SAD nisu uspjele zaustaviti Sjeverni tok 2 – Posljednja šansa su sankcije protiv Njemačke

Usprkos dugogodišnjem uvjeravanju i otvorenim prijetnjama ekonomskim sankcijama od strane dvije administracije Bijele kuće, čini se da Sjedinjene Države nisu bile u stanju odvratiti Njemačku od nastavka sudjelovanja u izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2. Sada se Moskva može ponositi činjenicom da je ostalo samo nekoliko mjeseci do završetka velikog projekta koji će povezati Rusiju i Europu.

Američki analitičari kažu da su SAD u proteklih pet godina propustile sve ključne prilike za zaustavljanje izgradnje plinovoda za kojeg kritičari strahuju da će činiti temelj poslovanja između Njemačke i Rusije, što bi moglo stvoriti napetosti u NATO paktu, potkopati gospodarsku situaciju u Ukrajini i predstavljati prijetnju energetskoj sigurnosti Sjedinjenih Država i njihovih saveznika u istočnoj Europi.

Za ovaj rezultat nisu krivi isključivo hladni odnosi između predsjednika Trumpa i njemačke kancelarke Angele Merkel. Predsjednik Obama i njegovi pomoćnici također su izražavali sumnje glede projekta, ali nisu uspjeli uvjeriti Berlin da preispita svoju odluku.

Prema američkim novinarima, SAD su ranije imale priliku iskoristiti politički stav u Njemačkoj i ljutnju svjetske zajednice prema Rusiji. Od 2014. je bilo nekoliko dobrih prilika za to. Washington je mogao zaustaviti projekt ili podići javno mnijenje protiv njega kako bi političari spriječili izgradnju. Međutim, Washington nije uspio iskoristiti nijedan od tih dobrih trenutaka, za The Washington Times piše Ben Wolfgang.

U Washingtonu sada priznaju svoj neuspjeh i kažu kako SAD sada jedino mogu posegnuti za ekonomskim sankcijama protiv njemačkih tvrtki, koje sa svoje strane nisu učinile ništa da uspore napredak projekta.

“Čini se da Nijemci namjeravaju nastaviti graditi ovaj plinovod. Napravili smo gotovo sve što smo mogli kako bismo odvratili Europljane, prije svega Nijemce, od izgradnje Sjevernog toka 2, ali do danas nismo postigli uspjeh”, izjavio je ovog mjeseca američki državni tajnik Mike Pompeo na saslušanju pred Odborom za vanjske poslove Senata.

Trumpovo nezadovoljstvo plinovodom je kulminiralo na summitu u Bruxellesu u srpnju, kada se američki predsjednik žalio glavnom tajniku NATO pakta Jensu Stoltenbergu “kako je Njemačka sada u potpunosti pod kontrolom Rusije”.

“Moramo vas zaštititi od Rusije, a Njemačka putem plinovoda sklapa poslove s Rusijom. Recite mi je li ovo prikladno? Objasnite mi”, rekao je Trump.

Plinovod je projekt ruske državne kompanije Gazprom, ali se gradnja provodi s financijskim ulaganjima drugih velikih međunarodnih igrača, kao što su Royal Dutch Shell. Očekuje se da će projekt biti dovršen do kraja 2019. godine. U travnju su ruski dužnosnici rekli da je u ovom trenutku položeno nešto više od 950 kilometara plinovoda. Očekuje se da će se, nakon završetka izgradnje, Sjeverni tok 2  protezati otprilike 1198 kilometara od ruskog grada Viborga, blizu granice s Finskom, do Greifswalda u sjeveroistočnoj Njemačkoj.

Kritičari upozoravaju kako će projekt Rusiji dati još dominantniju ulogu dobavljača energije u Europu. Po njihovom mišljenju, Moskva može koristiti taj utjecaj kao geopolitičko oruđe zastrašivanja, prijeteći da će podići cijene ili zaustaviti opskrbu. Prošle je godine Rusija s isporukama prirodnog plina zadovoljila 40% ukupne potražnje kontinenta. Prema dizajnerima projekta, zahvaljujući Sjevernom toku 2 se isporuke rusko plina u Europu mogu udvostručiti.

Istočnoeuropske zemlje, poput Poljske, koje se povijesno boje rasta ruskog utjecaja, najglasnije od europskih zemalja prosvjedovale su protiv Sjevernog toka 2, ali njihovi argumenti nisu nad interesima Njemačke i ostalih zemalja koje vide znatne ekonomske koristi od novog plinovoda.

Nema sumnje da će plinovod donijeti ogromnu financijsku dobit Njemačkoj, koja će steći status europskog energetskog čvorišta.

Prema mišljenju američkih analitičara, podržavajući Sjeverni tok 2 i nakon što se projekt završi će europske zemlje, predvođene Njemačkom i Austrijom, stjerati Sjedinjene Države u geopolitički kut.

“Stvarnost je da Njemačka i Austrija ne daju Sjedinjenim Državama drugog načina da zaustave tu stvar, osim sankcija”, rekla je Alina Polyakova, dužnosnica za vanjsku politiku Instituta Brookings koja je detaljno proučavala situaciju oko plinovoda.

