fbpx

Vjeruj znanosti. Slušaj struku.

Cjepiva ne smanjuju smrtnost

Iliti o „dobrim“, „provjerenim“ starim cjepivima, za razliku od „na brzinu složenih“ Covid pripravaka.

Struka tvrdi da su pedijatrijska cjepiva učinkovita i bez nuspojava, dapače struka uvjerava da su ta cjepiva spasila čovječanstvo i da bi bez njih izumrli. Nedavno mi je posredstvom prijatelja (kojem se zahvaljujem) došao u ruke znanstveni rad objavljen u franšizi Lanceta, koji ako nije najvažniji onda spada u 3 najvažnija znanstvena časopisa za medicinu. Navedeni znanstveni rad možete pročitati na ovoj poveznici.

Rad započinje sa :“ In the 20th century, childhood mortality decreased rapidly, and vaccination programmes are frequently suggested as a contributing factor. However, quantification of this contribution is subject to debate or absent.“

U prijevodu bi to bilo:“U 20-om stoljeću, smrtnost djece drastično opada a programi cijepljenja se često sugeriraju kao doprinoseći faktor. Međutim, kvantificiranje tog doprinosa je predmet debate ili čak izostaje“.

Sada bi se čovjek mogao naći zbunjen, budući da struka uvjerava da su cjepiva spasila čovječanstvo a znanstveni rad piše da je doprinos cjepiva u smanjenju smrtnosti djece predmet debate i to piše u radu iz 2016 godine. Kada roditelji dovode djecu pedijatrima na cijepljenje, pedijatri tvrde za svako od tih cjepiva da je učinkovito, a objavljuje se znanstveni rad koji govori da je doprinos tih cjepiva u sprečavanju smrtnih ishoda još uvijek podložan debati. Pa tko ne govori istinu, pedijatri ili ovaj znanstveni rad?

Prokomentirati ćemo rezultate koje su u navedenom radu objavljeni na slici 1, ali odvojeno za svaku „zaraznu“ bolest.

KRENIMO SA DIFTERIJOM

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 1

Gornji pano grafike prikazuje ukupan godišnji broj umrlih od dotične bolesti na 10 000 stanovnika. Donji pano prikazuje te iste smrti ali po 10 000 pripadnika određene dobne grupe. Isprekidana crta predstavlja godinu u kojoj je cijepljenje započelo.

 

Prije početka cijepljenja vidimo da je smrtnost u svim dobnim grupama podjednaka, uz iznimku da stariji od 80 godina ne umiru od difterije a da građani starosti od 1-4 godine umiru malo više od ostalih dobnih grupa od difterije. Usput samo napomenimo da se vidi i snažan porast umrlih od difterije u svim dobnim grupama tijekom Drugog Svjetskog rata, ali odmah nakon završetka rata smrtnost se vratila na predratno stanje.

Vlada je 1953 o svom trošku sugerirala cijepljenje onima starosti od 1-10 godina. Ako je cjepivo učinkovito i ako je ono smanjilo smrtnost od difterije onda bi se očekivalo da u tim dobnim skupinama koje su se cijepile smrtnost opadne a u drugima, onima starijima, koje se nisu cijepile da ostane ista. Međutim, vidi se upravo suprotno, dobne skupine kojima je sugerirano cijepljenje a na slici su one raspodijeljene u dvije skupine one starosti 1-4 godina i 5-13/14 smrtnost ostaje ista sve do 1962 odnosno 1963 godina, dok u onima koje nisu cijepljene u isto vrijeme ili čak prije padnu ne nulu. Ako je smrtnost u onim dobnim skupinama koje nisu cijepljene jednako ili prije pala na nulu od smrtnosti dobnih grupa koje se cijepe onda je očito da uzrok smanjenju ne može biti cjepivo, tj. da se cjepivo može razmatrati jedino u negativno kontekstu, da li je uzrokovalo smrtne slučajeve od onoga protiv čega navodno štiti. A tu sumnju još više potiče činjenica da se 1968, 1969 i 1983 pojavljuju smrtni slučajevi u dobnoj skupini od 5-13/14 godina i 1973 u dobnoj skupini od 1-4 godine dok vidimo da u dobnim skupinama od 14 godina pa sve do 50 nema umrlih od difterije sve od 1960 pa nadalje.

