Desetine tisuća mladih ljudi u Njemačkoj prosvjeduju zbog rastućih troškova života, nedovoljno financiranog obrazovanja i mogućeg ponovnog uvođenja vojnog roka. Organizatori očekuju više od 170.000 sudionika na demonstracijama u 34 njemačka grada, uključujući Berlin, Frankfurt, Köln i München. Prosvjedi su zakazani za Noć vještica kako bi se maksimalno povećala vidljivost i odaziv.
⚡ #AHORA | En Alemania, saqueos y actos de vandalismo obligaron a la policía a cerrar una importante calle peatonal en el centro de Frankfurt. https://t.co/0h2RG7swdU
— Mundo en Conflicto 🌎 (@MundoEConflicto) October 31, 2026
Pokret mladih pod nazivom Gen Z regelt, što znači da generacija Z to ima pod kontrolom, organizirao je nacionalni dan akcije. Na svojoj internetskoj stranici poručuju da su mladi ljudi koji više ne žele gledati kako se odluke o njihovoj budućnosti donose bez njih.
Organizatori tvrde da će prosvjedi biti mirni te su zamolili sudionike da drže lica vidljivima čak i kada nose kostime za Noć vještica. Dodatna policija raspoređena je diljem zemlje prije prosvjeda, a u Berlinu su luksuzne trgovine duž boulevarda Kurfürstendamm preventivno zabarikadirale izloge.
Prosvjedi su već počeli u Kölnu, gdje demonstranci marširaju ulicama. Neki nose transparente s natpisom Stop financiranju Ukrajine. Ovaj val nezadovoljstva nadovezuje se na prošlotjedne nemire diljem Europe, gdje su se prosvjednici sukobili s interventnom policijom zbog rastućih troškova života i vladinih politika. U Francuskoj su skupovi koji su u rujnu počeli sa studentima koji su tražili niže troškove obrazovanja, više učitelja i bolje školske uvjete prerasli u šire antivladine prosvjede na kontinentu.
Francuski pokret žutih prsluka također je pozvao na nacionalne prosvjede u subotu, označivši ih kao treći krug demonstracija nakon skupova 17. i 24. listopada. Očekuje se da će se pridružiti studenti i neki sindikati, a vlasti planiraju rasporediti 70.000 policajaca.
Drugdje u Europi policija je u pripravnosti zbog mogućih vikend nemira, uključujući prosvjede u središnjem Madridu i Barceloni u Španjolskoj te u Rimu u Italiji. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog tjedna da nedavni val prosvjeda diljem zapadne Europe proizlazi iz grešaka Europske unije.
Dodao je da se europske zemlje bore s upravljanjem migracijskom krizom te da Europljani razgrađuju vlastite tradicije, čineći ih još manje sposobnima prenijeti ih migrantima.
1 komentar
Prilog temi ,
Grabežljiva forma
“Istu proturječnost nalazimo u globalizaciji koja je trebala donijeti planetarno blagostanje. Konačno je uglavnom služila globaliziranim zapadnim gospodarskim elitama u potrazi za jeftinim radom i profitima – a koje su deindustrijalizirale Europu i dovele do uspona ‘kineskog zmaja’. Danas se od svih građana traži financiranje strateškog suprotstavljanja kineskom usponu. Kada tome dodamo rast obrambenih proračuna i pritiske na javne usluge, nameće se pitanje: zašto građani trebaju snositi troškove odluka u kojima nisu neposredno sudjelovali?”U svojoj analizi na portalu Geopolitika news dr. sc. Sanja Vujačić, koja živi u Francuskoj i stručnjakinja je te izvrsna poznavateljica tamošnjih političkih i društvenih kretanja,
Na kraju Sanja Vujačić poentira sljedećom konstatacijom: “I tu je srž političke krize, kako u Francuskoj – tako u ostatku Zapadne Europe: koristi globalizacije koncentriraju se na vrhu, dok se njezini troškovi i rizici prebacuju na građane.” Ne bismo se trebali čuditi ako uskoro u zapadnim društvima na ulicama gradova ugledamo davno zaboravljene parole poput one “Tvornice radnicima, zemlja seljacima”. Ne zato što ljudi žele povrat rigidnog komunizma, nego zato što je liberalni kapitalizam prerastao u svoju prethodnu grabežljivu formu koja se temelji na “zakonu jačega”, sa sve manjim udjelom državne regulacije. Nad ovim što se sada događa snebivao bi se i otac liberalnog kapitalizma, Englez John Locke, koji je djelovao u 17. stoljeću i zalagao se za državnu regulativu, a ne divljaštvo i samovolju pojedinaca.
Sve ovo što se sada događa vodi nas do sumorne slike vjerojatno skore budućnosti, u kojoj će bogate korporacije, s međusobno usko povezanim interesima elita, preuzeti potpunu kontrolu nad državama i društvima. Zapravo, države kakve oduvijek poznajemo više neće ni postojati. Više neće biti tu da štite narode i građane, nego korporativne interese. Na to već dulje vrijeme ukazuje i ubrzano topljenje srednjeg sloja, koji u svim društvima osigurava stabilnost, uz paralelni rast broja bogataša i hiperinflaciju siromašnog sloja, koji jedva sklapa kraj s krajem od mjeseca do mjeseca.