Glazbena terapija i njene zdravstvene koristi

sviranje klavira

Glazbena terapija je ustaljena zdravstvena profesija utemeljena na dokazima koja koristi posebno dizajnirane glazbene intervencije za rješavanje tjelesnih, emocionalnih, kognitivnih i socijalnih potreba pojedinaca svih dobnih skupina sa svim vrstama zdravstvenih stanja.

Glazbena terapija koristi se iz više razloga, uključujući ublažavanje stresa, unutarnji mir i prilagodbu pozitivnom razmišljanju. Pokazano je da pomaže u liječenju depresije i anksioznosti, a često se koristi kako bi se starijim klijentima pomoglo u rješavanju gubitka pamćenja povezanih s bolestima kao što su Alzheimerova bolest i demencija.

Otkriveno je i da glazbena terapija ublažava bolove, osobito povezane s porođajem ili terminalnim bolestima. Glazbena terapija nije samo slušanje glazbe. Kako bi pojedinci mogli iskoristiti prednosti ove vrste terapije, glazbeni terapeuti potiču polaznike da aktivno stvaraju vlastitu glazbu, pjevaju, plešu ili se kreću prema njoj.

Glazbeni terapeuti moraju imati stečenu diplomu glazbene terapije. Terapeuti u glazbenoj terapiji moraju imati znanje iz psihologije, medicine i glazbe. Samoproglašeni glazbeni terapeuti rašireni su i mogu savjetovati pojedinca. Prije savjetovanja provjerite vjerodajnice koje ta osoba ima.

Glazbena terapija nije tako jednostavna kao slušanje omiljene smirujuće pjesme. Klinička muzikoterapija temelji se na istraživanjima koja aktivno primjenjuju znanost u obliku umjetnosti. Sljedeći su dobri primjeri terapijske glazbe, ali nisu kliničke muzikoterapije:

  • pojedinac s demencijom slušajući svoju omiljenu pjesmu na MP3 uređaju.
  • glazbenici pored kreveta, dežurni glazbenici, glazbeni vježbači, iscjelitelji zvuka i glazbeni thanatolozi.
  • slavne osobe koje nastupaju u bolnicama ili školama.
  • klavir u predvorju bolnice ili hotela.
  • medicinske sestre koje puštaju pozadinsku glazbu za pacijente.
  • studenti koji sviraju gitaru u staračkom domu.

Akreditirani glazbeni terapeuti rade sa:

  • starijim odraslim osobama kako bi smanjili simptome demencije;
  • djecom i odraslima radi smanjenja epizoda astme;
  • pacijentima u bolnicama za smanjenje boli;
  • autističnom djecom za poboljšanje komunikacijskih vještina;
  • nedonoščadi za poboljšanje sna i debljanja;
  • te s pojedincima s Parkinsonovom bolešću kod poboljšanja motoričkih sposobnosti.

Glazbena terapija ima za cilj

  • poboljšati neurološki razvoj;
  • poboljšati govor i jezik;
  • razvijati fini i brzi motorički razvoj;
  • poboljšati vještine suočavanja;
  • normalizirati okruženje;
  • upravljanjem boli;
  • i upravljanjem emocijama.

Zdravstvene prednosti glazbene terapije

Glazbena terapija ima za cilj postizanje općeg blagostanja, a proces ima mnoštvo koristi:

  • Bavljenje socijalnim potrebama – Poznato je da glazba, čak i izvan konteksta terapije, služi kao sredstvo komunikacije, posebno za pojedince koji se teško izražavaju.
  • Poboljšanje fizičkih funkcija – Poznato je da glazbena terapija pomaže osobama koje pate od tjelesnih hendikepa uzrokovanih Parkinsonovom bolešću i moždanim udarom.
  • Podrška emocijama – Nakon što pati od emocionalnog stresa, poput srčanih smetnji i depresije, glazba pomaže osobi ubrzati razdoblje oporavka. Sretne vrste glazbe povećavaju čovjekov pozitivan pogled na život.
  • Poboljšanje kognitivnog razvoja – Poznato je da glazba u mladosti poboljšava prostorno i logično razmišljanje, a također naglašava vrijednost discipline i strpljenja. Glazbena terapija može pomoći pojedincima s poremećajem hiperaktivnosti s nedostatkom pozornosti (ADHD) da se smire i fokusiraju više, te poboljšati pamćenje ljudi koji pate od demencije.

Ova vrsta terapije jako koristi psihološkom aspektu pojedinca, jer studije pokazuju njegove koristi kod ljudi kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest, ADHD, depresija i druge kognitivne degenerativne bolesti.

