Biden neće biti bolji od Trumpa za Sjeverni tok 2, pokušat će da “sahrani” projekat

Trumpova administracija preduzela je niz koraka u pokušajima da zaustavi izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, dizajniranog da pokrije rastuće potrebe Evrope za prirodnim gasom po troškovima nižim od kupovine američkog LNG, koju je predsjednik Trump ranije sugerisao da EU treba da učini.

Pristalice gasovoda Sjeverni tok 2 ne bi trebalo da polažu previše nade u to da demokrata Joe Biden preokreće Trumpovu politiku sankcija protiv gasovoda, ukoliko bi bivši potpredsjednik bio izabran za predsjednika, saopštio je njemački list Bild. U stvari, Biden bi mogao biti još oštriji prema projektu, pokušavajući da ga „zakopa“ po svaku cijenu, na primjer sankcionisanjem osiguravajućih društava i kompanija za ovjeru, o čemu, kako se izvještava, Washington već neko vrijeme razmišlja.

Mediji citiraju pomoćnika bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame Benjamina Schmitta, koji je iznio mišljenje da se i republikanci i demokrate protive izgradnji zajedničkog evropsko-ruskog projekta. Bivši generalni sekretar NATO Anders Fogh Rasmussen ponovio je Schmittov stav i izrazio žaljenje jer bi potencijalne američke sankcije mogle naštetiti holandskoj certifikacionoj kompaniji Det Norske Veritas.

Stručnjak za energetsku sigurnost Alan Riley rekao je da sankcije mogu samo zaustaviti projekat, ali Biden će nastojati da ga zauvijek okonča. Riley je nagovijestio da bi demokrata mogao da iznese sveobuhvatan bezbjednosni paket sa ciljem da zamijeni ruski gas zelenom energijom – nešto što se Njemačka i druge evropske države nadaju da će postići sredinom ovog vijeka.

Američka kampanja protiv Sjevernog toka 2

Sjeverni tok 2 zajednički je projekat ruskog Gasproma i pet evropskih energetskih giganata koji su finansirali oko 950 miliona eura, ili oko polovine predviđenih troškova gasovoda. Po završetku, očekuje se da gasovod pumpa do 55 milijardi kubnih metara ruskog gasa u Evropu.

Trumpova administracija se, međutim, oštro protivi projektu, insistirajući da EU mora da kupuje skuplji američki ili izraelski tečni prirodni gas (LNG) kako bi diverzifikovala isporuke i postala manje oslonjena na Moskvu za fosilna goriva. Evropske zemlje koje podržavaju projekat, poput Njemačke, tvrde da je Sjeverni tok 2 čisto ekonomski projekat i obećale su da su evropske zalihe energije dobro diverzifikovane.

Očigledno gluva za uvjeravanja EU, Bijela kuća je uvela svoje prve sankcije protiv Sjevernog toka 2 u decembru 2019. godine, primoravši kompaniju za polaganje cijevi Allseas da povuče svoj brod i ostalu imovinu iz izgradnje. Nakon što je Gazprom brod zamijenio sopstvenim brodom, Trumpova administracija je uvela dodatni zakon u oktobru 2020. godine, ovog puta usmjeren na kompanije koje snabdjevaju opremom, i finansiranje brodova koji rade na izgradnji gasovoda, koji je blizu završetka.

Prema izvještajima medija, Bijela kuća planira dodatne sankcije protiv kompanija koje ili osiguravaju ili sertifikuju ruske brodove koji završavaju gasovod. Trumpove postupke najoštrije je osudilo nekoliko država EU, koje su obećale odgovarajući i koordinisani odgovor na američke sankcije evropskom poslovanju u vezi sa Sjevernim tokom 2.