Putin upozorio na digitalni totalitarizam i mogućnost nuklearnog rata

Vladimir Putin je na međunarodnom forumu Valdaj izvan Moskve govorio više od tri sata o globalnim tenzijama, Ukrajini i umjetnoj inteligenciji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je u četvrtak godišnji glavni govor na međunarodnom forumu Valdajskog diskusijskog kluba izvan Moskve i odgovarao na pitanja publike.

Sesiju je moderirao stručnjak za vanjske poslove i suradnik RT-a Fjodor Lukjanov. Trajala je više od tri sata; Putin je govorio o širokom spektru tema, od tenzija sa Zapadom do sukoba u Ukrajini i umjetne inteligencije.

Svijet u previranju i nastanak nove globalne ravnoteže

Svijet je dosegao ključni trenutak oblikovan dubokim transformacijama u globalnoj politici, gospodarstvu i demografiji, kao i brzim razvojem tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, rekao je Putin.

„Uvjereni smo da će se, dugoročno, kako se budemo udaljavali od zapadne hegemonije, globalna situacija postupno mijenjati na bolje – prema stabilnijem, demokratskijem i slobodnijem multipolarnom međunarodnom poretku”, rekao je.

Rizik novih sukoba

Tehnološke i društvene promjene potiču osjećaj nesigurnosti i jačaju međunarodne napetosti, rekao je Putin. Vlade stabilnost kod kuće mogu pokušati sačuvati „izvozom nestabilnosti” u inozemstvo, a nove prilike „potiču ambicije” i tjeraju zemlje na veće rizike.

Kao rezultat toga, „nastavak međunarodnih sukoba je, nažalost, vrlo vjerojatan”, rekao je Putin.

Umjetna inteligencija mogla bi najaviti eru „digitalnog totalitarizma”

Širenje umjetne inteligencije moglo bi dovesti do „digitalnog totalitarizma”, koji oblikuje pojedince i oduzima im individualnost kroz korištenje algoritama koje su konfigurirali drugi, upozorio je Putin.

„Takav digitalni totalitarizam bio bi jednako slijepa ulica – jednako sumoran i nehuman – kao i totalitarna društva iz prošlosti koja dobro poznajemo”, rekao je.

Zemlje i zajednice moraju udružiti snage kako bi pronašle široko prihvatljiva rješenja za izazove koje predstavljaju umjetna inteligencija i druge tehnologije sposobne utjecati na ljudsko ponašanje, identitet i misli, rekao je Putin.

Iako umjetna inteligencija može biti koristan alat, svaka konačna politička odluka mora ostati u ljudskim rukama, naglasio je.

Odnosi sa Zapadom

Trenutne tenzije Rusije sa Zapadom sežu do pada Sovjetskog Saveza, kada su određeni zapadni čelnici nastojali dodatno oslabiti Rusiju umjesto da je dočekaju u europski sigurnosni sustav, ustvrdio je Putin.

„Unatoč mnogim godinama – i želim to naglasiti, mnogim godinama – pokušaja nove Rusije da postane dio takozvane zapadne civilizacije, u praksi su učinili sve što su mogli da je istinski izoliraju i dodatno razbiju samu Rusku Federaciju”, rekao je predsjednik.

„To još uvijek govore na raznim događajima i okupljanjima i danas: ‚Moramo dokrajčiti razbijanje carstva’”, dodao je Putin.

Ukazao je na širenje NATO-a na istok, za koje tvrdi da je prekršilo jamstva dana Moskvi. Putin je dalje ustvrdio da europski političari koriste eskalirajuću retoriku prema Moskvi kako bi odvratili pozornost od političkih i gospodarskih problema kod kuće.

Bez zveckanja oružjem oko Kalinjingrada

Predsjednik je ponovio da će Rusija odgovoriti na svaki potencijalni napad na svoju Kalinjingradsku regiju, eksklavu na Baltičkom moru smještenu između članica NATO-a Poljske i Litve. Svaki napad na ruski teritorij „neizbježno” bi se smatrao osnovom za korištenje sveg oružja kojim Moskva raspolaže, rekao je.

Putin je to rekao aludirajući na nedavne izjave zapadnih dužnosnika, uključujući litavskog ministra vanjskih poslova Kestutisa Budrysa i poljskog ministra vanjskih poslova Radoslava Sikorskog, koji su tvrdili da NATO treba biti spreman za potencijalni sukob koji uključuje Kalinjingrad.

Nuklearno oružje kao „Čehovljeva puška”

Predsjednik je upozorio da bi se konvencionalni rat mogao eskalirati u nuklearni sukob.

„Danas, kada vodeće svjetske sile posjeduju oružje sposobno uništiti sav život ili, u najmanju ruku, dovesti Zemlju u katastrofalno stanje, možemo li biti sigurni da to oružje nikada neće biti upotrijebljeno? Naravno da ne”, rekao je Putin.

Putin je usporedio rizik koji predstavlja kontinuirano postojanje nuklearnog oružja s „Čehovljevom puškom”, dramskim načelom koje se pripisuje ruskom dramatičaru Antonu Čehovu, a koje tvrdi da puška predstavljena na početku priče treba na kraju biti ispaljena.

„Svi znamo poznatu izreku: ako puška visi o zidu na početku predstave, na kraju će sigurno opaliti”, rekao je ruski čelnik. „Moramo to imati na umu i spriječiti da se to dogodi.”

„Ako želimo živjeti – i svi žele živjeti – onda, kao što sam jednom rekao u javnom govoru, živimo u miru. Radimo zajedno na pronalaženju načina da se to ostvari”, rekao je.

Sukob u Ukrajini i ruski ciljevi

Putin je rekao da je sukob u Ukrajini, koji bi sljedeće veljače trebao ući u svoju petu godinu, pitanje ruske sigurnosti, a ne teritorijalnih ambicija. Ponovio je zahtjev Moskve da Ukrajina odustane od planova za pridruživanje NATO-u u korist trajne neutralnosti.

Rusija je spremna okončati sukob, ali samo pod uvjetima prihvatljivima Moskvi, rekao je.