda otkriva ono što je dosad bilo skriveno
Denisovci su dosad bili poznati uglavnom iz genetskih analiza, budući da je fizičkih ostataka bilo malo, osobito onih ispod lubanje. Upravo je nedostatak postkranijalnih kostiju – kostiju tijela – ostavljao prazninu u razumijevanju toga kako su se ti drevni ljudi fizički prilagođavali različitim okolišima.
Istraživači su razvili novu strategiju koja kombinira morfološku analizu s paleoproteomikom – proučavanjem drevnih proteina. Umjesto skupog i neučinkovitog testiranja svih više od 60 tisuća koštanih ulomaka iz špilje, najprije su morfološki odabrali 22 potencijalna homininska ostatka, a zatim su analizom proteina potvrdili da tri kosti i dva zuba doista pripadaju denisovcima.
Zubi iz sloja 7, datirani na otprilike 148 tisuća do 134 tisuće godina, pripadali su muškim jedinkama, što su istraživači utvrdili analizom proteina iz cakline. Starija kost iz sloja 9 datira na razdoblje od prije 167 tisuća do 150 tisuća godina.
Kosti koje mijenjaju sliku o denisovcima
Ulomak radijusa BFD771 pokazuje mozaične značajke: proksimalni dijelovi su veliki poput neandertalskih, ali ukupni vanjski oblik i presjek vrata kosti sličniji su suvremenim ljudima. To sugerira da su denisovci imali jedinstvene biomehaničke zahtjeve i obrasce ponašanja, različite od neandertalaca i modernih ljudi.
Debljina lubanjskih kostiju iz špilje Bianfu najsličnija je onoj kod Homo heidelbergensisa i istočnoazijskih arhaičnih hominina iz kasnog srednjeg pleistocena. Špilja Bianfu sada ima najbogatiji zapis denisovskih fosila izvan poznate Denisove špilje u Sibiru.
Postavlja se pitanje koje istraživači tek trebaju odgovoriti: ako su denisovci uspješno preživjeli ledeno doba na visoravni Yunnan-Guizhou, gdje su ih topli uvjeti i obilje hrane održavali na životu, zašto su ipak nestali dok su moderni ljudi opstali? Odgovor na to pitanje mogao bi promijeniti shvaćanje o tome što je doista presudilo u opstanku ljudskih vrsta.