Da zaključim. Ako prije uvođenja cijepljenja podjednako umiru sve dobne grupe, a uvođenjem cijepljenja prije prestaju umirati oni koji nisu cijepljeni nego oni koji jesu, očito je nešto drugo uzrokovalo smanjenje broja umrlih a ne cjepivo.

HRIPAVAC

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 2

Na gornjem panou možemo vidjeti da ukupna smrtnost od hripavca kontinuirano opada od 1903 pa do početka uvođenja cijepljenja. Međutim iz ovog prikaza je teško odrediti da li je cjepivo imalo nikakav ili možda mali utjecaj na smanjenje smrtnosti jer je uvedeno kada je smrtnost već bila jako mala. A osim toga u godini dana po uvođenju, nije cijepljen veliki dio populacije nego mali postotak podgrupe mlađih od godine dana, točnije njih 20%. U drugoj godini se cijepilo 35 % onih starosti 11 mjeseci. Teško je za povjerovati da bi tako nizak obuhvat cijepljenih i to samo onih mlađih od godinu dana imao značajan utjecaj na smrtnost i ostalih necijepljenih vršnjaka a i onih svih starijih necijepljenih.

Međutim, postoji prikaz koji dozvoljava da se procijeni da li je uvođenje cijepljenja smanjilo smrtnost, a autori ovog rada nisu koristili takav prikaz. To je prikaz koji sam koristio u knjizi Cijepanje cjepivom, Dualnost. Inače knjiga se baš bavi ovim pitanjem kojim se bavi i ovaj članak, a to je pitanje jesu li cjepiva smanjila smrtnost od zaraznih bolesti. Više o knjizi se može naći na ovoj poveznici.

Ovdje prenosim sliku 6 iz knjige na kojoj je prikazana smrtnost stanovnika Engleske i Walesa od hripavca na 100 000 stanovnika. Važno je napomenuti da znanstveni rad kojeg komentiram se odnosi na populaciju Nizozemske, dok se podaci iz knjige odnose na Engleskoj i Walesu, koje su u isto vrijeme kada i Nizozemskoj uveli cijepljenje. Na grafu iz knjige koji je prikazan dolje niže vidimo pad smrtnosti od hripavca od 1900e, jednako kao i u slučaju Nizozemske. S obzirom da postoji višegodišnji pad za očekivati je da bi se takav isti pad nastavio i bez cijepljenja. Zbog toga, kako bi odgonetnuli utjecaj cjepiva, treba gledati da li će se taj pad povećati, smanjiti ili ostati isti nakon što se uvede cijepljenje. Pad prije uvođenja cijepljenja je prikazan sivom crtom, te pretpostavljamo da će takav pad ostati i nakon cijepljenja jer taj pad očito uzrokuju neki drugi uzroci a ne cjepivo. Nakon uvođenja cijepljenja vidimo da je smrtnost iznad te crte te zbog toga zaključujemo da cjepivo nije smanjilo pad smrtnosti koji je postojao i prije uvođenja cijepljenja. Stoga se možemo samo pitati da li je cjepivo povećalo broj smrtnih slučajeva koji su pripisani hripavcu.

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 3

TETANUS

Tetanus nije zarazna bolest te samim time se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka. Nejasno je kojom osnovom se onda cijepljenje protiv tetanusa proglašava kao cijepljenje protiv „zarazne“ bolesti te ga se zbog tog razloga trpa u obavezno. Znači tetanusom se ne možete zaraziti niti od osobe koja je cijepljena niti od osobe koja nije cijepljenja. Zbog toga ne vidim uopće razloga da se ono nalazi na listi obaveznih cjepiva. Između ostaloga, koga zanima više, može u knjizi pročitati da niti ono nije odgovorno za smanjenje broja umrlih od tetanusa.

