fbpx

Vitamin C i askorbinska kiselina nisu ista stvar

divlji sipak

Često o mnogim stvarima razmišljamo kao o izoliranim značajkama, bilo da se radi o prehrani, medicini ili čak o tome kako djelujemo u odnosu na okoliš u kojem živimo, uvjereni smo da složene strukture i procese možemo razumjeti razumijevanjem pojedinih dijelova.

Ovo uvjerenje dovelo je do ogromne količine zbrke, neuspjelih lijekova i loše prehrambene prakse. Klasičan primjer ove zbrke je osteoporoza, progresivno smanjenje gustoće kostiju koje stvara rizik od prijeloma. Ovo se stanje dugo liječilo dodatkom kalcija.

Međutim, jednostavno dodavanje ovog minerala može dovesti do odlaganja kalcija na pogrešnom mjestu, poput zglobova (što dovodi do osteoartritisa) i krvnih žila (što dovodi do ateroskleroze). Kalcij ima nekoliko čimbenika koji su mu potrebni za pravilno funkcioniranje u tijelu, poput vitamina D, vitamina K2 i magnezija, zajedno sa zasićenim masnoćama i tjelovježbom. Bez ovih ko-faktora, dio kalcija završi na pogrešnom mjestu. Ovaj primjer jasno ukazuje na logičnu zabludu kod mišljenja kako se zdravstveni problem može popraviti dopunjavanjem jednog prehrambenog faktora.

U nekim slučajevima naša razina nerazumijevanja ide i dalje. Ne samo što mislimo da i vitamin C djeluje samostalno, naučili smo i da se vitamin C smatra sinonimom za askorbinsku kiselinu. Izgleda kako su obje tvrdnje netočne.

Prvo, vitamin C ne djeluje sam. Za funkcioniranje i sprečavanje njezinog propadanja potrebni su i drugi faktori. Najpoznatiji od njih je vitamin P (koristi se stariji naziv), koji  označava grupu vodotopljivih polifenola poznatih i kao flavonoidi (moderni naziv). Ovi važni spojevi nalaze se u različitom stupnju u velikom broju voća i povrća.

Drugo, askorbinska kiselina nije cjelovitost vitamina C, već se može opisati kao “antioksidantni omotač” koji nastaje zajedno s ostalim dijelovima vitamina C: flavonoidi, rutin, enzim tirozinaza i nekoliko drugih faktora koji blagotvorno djeluju na krv i kapacitet crvenih krvnih stanica. Najbolje je ne razmišljati o vitaminima kao o “stvarima”, već o “aktivnosti”, koja zahtijeva interakciju mnogih dijelova kako bi funkcionirala.

Askorbinska kiselina koja se dodaje prerađenoj hrani samo je askorbinska kiselina – ona je lišena svih faktora vitamina C  koji se istovremeno pojavljuju. Uzgred, sintetička askorbinska kiselina proizvodi se iz glukoze u pet koraka, koristeći bilo aceton ili genetski modificirani mikrob kao dio postupka.

Vitamin C je presudan za održavanje zdravlja našeg tijela. Potreban je za stvaranje kolagena i sanaciju rana. Potreban je za jake stijenke krvnih žila, laktaciju i rad nadbubrežne žlijezde. Važan je antioksidans, koji štiti stanične tekućine od oštećenja slobodnih radikala.

Nadalje, opskrbljuje vitamin E elektronima (vitamin E štiti stanične membrane od oštećenja slobodnih radikala) i neutralizira pozitivan naboj na toksičnim teškim metalima, što u konačnici pomaže tijelu da ih izluči. Mogli bismo nastaviti jer je vitamin C potreban za preko 300 metaboličkih funkcija u tijelu. Konzumiranje prirodnog oblika (tj. Oblika koji se nalazi u svježoj hrani) je najpovoljniji način za unošenje ovog vitamina u organizam.

Ipak, dodatno smo zavedeni smatrajući naranče i druge agrume izvrsnim izvorima vitamina C. Iako agrumi sadrže vitamin C, postoji mnogo izvora koji su čak i značajno veći i bolji izvor od agruma. Na primjer, divlji šipak sadrži 10-100 puta veću količinu vitamina C od naranči (ovisno o ispitivanoj vrsti).