Polyakova i drugi američki analitičari kažu da će SAD nerado posegnuti za uvođenjem sankcija Njemačkoj, Austriji i zemljama koje podupiru projekt zbog utjecaja kojeg bi mogle imati na gospodarstvo cijele Europe i štetu koju bi ovakva odluka nanijela odnosima Washingtona s Njemačkom, koji su ionako napeti zbog razlika u stavovima o klimatskim pitanjima, te trgovinskim i migracijskim politikama, koje su se izrazito očitovale pod predsjednikom Trumpom.

Propuštene prilike

Američki analitičari vjeruju da su Sjedinjene Države propustile brojne mogućnosti za poduzimanje smislenih mjera za zaustavljanje projekta. Kada se Krim priključio Rusiji 2014. godine, Sjedinjene Države i Europa su u velikoj mjeri bile ujedinjene u svojoj osudi Moskve. Prema mišljenju američkih analitičara, korištenje ekonomskih sankcija za zaustavljanje izgradnje plinovoda tada bi najvjerojatnije funkcioniralo. Takva se mjera mogla objasniti važnošću održavanja ključne uloge Ukrajine kao glavne tranzitne zemlje ruskog plina za Zapad.

Europski lideri su izražavali veću spremnost za suradnju s predsjednikom Obamom nego s Trumpom, dok je djelovanje Rusije vođama kao što je Angela Merkel moglo dati političko opravdanje potrebno za odbacivanje projekta. Međutim, to se nije dogodilo.

“Da budem iskrena, mislim da je upravo Obamina administracija propustila priliku da zaustavi ovaj projekt. Aneksija Krima je bio je ključni trenutak. Tijekom uvođenja prvih sankcija smo propustili ovu priliku”, rekla je Alina Polyakova s Instituta Brookings.

Danas, pet godina kasnije, često svjedočimo nesporazumima između Merkel i sadašnjeg čelnika Sjedinjenih Država, Donalda Trumpa, oko financiranja NATO obrane i mnogih drugih pitanja. Čini se malo vjerojatnim da je njemačka vlada odlučna prihvatiti američke zahtjeve, proročanski piše The Washington Times.

Naime, jučer je u Njemačkoj održana vladina konferencija za novinare na kojoj je Ulrike Demmer rekla kako je izgradnja Sjevernog toka 2 od interesa za Njemačku i da će projekt biti dovršen.

The Washington Times se žali i na rusku diplomaciju, koja je, kako kaže autor članka Ben Wolfgang, “stvorila sliku Washingtona koji plaši svoje partnere i pokušava im diktirati obrazac ponašanja”.

Točno je da je krajem prošlog tjedna ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovno  optužio Trumpovu upravu za “bezobrazno uplitanje u domaće odluke u Njemačkoj”.

Osim toga, pet godina intenzivnih lobističkih kampanja i kampanja za odnose s javnošću je uvjerilo mnoge njemačke političare i vodeće poslovne ljude o prednostima projekta Sjeverni tok 2.

Međutim, SAD se još uvijek nadaju da će uspjeti iskoristiti unutarnje podijele u Njemačkoj. Navodno u Berlinu projekt još uvijek ima utjecajne neprijatelje. Krajem prošle godine, nakon što je Rusija blokirala tri ukrajinska vojna broda u Kerčkom tjesnacu, došlo je do podijele u stavovima u konzervativnoj koaliciji Angele Merkel. Ben Wolfgang je uvjeren kako bi Sjedinjene Države mogle bi iskoristiti te razlike.

“Kada diplomatski napori za ublažavanje napetosti ne uspiju, ne možemo zanemariti pitanje hoće li projekt dovesti do daljnjeg povećanja ovisnosti Njemačke i Europske unije o ruskom plinu. Bez povećanja povjerenja u rusku politiku, Sjeverni tok 2 će postati pogrešno ulaganje u ekonomskom i političkom smislu”, izjavio je u prosincu Jürgen Hardt, glasnogovornik za vanjske poslove  Kršćanske demokratske unije kancelarke Merkel.

No, čak ni u tom trenutku Sjeverni tok 2 nije promijenio svoj kurs. Američki zakonodavci i dalje upozoravaju kako Moskva jednostavno manipulira Europom.

“Ovo je zamka, ruska zamka u koju su Nijemci spremni upasti”, na saslušanju pred Odborom za vanjske poslove Senata ovog mjeseca je rekao američki senator John Barrasso, republikanac iz Wyominga.

Sada se pokušava nešto napraviti preko Manfreda Webera, najizglednijeg kandidata za novog predsjednika europske komisije, koji je rekao kako će se suprotstaviti ovom projektu.

Na velikoj vladinoj konferenciji u Berlinu su visoki njemački dužnosnici novinarima konačno iznijeli jasan stav vlade o tom pitanju: “Suprotno mišljenju Manfreda Webera, Sjeverni tok 2 se smatra važnim dijelom njemačke nacionalne energetske sigurnosti.”

Washington Times