POLIOMIJELITIS

Problem s analizom poliomijelitisa je taj što je nakon uvođenja cijepljenja promijenjena definicija bolesti, pa nije moguće uspoređivati podatke prije i nakon uvođenja cijepljenja.

OSPICE (MEASLES)

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 4

Smrtnost ospica opada cijelo 20. st. te joj iznos gotovo 10 godina prije uvođenja cjepiva pada skoro na nulu. To se bolje očituje na gornjem panelu gdje je prikazana smrtnost cijele populacije. Prikaz po dobnim grupama može biti varljiv jer ista boja, svijetlo plava simbolizira sve vrijednosti od recimo 0.001 pa do 0.5 smrti na 10 000 tisuća pa shodno tome opadanje s 0.5 na 0.001 će biti prikazano istom bojom, tj. neće se raspoznati na donjem prikazu. Ali i na takvom prikazu se vidi da su smrti od ospica iščezle u cijeloj populaciji starijih od 19 godina i prije uvođenja cijepljenja. Zanimljivo je da čak i u populaciji mlađih od godinu dana nije zabilježen niti jedan umrli od ospica nekoliko godina prije uvođenja cijepljenja. Može biti da je za to odgovoran imunitet koji su necijepljene majke dojenjem prenosile na svoje bebe.

ZAUŠNJACI

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 5

Neposredno prije uvođenja cijepljenja od zaušnjaka se bilježe smrtni slučajevi kod najmlađih (dobne skupine 1-4 godine) i najstarijih (50-79 godina i više od 80 godina). S obzirom da se nakon uvođenja, cjepe djeca starosti od godine dana a smrtni slučajevi u najstarijim dobnim skupinama iščezavaju, očito cjepivo nije moglo prevenirati smrtne slučajeve kod najstarijih s obzirom da oni niti nisu cijepljeni. Očito je nešto drugo odgovorno za smanjenje broja umrlih. Osim toga valja primijetiti da je prije uvođenja cjepiva smrtnost bila 0.001 na 10 000 individua, tj. 1 smrt na 10 milijuna individua, to znači da bi recimo na 4 milijuna stanovnika tek svakih 2 i pol godine zabilježili jednu smrt od zaušnjaka. A to znači da je cjepivo maksimalno moglo spriječiti jednu smrt svake dvije i pol godine u populaciji koja ima 4 milijuna ljudi. A gore smo argumentirali da nije spriječila niti to jer je bolest isčezla i iz populacije koja nije cijepljena.

RUBEOLA

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 6

U godini prije uvođenja cijepljenja nije zabilježena niti jedna smrt od bolesti za koju uvode cjepivo. Dvije godine prije uvođenja cjepiva smrtnost je bila oko 0.001 na 10 000 individua, a treću i četvrtu godinu prije uvođenja je bila 0.0005. Petu i šestu godinu prije uvođenja je bilo nula umrlih od rubeole. Znači prosjek smrtnosti od rubeole 6 godina prije uvođenja cijepljenja je 0.0003 na 10 000 individua, tj. 3 na 100 milijuna individua, ili 1 preminuli na 33 milijuna ljudi. Hajdemo ilustrirati kako bi to izgledalo na primjeru države od 3.3 milijuna ljudi (Hrvatska je jako slična tom broju stanovnika.) U državi koja ima 3.3 milijuna stanovnika, svake desete godine bi preminuo 1 stanovnik od rubeole.

Može li mi netko pokazati računicu, i to pod pretpostavkom da je upravo cjepivo, a ne nešto drugo tu jednu smrt preveniralo, u kojoj se isplati cijepiti 10 godina da bi prevenirali jednu smrt. Koliko se novaca utroši na 10 godišnje cijepljenje? Da li se ta ista količina novaca možda može uložiti u nešto što bi spriječilo više smrti. A kako ćemo dokazati da to cjepivo tijekom desetgodišnjeg cijepljenja nije prouzročilo niti jednu smrt, tj. da nije prouzročila više smrti nego što je eventualno moglo spriječiti?