Tijekom vegetacijske sezone postoji niz drugih divljih biljaka koje sadrže više vitamina C nego naranče, uključujući ribizlu i koprivu, borovnice, jagode i mnogo zelenila. Čak i tijekom zimske sezone, nekoliko zimzelenih stabala daje visoke količine vitamina C, uključujući lišće bijelog bora, lišće bijelog cedra, crvena smreka, unutarnju koru bijelog bora (navedeno u uzlaznom redoslijedu udjela vitamina C, a sve se to lako koristi kao materijal za pravljenje čaja). Isto tako, neka nekuhana životinjska hrana, poput jetre, bubrega i nadbubrežne žlijezde, služi kao izvor vitamina C.

Iako europski istraživači i kolonisti imaju dugu povijest suočavanja s nedostatkom vitamina C (skorbut), ovaj je vitamin uvijek prisutan u krajoliku i jednostavno se može uključiti u prehranu. Oslanjanje na sintetički vitamin C ne pruža puni spektar zdravstvenih koristi koje se nalaze u prirodnom vitaminu C i propušta točku da vitamini ne djeluju sami, već u kombinaciji s mineralima, makronutrijentima, raznim spojevima i drugim vitaminima. Sasvim je moguće živjeti u regiji koja doživljava hladne zime i nikad se ne oslaniti na uvoz ploda iz toplije klime kako bi stekli potrebni vitamin C.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
25 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Ivan
Gost
Ivan
8 mjeseci prije

Za paprike sam znao da imaju nekoliko puta vise C vitamina od agruma ali za sipak nisam znao. Jako upotrebljiv i poucan tekst.

shumadinac
Member
8 mjeseci prije

Da, izuzetno koristan tekst. Ljudi su stvorili naviku – ustanu, progutaju šaku tableta i misle da su se obezbedili za taj dan. Više studija je pokazalo da su veštački vitamini često štatniji nego da se uopšte ne uzimaju.
Naš organizam se desetinama pa i stotinama hiljada godina prilagođava hrani a mi mislimo da smo pametniji od prirode pa ćemo sve to da prepravimo u par decenija.

Ivan
Gost
Ivan
8 mjeseci prije

Od tih tableta dobijes vrlo malo vitamina i prilicno skupu pisoru.

Rolling Bluesman
Gost
Rolling Bluesman
8 mjeseci prije

Ivan, kako maknuti koscice iz sipka, ako ga sagrijes za marmeladu ili caj ubijes vitamin C

shumadinac
Member
8 mjeseci prije

I za to se priroda pobrinula. Iako je vitamin C prilično termolabilan šipurak možeš slobodno da kuvaš (možda i zato što ga ima mnogo. Ali treba znati kako: potopiš uveče šipurak u hladnu vodu ili ga čak zagreješ sa vodom na pedesetak stepeni. Do ujutru je šipurak već omeknuo i počeo da se ekstrahuje u vodi. Kuvaj ga ali izbegavaj visoku temperaturu, bolje je duže ali tek da provire. Interesantno je da isti šipurak možeš da kuvaš dva puta (mada je sadržaj vitamina znatno manji drugi put).

Ima nešto još bolje od šipurka – drenjine. Ostaviš drenjine u zamrzivač pa ih kuvaš zimi kad nema svežeg sezonskog voća. Drenjine se kuvaju dok ne “pobele”.

Izdvojio bih i mušmule kao fantastičan izvor vitamina u kasnu jesen.

Ivan
Gost
Ivan
8 mjeseci prije

Istina, ja ih bas volim ali nisam nasao dobre musmule jesenas.

Mr.Rock
Gost
Mr.Rock
8 mjeseci prije

Kada netko mistificira nesto sto je odavno poznato u detalje, onda moram komentirati cak i pod cijenu da uvrijedjeni autor teksta ili redakcija ukloni komentar. Necu navoditi izvore, jer danas nitko vise nema zivaca posjetiti lokalnu biblioteku i procitati kakvu knjigu. Navest cu samo ono sto pise na Wikipediji, sto je danas “svima” glavni izvor relevantnih informacija: “On (vitamin C, m.op.) je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin.”
“Askorbinska kiselina je ketolakton sa šest ugljikovih atoma pa je po strukturi jako slična glukozi. U organizmu se reverzibilno oksidira do dehidroaskorbinske kiseline, koja posjeduje potpunu vitaminsku aktivnost.”
Sto znaci da u biti aksorbinska kiselina JE vitamin C, odnosno pojavni oblik kojeg uzimanjem u stvari uzimamo vitamin C, te koja se nalazi u vocu i ostaloj hrani ili je sinteticki proizvedena.
Ne, askorbinska kiselina nije sinonim za vitamin C, vec je to u stvari vitamin C. Ne postoji drugi nacin za aktivno djelovanje vitamina C od unosenja askorbinske kiseline u organizam, da li kroz hranu ili tabletama i dodacima prehrani.
Inace, u clanku je navedeno dosta, hm… stvari koje nisu za komentar. Bez uvrede, molim!