Glazbena terapija je znanstvena praksa korištenja glazbe kako bi se pojedinci mogli nositi s kognitivnim poremećajima. Vrlo je korisna i nema nikakvih poznatih nuspojava, a može se koristiti za poboljšanje kvalitete života pojedinaca, sa ili bez bolesti.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Kaže legenda kako je sva glazba do 1930 i neke bila ugođena na 432 Hz, a da se Joseph Goebbels “zalagao za uvođenje standarda od 440 Hz umjesto 432 Hz za kojeg se smatra da prenosi pozitivnu energiju iscjeljivanja. Navodi se da je Goebbels 440 Hz koristio kako bi natjerao ljude da razmišljaju na određeni način i tako njih pravio svojevrsnim zatvorenicima određenog stanja uma. Unatoč tome, SAD su 40-ih godina počele uvoditi standard od 440 Hz koji je 1953. postao međunarodno prihvaćen.”
Dalje “„Glazbena industrija izvodi tu nametnutu frekvenciju koja kod populacije stvara veću agresiju, psiho-socijalnu agitaciju i emocionalni stres čime se stvaraju predispozicije za razvoj fizičkih bolesti“.
I ovo: “kad se ove dvije frekvencije ispituju u eksperimentima, obrazac pokazuje kako 432 Hz stvara specifične oblike koji ukazuju na usklađenost s prirodnima, dok ugađanje na 440 Hz stvara nejasne obrasce koji otkrivaju manjak koherentnosti.”
Na kojoj frekvenciji je glazba koju koriste glazbeni terapeuti, ne znam.
Danas je glazba u svakodnevnom životu ‘normalnih ljudi’ sa slušalicama u uhu svakodnevnica. Zatvara li ta glazba percepciju ili je otvara – mislim da je odgovor jasan, inače ne bismo imali pristupa toj glazbi.
Svirati, pjevati, plesati, hodati i tako kalibrirati svoje DNK antene – mislim da je dobar put.

Bobi
Gost
Bobi

Žao mi je što ta činjenica nije u članku.

Mercury
Gost
Mercury

“mogli nositi s kognitivnim poremećajima” – ovo nisam znao. Izgleda da naš mozak gleda na muziku kao matematiku i na identičan način održava formu i usporava vlastito propadanje.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Kad pogledaš notne zapise, oni doista jesu čista matematika. Ne može jedan instrument svirati jedan ton, a da taj ton nije usklađen (po strogo određenim pravilima) s tonovima svih ostalih instrumenata u orkestru. Inspiracija, kreativnost, lucidnost naravno dolaze prije, ali je sam zapis čista matematika.

Lucija
Gost
Lucija

Bach se smatra matematičarem u glazbi…🎹 🎼
🎸 🎻🎶 🎵🎷 🎺

Stajerc
Gost
Stajerc

Jako zanimljiva knjiga na tu temu. Preporucujem svima koji vole matematiku i glazbu. Bach je bio genije i virtuoz ispred svoga vremena.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/G%C3%B6del,_Escher,_Bach

Zsphere
Gost
Zsphere

Zavisi kako se gleda, moglo bi se reci i da je matematika univerzalni jezik koji opisuje pojave. Moze se opisati matematikom, notama, frekvencijom, svjetloscu. Zapravo ne znam kako bih povezao da nas mozak muziku gleda kao matematiku. Mozda mozak matematicara 😀 to mi ima smisla. Mozak bi trebao biti organ koji je veza izmedju uma i tijela. Postoje mnoga svjedocenja kako su ljudi mogli cuti sta se desava oko njih i ako mozak nije u funkciji, u stanju duboke kome, ili cak klinicke smrti tokom operacije na primjer. No odoh ja u neku drugu temu, izvinjavam se.

Lucija
Gost
Lucija

Ma naravno da je muzika čudo.
Ali i zvukovi. Ritam.
Mace predu na 27 Hz. I to ne samo kad su zadovoljne, nego kada su i bolesne. Kosti zarastaju 70% brže…naravno, frekvencija se koristi i u medicini…

Grampian
Gost
Grampian

Ja stalno slusam ovih par stvari. Bez brige, na engleskom je jeziku🙂

https://youtu.be/5CFwNbVNmng
https://youtu.be/s-DyYvvMzT4
https://youtu.be/NHeFu1YL3PM

svenne
Gost
svenne

https://www.youtube.com/watch?v=aKJvbTEnp0I
Ja sam opet pronašao radost na ulici Istanbula.

Trpimir
Gost
Trpimir

Mene opušta ova!
https://youtu.be/Jy3vzdtiXF4

pozornost - paznja
Gost
pozornost - paznja

Mafijas dr. med. lijekar

POVEZANE VIJESTI

Izbornik