Naravno valja napomenuti da ne postoje dokazi da je cjepivo smanjilo već i tako malu smrtnost. A osim toga primijetite da se smrti povezane sa rubeolom javljaju i nakon uvođenja cjepiva. Znači smrtnost koja je bila mala prije uvođenja cjepiva, je malo manja nakon uvođenja cjepiva s time da se nakon uvođenja cjepiva smrti javljaju u dobnim grupama u kojima ih prije nije bilo.

VJERUJ ZNANOSTI

Nakon ovako interpretiranih podataka sa prve slike navedenog znanstvenog rada biste li zaključili da su cjepiva smanjila smrtnost?

Evo što su autori znanstvenog rada zaključili:“ Our historical time series analysis of mortality and vaccination coverage shows a strong association between increasing vaccination coverage and diminishing contribution of vaccine-preventable diseases to overall mortality. This analysis provides further evidence that mass vaccination programmes contributed to lowering childhood mortality burden.“

U prijevodu; Naša analiza niza vremenskih podataka smrtnosti i postotka cijepljenih pokazuje snažnu korelaciju između povećanja postotka cijepljenih i smanjenja udjela cjepivima preventabilnih bolesti u ukupnoj smrtnosti. Ova analiza daje nove dokaze da programi masovnog cijepljenja doprinose snižavanju dječje smrtnosti.

Stvarno? Pa kako ste iz navedenih podataka došli do takvog zaključka? Ako ste i vi dragi čitatelji došli do istog zaključka možete prestati s čitanjem, a oni koji nisu došli do istog zaključka neka slobodno nastave. Vratimo se još malo na podatke iz navedenog znanstvenog rada.

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 7

Na gornjem panelu je prikazan broj umrlih na 10 000 stanovnika od 1903 do 2012, dok je na donjem panelu prikazano isto ali po dobnim grupama. Zelena crta na gornjem panelu prikazuje da je pad smrtnosti od 1903 godine pa do 1950-ih skoro pa linearan. Naravno taj pad je prekinut tijekom dva Svjetska rata. Ali nedugo nakon što su ratovi završili smrtnost je nastavila padati kao da se ti ratovi nisu niti dogodili. Lijevom crnom crtom je označena 1953 godina, godina početka cijepljenja protiv difterije. (već sljedeće 1954. godine je uvedeno cijepljenje protiv zaušnjaka i tetanusa)a desnom 1962. kada se bilježi nagli porast smrtnosti.

Ako su cjepiva značajno smanjila broj umrlih na prikazu ukupnog broja umrlih trebali bi imati smanjenje umrlih nakon uvođenja cijepljenja. Navedeno smanjenje bi se trebalo vidjeti i nakon svakog novo uvedenog cjepiva ako su cjepiva stvarno spasila čovječanstvo i ako bi bez njega izumrli, što se često navodi kada se želi roditelje preplašiti da će njihova djeca umrijeti ako ne budu cijepljenja.

Ali na ovom prikazu se vidi nešto suprotno, nedugo nakon završetka 2 svjetskog rata i obnove gospodarstva, recimo malo prije 1950-e godine smrtnost je bila NAJNIŽA. Najniža u povijesti, barem što se tiče Nizozemske. Znači, najniža smrtnost je bila prija uvođenja cijepljenja. I već s godinom uvođenja cijepljenja 1953 se smrtnost neznatno povisila. Valja se prisjetiti da tada nisu u godinu dana procijepili sve stanovništvo, nego se to recimo u slučaju cjepiva protiv difterije postepeno povećavalo sa manje od 20% prve godine, na oko 35% druge godine, na oko 50% treće godine, da bi do 1960e došlo na 75%. Postotak cijepljenih jednogodišnjaka je dan na slici ispod crvenom bojom. I opet napominjemo nisu oni cijepili cijelu populaciju nego one rođene te godine. Da li je moguće da nakon što su procijepili 70% jednogodišnjaka se negativan učinak počeo primjećivati i u ukupnoj smrtnosti?