L. R.
Admin
Famed Member
8 mjeseci prije

Poštovani Mr. Rock,

Slobodno komentirajte, ali evo mi ćemo vam otkriti jednu malu tajnu zašto je ovaj članak na portalu Logično.

Cijenimo vaše znanje, ali naše iskustvo govori da samo prirodni vitamin C je dobar vitamin C. Askorbinska kiselina je jedno veliko zlo o kojem ćemo pisati.

Zašto ovo tvrdimo?

Mnoge osobe koje koriste umjetno stvoren vitamin C (Askorbinska kiselina) imaju crijevnih problema (napuhan stomak i krvarenje). Slučajno smo to spoznali na temelju poruka koje smo dobili nakon objave članka o Hemoroidima koji je ujedno najčitaniji članak od postanka portala Logično.

Askorbinska kiselina je vjerojatno novi svjetski skandal kojeg će portal Logično ekskluzivno objasniti.

Ugodno čitanje.

Mr.Rock
Gost
Mr.Rock
8 mjeseci prije

Hvala na brzinskom odgovoru redakcije. Sa zanimanjem cekam taj clanak. I jos da kazem, nisam medicinske struke, nisam farmaceut ili slicno. Logicno je da pojedini ljudi imaju probleme sa zelucem, kao sto su krvarenja i slicno, no ne zaboravimo da su danas mnogi pod utjecajem kampanje “svemocnog” vitamina C u prevenciji i izljecenju raka, nakon znanstvenih radova nobelovca Linusa Paulinga. Mnogi ljudi danas u svijetu trpaju u sebe ogromne kolicine tableta vitamina C, ne razmisljajuci o tome da u stvari pune svoj zeludac kiselinom.

L. R.
Admin
Famed Member
8 mjeseci prije

Poštovani Mr. Rock,

Portal Logično osim što informira, pažljivo čita svaki komentar i vaše poruke. Uvjereni smo da istinu ne nose samo uveliko kompromitirani znanstvenici, nego i naši čitatelji.

Više smo spoznali istina iz komentara, nego iz agencijskih vijesti. Nekada, na prvu beznačajan komentar, otkrije puno toga što nismo mogli ni zamisliti.

Nakon kampanje Ivana Pernara o vitaminu C, malo smo analizirali pozitivne i negativne učinke. Tada smo shvatili da nešto ne štima i da gutanje umjetno stvorenog vitamina C može biti pogubno.

Puno toga ne smijemo pisati, jer nismo liječnici, ali sve što nema veze s lijekovima i što ne može ugroziti zdravlje naših čitatatelja rado ćemo obraditi.

S poštovanjem

PS Naš Šumadinac ispod ovog članak nudi interesantna razmišljanja.

Mr.Rock
Gost
Mr.Rock
8 mjeseci prije

Slazem se sa Shumadincem nacelno! Pristalica sam takvoga razmisljanja. No, za razumijevanje onoga sto sam predhodno napisao dodat cu jos nesto.
Prvo, sedamdesetih i osamdesetih godina lijecnicka preporuka je bila uzimanje minimalno 50 mg vitamina C na dan, sto je odgovaralo jednom prosjecno velikom limunu. Pod uvjetima normalnog zdravlja. Kasnije, nakon objavljivanja Paulingovih radova, pod utjecajem Interneta i kampanje u USA, ta kolicina se dizala i do 10 gr, u svakom slucaju minimalno 1 gr. Manje vise sve kao prevencija od raka. Naravno, to nisu bile preporuke nasih lijecnika! Pauling je preporucio i intravenoszno davanje askorbinske kiseline u dozama od 10 gr oboljelima od raka, ali nikada nije dokazano izljecenje, a pojedina trenutna poboljsanja stanja pacijenata se nisu mogla povezati s terapijom. No, fama je ostala, a farmaceutska industrija je to jako dobro iskoristila, pa i danas ostvaruje ogromne profite na vrlo jeftinom proizvodu. Toliko o tome!
Drugo, neosporna je korist vitamina C kod prehlada, upala i slicno. Svaki ce lijecnik preporuciti puno caja i vitamina C kod prehlade. No, prehladjen covjek pije puno tekucine i caja, potrosnja vitamina C je iznadprosjecna, a zbog topivosti vitamin C brzo odlazi iz organizma. U tim slucajevima, kolicina koja je se moze dobiti iz voca jednostavno nije dovoljna i nije dnevno rasporedjena. Tada je nuzno uzimati tablete, ali jasno, u razumnim kolicinama i intervalima.
Za normalan zivot i zdrav zivot, prirodna hrana, raznolika, dovoljno voca i povrca.
Od mene Cica Mica…. 🙂

