Instrument težak nekoliko desetaka kilograma, koji je od 2016. godine putovao vezan za sondu, uspješno je oživljen nakon devet godina mirovanja.
Laserski altimetar BELA, kojeg su razvili znanstvenici Sveučilišta u Bernu i Njemačkog centra za zrakoplovstvo i astronautiku (DLR), prvi je put aktiviran u svemiru 14. rujna 2026. Sondu BepiColombo, zajednički projekt Europske svemirske agencije (ESA) i japanske JAXA-e, lansirali su 20. listopada 2018. i od tada putuje prema Merkuru, najmanjem i Suncu najbližem planetu.
Aktivacija nije bila trenutna. Tim je laser prvo uključio na deset sekundi, tijekom kojih je prema otvorenom svemiru poslano više od stotinu ultrakratkih infracrvenih impulsa. Sonda se u tom trenutku nalazila otprilike 200 milijuna kilometara od Zemlje. Podatkovni paket stigao je do zemaljske postaje desetak minuta kasnije i potvrdio da sustav radi kako je predviđeno.
Uslijedilo je ponavljanje istog testa, zatim produženje rada na deset minuta, pa tek onda na više od sat vremena. Takav postupni pristup omogućio je provjeru ponašanja lasera u svakom koraku, uz minimalan rizik. Antoine Pommerol s Fizičkog instituta Sveučilišta u Bernu, jedan od glavnih istraživača projekta, istaknuo je da su impulsi ovaj put poslani isključivo u prazan prostor, a ne prema Merkuru, ali da su i takvi podaci bili ključni za procjenu stanja sustava.
Što BELA zapravo mjeri
Zadatak je altimetra izmjeriti oblik, topografiju i morfologiju Merkurove površine. Riječ je o najtežem instrumentu na planetarnom orbiteru MPO. Njegovi će podaci, prema riječima istraživača, omogućiti trodimenzionalni prikaz Merkura s dosad neviđenom preciznošću.
Instrument je posljednji put potpuno testiran 2016. u laboratoriju u Bernu, iste godine kada je i otpremljen prema ESTEC-u radi ugradnje na sondu. Devet godina bez aktivacije za takav sustav nije bezazleno — laseri i optički sklopovi stare, a toplinsko ponašanje u svemiru teško je simulirati na Zemlji. Zato je potvrda da su svi podsustavi nominalni, kako kaže Pommerol, donijela „veliko olakšanje”.
Znanstvenica za instrument Liliane Burkhard opisala je puštanje u rad kao proces koji „treba biti nedramatičan” — svaki je korak osmišljen tako da otkrije eventualne probleme dok laser radi deset sekundi, a ne sat vremena.
Što slijedi i što se pritom prešućuje
Sljedeća važna prekretnica je 9. prosinca 2026., kada će japanski orbiter Mio biti smješten u svoju operativnu orbitu oko Merkura. Potom slijede manevri kojima se ESA-in MPO priprema za vlastitu znanstvenu orbitu, predviđenu za ožujak 2027. Znanstvena faza misije počinje 6. travnja 2027., više od osam godina nakon lansiranja.
No ono što se u ovakvim izvještajima obično ne ističe jest cijena i logistika. BepiColombo nije putovao ravno prema Merkuru — koristio je niz gravitacijskih manevara i solarno-električni pogon kako bi postupno smanjio brzinu i ušao u orbitu. Takva ruta znači duže putovanje, više rizika i instrumente koji godine provode u stanju mirovanja, izloženi zračenju i temperaturnim ekstremima. Da je laserski altimetar nakon devet godina proradio iz prvog pokušaja, više je stvar pedantnog inženjeringa nego sreće.
Ostaje i pitanje šireg konteksta. Merkur je planet s ekstremnim temperaturnim razlikama, slabim magnetskim poljem i površinom koja nije dovoljno istražena. Podaci koje BELA prikupi mogli bi pomoći u razumijevanju nastanka planeta blizu Sunca — ali i u kalibraciji modela koji se danas koriste za druge svjetove. Tko će te podatke analizirati i pod kojim uvjetima, pitanje je koje ESA i JAXA zasad ostavljaju otvorenim.
Do tada, laser je uključen, telemetrija stiže, a tim u Bernu čeka 2027. godinu. Nakon osam godina putovanja, instrument je spreman za ono zbog čega je i napravljen.