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 8

Prisjetimo se ponovo da smrtnost pada cijelo vrijede od 1903e do 1945e da bi oko 1950e bila najniža smrtnost. Potom se od 1953 uvodi prvo cijepljenje, sljedeće godine još dva a ukupna smrtnost se blago povećava da bi već 1962 godine bila značajnije povećana. Pa zašto se onda autori znanstvenog rada, koji brinu o javnom zdravlju nisu zapitali što bi to moglo preokrenuti 50godišnji trend pada smrtnosti? Ili pitanje struci zašto su uopće išli uvoditi cijepljenje kada smrtnost opada (barem) 50 godina? I nakon što su oni uveli cijepljenje smrtnost raste. Danas kada si zapad voli tepati da je na vrhuncu svog razvoja, da ljudi nisu nikada bili tako pametni Nizozemska ima veću smrtnost nego što je imala prije 70 godina.

Slično se dogodilo i u Engleskoj i Walesu, što se može vidjeti na slici preuzetoj iz knjige Cijepanje cjepivom Dualnost.

Na donjem grafu je prikazana prosječna dob umrlih u Engleskoj i Walesu od 1900 do 2000 godine. Može se vidjeti da prvih 50 godina prosječna dob umrlih naglo raste, da bi se baš nakon uvođenja cjepiva taj rast značajno usporio. Zašto se rast usporio baš kada je uvedeno cijepljenje? Pa stručnjaci će vas uvjeriti da je to slučajnost jer eto čovjek ima ograničeni životni vijek i baš se tako poklopilo.

Vjeruj znanosti. Slušaj struku. 9

A na temelju čega znaju za koliki je životni vijek čovjek sposoban kada vidimo da od 1900 do 1950 prosjek godina umrlih značajno raste? Kako vole tvrditi da smo mi sada na vrhuncu razvoja, onda valjda ljudi prije nisu bili na vrhuncu razvoja pa ne možemo znati koliko godina može životni vijek trajati. Ako uvjeriš ljude da je to 100 godina onda dobiješ priču koju im stručnjaci prodaju da je eto slučajno baš s uvođenje cijepljenja prosječna dob umrlih počela slabije rasti.

Međutim u neki svetim tekstovima se spominju metuzalemi i ljudi od 800 godina. Ali, tada su sigurno sa današnjeg gledišta živjeli nazadni ljudi i to su bajke tako da ih ne treba uzimati za ozbiljno.

Usput budi rečeno ovaj članak je objavljen u franšizi Lancet časopisa, pa je možda razumljivije zašto je jedan od urednika Lanceta izjavio:“  Medical Research is Unreliable at Best or Completely Fraudulent.“

U prijevodu, medicinska istraživanja su u najboljem slučaju nevjerodostojna ili potpuno prevarantska.

Za kraj valjda bi trebalo biti jasno da do dana današnjeg niti za jedno pedijatrijsko cjepivo nije napravljeno istraživanje (dvostruko prikriveno, nasumično) sa kojim bi se moglo potvrditi ili opovrgnuti da li je cjepivo smanjilo broj smrti. Umjesto da se naprave takva istraživanja u znanstvenim radovima se neadekvatnim istraživanjima koja ne mogu odgovoriti na to pitanje pokušava uvjeriti ljude da su cjepiva smanjila smrtnost. Samim time što se to radi u 2016. godini očito je da istraživanja koja bi na to mogla odgovoriti (dvostruko prikrivena, nasumična) nisu napravljena a da vas većina pedijatara i stručnjaka uvjeravaju da su cjepiva učinkovita i bez nuspojava.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
97 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Realno
Gost
Realno
9 dana prije

Vjeruj znanosti, vjeruj u imaginarne čiče iza oblaka, vjeruj debilima na “majkemi”, vjeruj u ljubav, vjeruj indoktriniranim hoštaplerima pseudo nauke, samo vjeruj i ništa ne pitaj, za sve ostalo tu je mastercard, krediti i plaćanje na 160 rata.

Mila
Gost
Mila
9 dana prije

ako ovako nastave, i ‘znanost’ i ‘struka’ će vrlo brzo da postanu samo – korisni idioti!