ja sam
Gost
ja sam
8 mjeseci prije

da, morate biti obazrivi kod zakiseljavana organizma sa askorbinsom kiselinom, ali zato postoje nove formule koje su stomach frendly, naveo sam iznad ester-c. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5746510/

askorbinsku kiselinu prasak ne smete uzimati kod stomacnog gripa, a narocito ne smete kombinovati sa antibioticima, jer mozete dobiti krvarenje iz zeluca; stolica dobije boju kafe, helikobakterije se razmnoze, i onda imate problem koji moze da potraje godinama sa eliminacijom bakterija [krvarenje prestane cim ste prestali da kombinujete npr. baktrim sa askorbinskom kiselinom]. cINI MI SE DA NA NEKIM UPUTSTVIMA ZA C VITAMIN STOJI OVO UPOZORENJE, JONI REAGUJU.

Žilevski
Gost
Žilevski
8 mjeseci prije

Dodavanjem limunske kiseline u vodu smanjuje se i ph odnosno kiselost vode , mislim da onda pošto smo većim dijelom od vode tako djeluje i na nas .

Alxx
Gost
Alxx
8 mjeseci prije

Tvrdnja da je “askorbinska kiselina” veliko zlo je na granici razuma…

Još 1933. god. Albert Szent-Györgyi je otkrio Vitamin C tj. askorbinsku kiselinu.

Trebali bi malo pročitati radove Linusa Paulinga, osnivača biohemije i jedinog dvostrukog nobelovca ( dok je Nobelova nagrada vredela nešto…)

“Sintetička” askorbniska kiselina leči skorbut.

“Sintetička” askorbniska kiselina ubija gomile virusa.

“Sintetička” askorbinska kiselina ( ili natrijum askorbatni oblik ponekad) se daju intravenozno i time se postižu neverovatno dobri rezultati – čak i u direktnim tretmanima kancera.

Za malo više ozbiljne diskusije pogledati radove, predavanja i knjige dr. Thomasa Levyja – jednog od vodećih eksperata u USA za Vitamin C, kardiologa, čoveka koji ima ogromno znanje i iskustvo, i koji vrlo dobro zna o čemu priča.

Ja lično koristim “sintetičku” askorbinsku kiselinu svaki dan i to po nekoliko grama (obično oko 5 gr.).

Osnovna poenta priče sa suplementacijom čiste askorbinske kiseline je da se zapravo shvati da veći ljudi zapravo ima polu-raspali i slab želudac i creva, i onda nakon pokušaja korišćenja iste završe sa probušenim stomakom.

Ja sam lično imao, u jednom momentu pre nekih godinu dana, vrlo slab želudac, verovatno je tu bio i neki gastritis, a možda i neki manji čir, a i ostatak probavnog trakta nije bio baš za medalju. Inače, za neupućene, prethodno stanje je direktno uzrokovano deficitom Vitamina C primarno.

Kako bi poboljšao stanje počeo sam da suplementiram Vitamin C u formi čiste askorbinske kiseline, i naravno pošto je želudac bio polu-raspadnut, maksimalna količina koju sam mogao da konzumiram bez nadraživanja želulca je bila oko 500 miligrama… To naravno nije dovoljna količina, i onda sam nakon kraćeg istraživanja shvatio da u mom slučaju treba preći na natrijum askorbatni oblik, koji je nekiseo oblik Vitamina C (ph 7) koji apsolutno ne nadražuje želudac. Natrijum askorbat se može kupiti gotov, a može se lako dobiti od čiste askorbinske kiseline tako što se u rastvor doda 50% obične soda-bikarbone koja će reagovati sa askorbinskom kiselinom i dobićete natrijum askorbat i vodu punu mehurića CO2.