Krim
Gost
Krim
9 dana prije

Ukratko,
Poslušaj naslov I ne slijedi lažne peoroke

Mlata
Gost
Mlata
9 dana prije

Potomci pelcovanih 50-tih dobar deo ode u pedere! Gde i kuda li će otići potomci ovih danas pelcovanih

Josip
Gost
Josip
9 dana prije

Bilo bi lijepo viditi kakav je odgovor službenih stručnjaka na ove grafove jer to nikad ninigdje nisam vidio, a stvarno prikazuju zanimljivu priču. Jedino mi je zadnji graf sumnjiv ili ga krivo čitam. Ako su cijepljena samo djeca* ne bi došlo do pada porasta životnog vijeka odmah nego bi trebali… Pročitaj više »

Vujadin
Gost
Vujadin
9 dana prije

Znanost i ”struka” su se otkrili ko su i šta su u zadnje dvije godine. Ja sam bio njihov ”vjernik” , sada nisam više.

pera lozac
Gost
pera lozac
9 dana prije

Ista prica kao i sada sa Rusijom. Nisu rusi izprovocirani i naterani da se brane napadom na usrainu nego su ,eto, prirodni agresivci. Otvoreno nam lazu i ubedjuju da su vakcine spasile ljudski rod a sada ce ga ruski divljaci unistiti.

Legendarni Grk
Gost
Legendarni Grk
9 dana prije

Vjeruj znanosti. Slušaj struku.Onda će ti se dogoditi “Crko konj, krepo krava!”.

Max
Member
Max
9 dana prije

Vjeruj ako želiš umrijeti.

Shumadinac
Member
Shumadinac
9 dana prije

Zaista jeste pitanje koliko su medicinska istraživanja validna jer iza svega stoji farmaceutska mafija koja ne žali pare (za njih su te pare obična “sića”) kako bi se opravdale njihove enormne zarade. To je gorka istina. Takođe je istina da je vakcinacija protiv benignih bolesti (većina navedenih u ovom tekstu)… Pročitaj više »

Ovce bleje
Gost
Ovce bleje
9 dana prije

Moja stara radi u zdrastvu, liječnica u KB Dubrava, 3 puta cjepljena, isto toliko puta imala “koronu”, ja neuboden, nikak da dobim tu koronu da ju jbš, znači, prema tome, logika:moraš se upiknut da je dobiješ.

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
9 dana prije

Pa, iz dijagrama, stvari su prilično jasne… U svakom slučaju, ja se ne bih usudila samo na osnovu podataka za jednu zemlju, donositi bilo kakve zaključke. Najjednostavnija stvar jest: uzeti podatke o mortalitetu za pojedinu bolest tamo gdje za nju nema cijepljenja i usporediti sa onom gdje se cijepljenje provodi.… Pročitaj više »

Human
Gost
Human
9 dana prije

Znanost je danas daleko odmakla. Primjer je nezapamćena pošast SARS-Cov-2 virusa. Razvojem mRNA cjepiva spašen je ogroman broj života.Direktno je omogućeno stanicama proizvodnja spike-proteina. Sam spike-protein SARS-CoV-2 virusa ne uzrokuje Covid, nego je vanjski dio virusa kojega naš organizam koristi za prepoznavanje „neprijatelja“. Cjepivo tu kodiranu informaciju o građi ključnog dijela… Pročitaj više »

roberto
Gost
roberto
9 dana prije

Ma normalno da je sve oko cjepiva,laž i obmana. Jedno jako logično pitanje,postavlja se u dokumentarnom filmu,Tiha epidemija: Ako su cjepiva toliko korisna,zašto su onda obavezna?(možda zato da se ne može uspoređivat zdravlje cjepljenih i necjepljenih).Recimo Japan ima namanji postotak,iznenadne smrti djece,možda zato što ih krenu cjepiti,tek nakon 2. godine… Pročitaj više »