Nakon toga sam mogao bez problema da suplementiram nekoliko grama Vitamina C dnevno. Tome sam dodao i suplementiranje aminokiselina lizina (oko 0,5 – 1gr dnevno) i glutamina (oko 10gr. dnevno) i nešto vitamina E. I naravno, posle nekoliko meseci želudac je ozdravio, tako da sad mogu bez problema da suplementiram 5 – 10 grama čiste askorbinske kiseline dnevno, bez apsolutno bilo kakvih problema.

Poenta ove priče je da treba razumeti da je glavni prekursor za genezu kolagena u organizmu Vitamin C i aminokiseline lizin i prolin ( s tim da je prolin ne-esencijalna amino kislelina koju sam organizam može da sintetiše). Kada organizmu date Vit, C i lizin, on će sigurno povećati nivo regenerisanja kolagena, i može izlečiti gomilu raznoraznih problema u organizmu.

Visok nivo LDL markera holesterola je posledica raspadanja unutrašnosti krvni sudova -> VItamin C, lizin i nešto E vitamina će dramatično poboljšati situaciju, jer će pomoći regenerisanje krvnih sudova.

Kompletan GI trakt je zapravo sazdan od kolagena -> suplementacija VItamina C, lizina i nešto E vitamina znatno pomaže regeneraciju celog stomaka… Treba samo imati na umu da ceo GI trakt izuzetno “voli” i suplementaciju aminokiseline L-glutamina u nekim dovoljnim količinama ( bar 10tak gr. dnevno ukoliko ima problema, inače može i nešto manje), jer suplementacija glutamina dramatično ubrzava regeneraciju endotela creva.

A ti nesrećnici koji pate od hemoroida i od naduvanog stomaka moraju da shvate jednu veoma BITNU stvar:

Suplementacija Vitamina C se mora postepeno dozirati!!!

Ne može se odjednom početi uzimati po 5grama askorbinske kiseline – to je na granici suludog – potrebni su dugi meseci suplementacije i treninga želuca da bi se to postiglo ( daleko od toga da je nemoguće – ja sam lično to uradio – poenta je da je potrebno vreme) i naravno – bolje je početi sa natrijum askorbatniom oblikom ukoliko je osetljiv želudac. Vremenom mogu se mešati ask. kiselina i natrijum askorbat, da bi se na kraju prešlo na čistu askorbinsku kiselinu, koja uzgred rečeno, ima najjače dejstvo.

Kada se dostigne granica apsorpcije tankog creva onda dolazi do nadimanja stomaka i eventualnog trčanja u toalet. Ali to je samo zbog toga što se sama creva slaba – potrebno je vreme da ojačaju da bi se mogla suplementirati veća količina vitamina C.

Dalje, nesrećnici koji pate od hemoroida treba da razumeju prethodno navedeno: krvni sudovi imaju veliku količinu kolagena u svom sastavu, što znači da se njihovo regenerisanje postiže suplementacijom sledećeg:

– Vitamin C – esencijalni prekursor kolagena (3-5 grama dnevno, ukoliko je potrebno koristiti nekiseli natrijum-askorbatni oblik)
– L-lizin – esencijalni prekursor kolagena ( 1 gram dnevno)
– nešto E vitamina (poželjno da bude kompletan tj. mešani tokoferoli i tokotrienoli) 200UI par puta nedeljno
– nešto glutamina neće škoditi sigurno ( mora se uzimati na gladno)

– obratiti pažnju na deficit magnezijuma ( 75% populacije ga ima) – magnezijum je potreban za elastičnost zidova krvnih sudova…!!!

– obratiti pažnju na deficit B12 vitamina (važan za sve i svašta, ako ga nema dovoljno, homocistein skače a to je vrlo loše za krvne sudove)

– obratiti pažnju na deficit joda,selena i bora ( 99% ljudi ima deficit sva tri navedena) – jod i selen su potrebni za sve žlezde, ukoliko ih nema dovoljno neće biti dovoljno T4 tj. T3 hormona, i svi procesi zarastanja u organizmu će biti usporeni. Bor je važan za neke žlezde (paratiroidna i prostata) i za metabolizam kalcijuma, mg i fosfora, a utiče na mali milion nekih procesa…

Sve u svemu, treba malo razumeti Vitamin C, njegova važnost je ogromna, a ne napisati neke stvari olako…

Da se spominjem da postoje i lipozomalni (masni) oblici Vitamina C koji poprilično podižu stepen apsorpcije ( sa nekih 20% na skoro 95%) i znatno smanjuju mogućnost stomačnih problema. Jedini problem je cena, jer su skupi papreno (oko 40-50 eur 250ml)
Ali moguće je napraviti ih i u kućnoj radinosti, tako da trenutno eksperimentišem sa tim i rezultati su sasvim zadovoljavajući, jer se za 10tak puta manje novca dobije solidan rezultat.

ja sam
Gost
ja sam
8 mjeseci prije

Gospodine, ja cu morati ovaj vas tekst da prekopiram.
Liposomalne vitamine necete moci da napravite u kucnoj radinosti, a u americi ja placam oko 30 dolara 30 paketica po 1000mg, znaci svaki me kosta 1 dolar. Vrede svaki cent jer je apsorpcija uporediva sa intravenoznim davanjem, tako sam procitao, a iz licnog iskustva potvrdjujem da je nevidjeno mocan/potentan, jer nikada pre toga ja nisam osetio vitamin C cak i u zglobovima.

L-glutamin sam uzimao kada sam trenirao [rekreativno].
Holesterol se javlja upravo zbog nedostatka C VITAMINA, ne dobija se skorbut odmah, ljudi su pomesali minimalne doze iz sveze hrane sa preporucenim i terapeutskim.

Alxx
Gost
Alxx
8 mjeseci prije

Može se napraviti neka vrsta polu-lipozomala, da tako kažem, ali i takav je vrlo dobar, podiže stepen apsorpcije znatno, jeftin za pravljenje, tako da uopšte nije loše…

Ja sam pokupio varijantu odavde:

qualityliposomalc dot com

Marko
Gost
Marko
5 mjeseci prije

Ako može pm…ili neki email,interesiraju me odredbeni detalji o temi koju posjete ovdje

Frane
Gost
Frane
8 mjeseci prije

Prije par godina bila je emisija Treći element na HRT i možda je ima na you tube o zrcalnim skrukturama pri proizvodnji lijekova. Znači potpuno isti sastav i struktura lijeka ali izgleda zrcalno u svojoj kristalnoj rešetki i bilo je rečeno da iako 100% ima isti sastav aktivnih tvari lijek nema nikakvo dijelovnje jer je zrcalni. I da kvalitetni lijek traži preko 99% tvari postavljeno u istom smjeru. Ja ostao paf!

Abe Martinez
Gost
Abe Martinez
8 mjeseci prije

E300x2+E500bx1=E301

Zigi
Gost
Zigi
8 mjeseci prije

Za znatiželjne! https://www.youtube.com/watch?v=XuWe9BGifpQ&feature=youtu.be o askorbatskoj kiselini!

ja sam
Gost
ja sam
8 mjeseci prije

KALCIJUM ASKORBAT, sve preporuke, mislim da je Ester-c patentiran naziv, nije skupo, a uzimam svaki dan ili 500 ili 1000 mg.

Druga formula koju uzimam je Lypo-spheric, takodje trademark, a radi se o fosfolipidima, tehnologija je osvojena, jos uvek je skupa, a primena je mnogo sira od vitamina., sta znam mogu vakcine, lekovi itd.

Zigi
Gost
Zigi
8 mjeseci prije
Starina
Gost
Starina
8 mjeseci prije

Zimi je jako dobar kiseli kupus, odličan je izvor vitamina C, sadrži približno jednaku količinu ovog vitamina kao agrumi. Vrlo dobar je izvor neprobavljivih vlakana, vitamina B skupine i vitamina A te minerala. Podravci, Međimurci, Varaždinci ga rade sa češnjakom i bučinim uljem za salatu što je jako ukusna kombinacija.

nadopuna
Gost
nadopuna
8 mjeseci prije

ono sto kemičari zovu kiselina C6H8O6
to nutricionisti zovu vitamin
ista stvar
razlika je samo da li je C6H8O6 spoj prirodan ili sintetički
problem u umjetnim dtvarima (kao i penicilin) je da imaju ispravnu formulu ali drugačiji 3D raspored
zato organizam na drugačiji način reagira na takav spoj
kod nekih pripravaka razlika je manja pa većini ljudi ne smeta, kod nekih je veća pa osjetljiviji ljudi dobivaju smetnje ili alergije

sanja
Gost
sanja
8 mjeseci prije

Ja sam pocela uzimati OPC+C pro100healthy, suplement na bazi acerole i semena grozdja, jaca imunitet i nadoknadjuje vitamin C, mogu da tvrdim da me otada gripa i prehlada zaobilazi

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
25
0
()
x