Valter
Gost
Valter
9 dana prije

Ja sam vidio istraživanje po kojem oni koji imaju doktorat iz prirodnih znanosti su najviše otporni prema ubadanju. Znači oni koji su najizgledniji da sami čitaju relevantne podatke i izvuku zaključke. Na kraju krajeva, sve ovo liči na klimatsku podvalu. Ali ljudima je teško pojmiti razmjer dugoročnih, globalnih, serijskih, sistematskih… Pročitaj više »

čudila se aman ja
Gost
čudila se aman ja
9 dana prije

…vjerujem da znanstvenici znaju što rade – zato bih alemku najprije na doživotnu,a oni oko nje čine mi se samo jadni.

mrdo
Gost
mrdo
9 dana prije

Med. nauka je postala religija jer je kao takva unosnija. Za kapitaliste, naravno, ne za narod.

Skyteh
Gost
Skyteh
9 dana prije

Znanost tj. religija za ateiste. Religija lišena svakog morala. Znanost ludost.

otpisani
otpisani
9 dana prije

Iz tih tablica je evidentno da se porastom higijene, životnog standarda, novih tehnologija, moderne infrastrukture (voda i struja u domu), pojava antibiotika, mortalitet od zaraznih i inih bolesti smanjivao. Na svim tablicama se vide skokovi mortaliteta u prvom i drugom svjetskom ratu što je normalno jer u tim ratovima je… Pročitaj više »

Zuzu
Gost
Zuzu
9 dana prije

Evo odmah

John C
Gost
John C
9 dana prije

Slican postoji rad na tu temu kojeg su radili znanstvenici s Harvarda i Bostona iz 60 tih godina pod imenom: upitan doprinos moderne medicine na poboljsanje ljudksog zivota od zaraznih bolesti u 20 stoljecu. Ne mogu ga pronaci, ali ako nekog zanima potrudit cu se. Iste grafove pokazuju, ono sto… Pročitaj više »

pero
Gost
pero
9 dana prije

Ne moze se vjerovati znanosti. Vjerovanje znanosti je stvaranje religije od znanosti. Religija je da se vjeruje, znanost je da se zna. Nije znanost za svakoga. Znanost je samo za one koji zele da znaju, koji mogu kriticki razmisljati i koji ce se onda morati jako potruditi da saznaju. Znanost… Pročitaj više »

Pera Detlic
Gost
Pera Detlic
9 dana prije

Gledao sam dijagrame i prije. Uglavnom nakon 2. rata sve bolesti su skoro nrstale i bile blizu nestanka i onda se uvela cijepljenja pa se prekinuo pad. Kad se to gleda nema drugog zaključka doli štetnosti vakcina. Što dalje to luđi i štetniji sastojci. Ako je nekome ok da mu… Pročitaj više »

DobrotaJeIzbor
Gost
DobrotaJeIzbor
8 dana prije

Zar nije Robert Kennedy Jr., nećak poznatog pokojnog predsjednika, prije otprilike 2 godine javno obznanio podatke o ukupnoj štetnosti cjepiva (izuzev smrti, međugeneracijskih nasljednih dugoročnih posljedica i dugoročne sterilizacije), sa tim zaključkom da se od 1986. do (2005.?) cjepiva dovode u direktnu vezu sa porastom kroničnih bolesti, sa 12.8% 1986.… Pročitaj više »

DobrotaJeIzbor
Gost
DobrotaJeIzbor
8 dana prije

I još nešto. Čak i kad bi neko cjepivo i bilo djelotvorno u suzbijanju neke bolesti, i dalje bi bilo inferiorno zdravom ljudskom organizmu, kojeg bi štitio potpuno ispravni i vrlo snažni imunološki sustav. Stoga, u najboljem slučaju, takvo neko cjepivo bi bilo potrebno samo osobama čiji je sustav neispravan.… Pročitaj više »

Moka1
Gost
Moka1
8 dana prije

Imam primjer necijepljenog djeteta, Dijete tri godine. Od prvog dana do danas spava 12 sati u komadu preko noci, bez ikakvog budjenja i plača, pocelo se dizati i hodati uz namještaj sa 6 mj. nikakav plač dok su mu rasli zubi… ima toga jos. Cemu otrove ubrizgavt malo dijete, malo… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI