fbpx

Linux DA – Windows NE – Zašto se München ponovno prebacuje sa Windowsa na LiMux?

Linux protiv Windowsa

Prebacivanje Münchena na program otvorenog koda posljednji je signal promjene političkog mišljenja Njemačke u vezi vlasničkih softvera.

U primjetnom ”preokretu” grada, novoizabrani političari u Münchenu odlučili su da njegova uprava treba koristiti softver otvorenog koda, umjesto vlasničkih proizvoda kao što je Microsoft Office. „Tamo gdje je to tehnološki i financijski moguće, grad će staviti naglasak na otvorene standarde i besplatne softvere s licencom otvorenog koda“, stoji u novom koalicijskom sporazumu, koji je nedavno ispregovaran između nedavno izabrane stranke Zelenih i socijaldemokrata.

Sporazum je finaliziran u nedjelju i stranke će biti na vlasti do 2026. “Pridržavat ćemo se načela ”javni novac, javni kodeks”. ”To znači da, sve dok nisu uključeni povjerljivi ili osobni podaci, izvorni kod gradskog softvera također će biti javno objavljen “, navodi se u sporazumu. Na ovu odluku zagovaratelji besplatnog softvera gledaju kao na pobjedu, budući da ovo izgleda kao bolja ekonomska i politička opcija, u pogledima administracijske transparentnosti.

Međutim, odluka nove koalicijske uprave u trećem najvećem njemačkom i jednom od najbogatijih gradova svijeta, tek je posljednji zaokret u sagi koja je započela prije više od 15 godina, 2003., potaknuta Microsoftovim planovima da ukine podršku za Windows NT 4.0.

Budući da je grad trebao pronaći zamjenu za zastarjele Microsoft Windows radne postaje, München se počeo odvajati od vlasničkog softvera na završetku 2006. godine. U to vrijeme, migracije su promatrane kao ambiciozan, pionirski projekt u vezi otvorenog softvera u Europi. Projekt je uključio formate otvorenog standarda, softver neutralan za prodavače i za stvaranje jedinstvene radne infrastrukture, zasnovane na Linux kodu pod nazivom ‘LiMux’ – kombinacija Linuxa i Münchena.

Do 2013. godine 80% stolnih računala u gradskoj upravi trebalo je pokretati LiMux softver. U stvarnosti, vijeće je nastavilo koristiti dva sustava: Microsoftov i LiMux, jedan zajedno s drugim, što je dovodilo do problema s kompatibilnošću.

Kao rezultat promjene u gradskoj vlasti, 2017. godine donesena je kontroverzna odluka da se napusti LiMux i prijeđe na Microsoft, do 2020. Tada su kritičari te odluke okrivili gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika i uputili poglede sumnje prema Odlukama američkog softverskog giganta da svoje sjedište preseli u München. U intervjuima, bivši gradonačelnik Münchena, pod čijom je upravom započeo program LiMux, raspravljao je o naporima koje je Microsoft uložio u zadržavanju svog ugovora s gradom. Prelazak na Microsoftove i druge proizvođače softvera poput Oracle i SAP-a, čija se cijena procjenjuje na 86.1 milijun eura (93.1 milijun USD), još uvijek traje.

“Vrlo smo sretni s kampanjom “Javni novac, javni kodeks”, koju smo započeli prije dvije i pol godine”, riječi su Alexa Sandera, menadžera javnih politika EU u Berlinskoj zakladi za slobodni softver Europe za ZDNet. Ali također je važno napomenuti da je ovo samo izjava u koalicijskom sporazumu koja ističe buduće planove, kaže on.

“Ništa se neće promijeniti iz dana u dan i ne bismo to ni očekivali”, nastavio je Sander, napominjući da će grad također čekati da isteknu tekući softverski ugovori. “Ali sljedeći put kada se pojavi novi ugovor, vjerujemo da bi on trebao uključivati besplatni softver”.

Svaka takva ”korak-po-korak” tranzicija može se očekivati da traje godinama. Ali također je moguće da će München moći napredovati brže od većine, jer ne počinje od nule, napomenuo je Sander. Može se pretpostaviti da je neki LiMux softver još uvijek u upotrebi i da ga je neki od tamošnjih djelatnika koristio prije.

Fondacija za slobodni softver Europa željela bi da münchensko gradsko vijeće izradi nacrt rada za postizanje svojih ciljeva nakon što se novo vijeće stavi na dužnost, možda i nakon stotinu dana, kaže Sander.

Ovo kretanje ”naprijed i natrag” već je kritizirano i zbog troškova koje će to sa sobom dovesti, izgubljenog vremena, ali i zbog opće neodlučnosti. “Osobe koje donose odluke u Münchenu” pokušavaju izvući što je moguće više od Micrososfta, požalio se jedan čitatelj na njemačkoj tehnološkoj stranici. „Ovo je više politička, nego što je tradicionalna odluka“, drugi sugerira.

Basanta Thapa, stručnjak za digitalnu upravu iz Fraunhofer instituta za otvorene komunikacijske sustave u Berlinu, slaže se da su te odluke političke. “Nisu čisto tehničke prirode i, po mom mišljenju, to nije nužno loše”, kaže on.

Tehnički gledano, niti jedan sustav nije nužno bolji od drugog kada je u pitanju suvremeno korištenje, kaže on za ZDNet, ukazujući na razne studije koje su došle do istog zaključka.

Obično postoje dvije glavne točke za pridruživanje, kaže: prihvaćanje korisnika, koje uključuje obuku ljudi o novim sustavima, i sučelje između otvorenog i zatvorenog softvera. To može biti bilo što, od nabavke dokumenata iz Open Officea do čitanja na drugoj radnoj površini, do programa koje su napisala gradska vijeća posebno za, recimo, školske registracije, natječajne ugovore ili zbirke smeća.

“Postoje i pitanja poput zaključivanja ugovora, koji bi na kraju mogao biti skuplji”, kaže Thapa, “i je li program otvorenog tipa dugoročno jeftiniji, čak i ako prelazak sada nešto košta”.

Dakle, ovakve se odluke moraju svoditi na političke filozofije o tržištu, kao i na sve važnija pitanja poput digitalne suverenosti. Ovo je pitanje jedan od razloga zašto je ovaj put malo vjerojatno da će München ili bilo koji drugi njemački grad ili država, ponovno preokrenuti odluku vezanu uz program otvorenog tipa.

U pitanju su komercijalni interesi i političke će se frakcije i dalje boriti s tim problemom, ali, kako primjećuje Fraunhofer’s Thapa, „sve je drugačija klima oko besplatnog softvera otvorenog koda“. Rasprava o tome kako Njemačka i Europa postižu više “digitalnog suvereniteta” velik je dio toga.

Sve više njemački političari prepoznaju da su mnogi njihovi IT sustavi previše obavezani prema stranim brendovima, poput Huaweija i Microsofta.

Također, u desetljeću i pol otkad je München započeo s ovim tečajem, ”open-source” softver postao je svjetski trend. Tamo gdje je prije LiMux program bio vodeći model, sada su ga, zahvaljujući petogodišnjoj praznini, zasjenili drugi europski gradovi poput Barcelone, Madrida i Pariza, koji svi rade na svojim ambicioznim projektima u ovom području. U Barceloni, na primjer, do 70% gradskog proračuna za IT usmjerava se na besplatni softver, a čitav ekosustav razvio se oko lokalnih programera.

Stručnjaci sugeriraju kako Njemačka ima jako puno za učiniti kako bi ih dostigla, iako su veliki gradovi, poput Berlina, Dortmunda i Leipziga pokrenuli vlastite inicijative za besplatni softver.

Brojni njemački gradovi i općine, Leonberg u državi Baden-Württemberg i Treuchtlingen u Bavarskoj su zapaženi primjeri, oni su također su napredovali u ovom području iako je, doduše, lakše migrirati 40 radnih mjesta nego oko 15.000, kao što je to činio München. Sander napominje da je na njihovoj stranačkoj konferenciji u studenom prošle godine čak i normalno konzervativna stranka Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angele Merkel svoje poglede usmjerila prema besplatnom softveru.

Za buduće digitalne projekte “nabava i podrška bit će vezani principima otvorenog koda i otvorenim standardima. Javno financirani softver trebao bi služiti svim građanima”, navodi se u izjavi stranke, koja je odjeknula u vlastitoj kampanji Fondacije za slobodni softver.

Naravno, to je samo izjava političke namjere, napominje Sander. Ali ako CDU ostane na vlasti, to bi s vremenom moglo postati i službeno stajalište cijele njemačke vlade.

Jedno trenutno ministarstvo, Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, već se postavilo na sličan način. Naručio je savjetovanje PwC-a da razmotri kako Njemačka može postići više digitalnog suvereniteta i postati manje ovisna o dobavljačima poput Microsofta.

Jedna od preporuka studije iz kolovoza 2019. bilo je ulaganje u više softvera otvorenog koda. Iako su iznijeli različite izazove, analitičari su također rekli: “U konačnici, ova opcija može dovesti do trajne neovisnosti od glavnih proizvođača”.

Vrijedno je napomenuti da je političar zadužen za to ministarstvo, Horst Seehofer, član iste političke stranke, konzervativne Kršćansko-socijalne unije, kakav je bivši zamjenik gradonačelnika Münchena, kojeg često doživljavaju kao jednog od glavnih pokretača protiv LiMux projekt.

Za sada su to više riječi nego djela, priznaje Thapa iz Fraunhofer instituta. Za sada, čini se da nijedan veliki igrač nije izgubio značajan posao kako bi pokrenuo slobodni softver u Njemačkoj. No, čini se da će komercijalni dobavljači u skoroj budućnosti imati većih problema.

“Jako mi je uzbudljivo što se München vratio”, zaključuje Thapa. “Vrata mogućnosti su opet otvorena i možda će ovaj put proći skroz”. ZDNet se obratio Microsoftu radi komentara i ažurirat će ovaj članak ako postoji odgovor.

Izvor: ZDNet

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
24 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Bane
Gost
Bane
5 mjeseci prije

Imaju Svabe pravo.

Moreno
Gost
Moreno
5 mjeseci prije

Nije problem u tome koji je sustav bolji, nego je problem šta “slobodno tržište” generira korupciju jer oni koji “proguraju” Microsoft imaju dobro plaćeni posal i nakon šta im završi politička karijera. Na tome poslu neće radit puno, odnosno lobirat će tu i tamo za masnu lovu do kraja života, a sve to će opet platit korisnici odnosno “potrošači” na “”slobodnome tržištu”.

Tako je i u Hrvatskoj Titin omladinac Goran Radman koji mu je nosija štafetu i bija posli direktor TV Zagreb nakon dolaska “demokracije” u Hrvatsku posta direktor Microsofta za Hrvatsku i priko političkih veza napravija to da su državni inspektori išli po malin firmama i naplaćivali kaznu za “skinuti” i neplaćeni Windovs OS i Office pakete. Jasno, poski Microsofta Radman je posta direktor HRT-a.

Svejedno, ja san preša ma Linux kad san instalira Windows 10 i kad san skužija da W10 više skida i kuva u laptopu od mene na mojemu laptopu. W10 je bija aktivniji od mene i čuča više interneta za razna skidania nego ja sam.

MBan
Gost
MBan
5 mjeseci prije

Goran Radman je odavno na listi promotora velikog broja Gatesovih projekata, ne samo na području softwarea. Jedan je od onih s kojim kad se rukujete, ubrzo poželite ruke oprati benzinom. Imao sam tu “čast”. Razmišljam kako bih danas taj benzin po pitanju njega pametnije upotrijebio.

alex
Gost
alex
5 mjeseci prije

Koji linux koristiš , buraz. W10 doista davi laptop. Nešto se da eliminirat na run= services.msc, ali davi task manager zapopi*dit.

Moreno
Gost
Moreno
5 mjeseci prije

alex Ubuntu. Jasno, ima on svojih nedostataka i prednosti da sad ne pišen, ali najbitniji mi je osjećaj da se ne osjećan ka jahač kojega je uzjašija konj ka kod Windowsa.

rijecanin
Gost
rijecanin
5 mjeseci prije

Ukoliko vam nešto na Linuxu ne radi ili ne radi dovoljno dobro možete dići win7 u virtualnoj mašini i na njega instalirati ono što je bolje u windowsima. Ali windows je kontroliran od linuxa i možete ga ugasiti kada god hoćete. Bitno je da većinu komunikacije sa internetom odrađuje linux. Windows dižete samo kada vam treba po mogućnosti čim manje. Na taj način imate mogućnost dobiti najbolje od oba svijeta. Na linuxu još ostaje problem kontrole interneta od strane googla ali to je drugo isto tako veliko i opasno pitanje.

Rabotnik
Gost
Rabotnik
5 mjeseci prije

Ne morate ići tako daleko da imate virtualnu mašinu windows-a na linuxu. Postoji i linux program koji se zove “wine” i preko kojeg možete dizati windows aplikacije u linuxu. Projekat postoji već dugi niz godina i može se dizati dosta aplikcija, igrica, neke verzije office-a, čak i photo shop. S druge strane u windows-u imate nešto što se zove “wsl” ili windows subsystem for linux gdje možete pokrenuti linux unutar windows-a.

Cijela priča o windows-u, linux-u i open source-u uopće nije crno bijela. Linux je također vrlo ispolitiziran unutar sebe, tu ima svađa koliko ti srce želi (zašto mislite da postoji toliko distribucija). Zatim, linux programeri koji doprinose linux kodu, većina njih je zaposlena po velikim kompanijama, jer moraju i oni jesti…što bi rekao Ilija Čvorović: “ A bio si mlad, prirodno je oćes da jedes, oćes da j… a to košta brate pa onda droga”.

Bitna stvar za razmotriti je trošak. Koliko je stvarno besplatan, besplatan software. Otvoreni kod je kao kad imate besplatnu knjigu na latinskom. Poneki je znaju čitati ali većina ne. Morate imati ljude koji će održavati besplatan software.

Bez obzira na sve, ja sam pobornik linux-a još od 90-ih.

Bojan
Gost
Bojan
5 mjeseci prije

Možeš koristiti linux mint derivat ubuntua i birat korisničko okruzenje koje tebi odgovara i kako želiš a linux sada postoji u preko 200 distroa i to od 486 računala pa do servera i radnih stanica.

Legionar
Gost
Legionar
5 mjeseci prije

Moreno hvala na objasnjenju. Ja sam se bas nedavno pitao kako to da sve firme moraju imati original windowse i placati godisnju clanarinu, tko je njima dao tu moc i zasto. Kad vidim Gatesovog starog s Sorosem i Rockfellerom jasno mi je sve. A operativci poput Radmana i drugih su ocito tu da to provedu uz naravno obilnu nagradu.

Moreno
Gost
Moreno
5 mjeseci prije

Legionar Neznan, meni su inspektori prij desetak godin došli u ured firme koje san vlasnik, ali sva srića šta nisan bija tamo jer bi ih bija izbacija isto ka i zampaše i haerteaše koji su došli pokupit reket za brode sa kojima radin, a na te brode dolaze samo stranci koji niti slušaju niti gledaju hrvatske radio i tv stanice. A to kad su utjerivači došli radi Windowsa i Officea pritili su duplo većon kaznon ako ne kupin “originalne” Windowse šta znači kako su utjerivači radili za Microsoft, a to je sve plaćala država, odnosno svi mi, da na kraju nebi ni lipe imali od toga osim državnoga PDV reketa. Kad se uzme u obzir da su Windowsi bili i napravljeni tako da se mogu lako “skinit” onda to znači kako su nas stvarno reketarili na APP odnosno “ako prođe, prođe”. Ogavno.

Okay, zadnjih 6 – 7 godin više mi nisu ni dolazili ni microsoftaši ni zampaši ni haerteaši, a koliko čujen nisu ni drugima, osim možda u slučajevima kad su ih po direktivi poslali tlačit.

Nisu oni u ku#cu nego većina nas koji to dopuštamo, jer da ih svi ispale ka šta san ja radija nebi in ni padalo na pamet šavat ih na nas ka terijere.

Bojan
Gost
Bojan
5 mjeseci prije

Upravo tako uključivanjem računala win 10 se javlja na preko 10 raznih servera kome i šta dalje tko to zna.

Borik
Gost
Borik
5 mjeseci prije

” više digitalnog suvereniteta”

Znači: Nećeš ti mene prisluškivati.

piždro
Gost
piždro
5 mjeseci prije

Zato što je u svim velikim firmama, općinama smrad Bill svugdje potplatio! A šefovi i ceo u principu manje-vise svi su mamon-ljubitelji.
Bravo Minhen .. izgleda gojimi se bude od velike ljubavi..

alex
Gost
alex
5 mjeseci prije

Šta ne idu na Piratebay.org…sve besplatno…😂😂😂

apolo
Gost
apolo
5 mjeseci prije

Ja sam prije 15 godina presao na Linux. Nerviralo me sa Windowsom sto je uvijek bio pun virusa. Do dana danasnjeg nisam osjetio potrebu da se vratim na taj uzasni sistem koji je i danas pun virusa. Ako vodstvo Mikrosofta uspije naci vakcinu za sve te viruse, opet necu preci.

Janoš
Gost
Janoš
5 mjeseci prije

Pokušao sam raditi na Win10 ali nije išlo. Vratio sam se na Win7. Preporučam svima ako si instaliraju sami da nakon instalacije naprave update do kraja i nakon toga ručno ili putem Batch programa (.bat) obrišu slijedeće Update fajlove:

wusa.exe /uninstall /kb:3065988 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3083325 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3083324 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:2976978 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3075853 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3065987 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3050265 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3050267 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3075851 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:2902907 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3068708 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3022345 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:2952664 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:2990214 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3035583 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:971033 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3021917 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3044374 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3046480 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3075249 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3080149 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:2977759 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3083710 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3083711 /quiet /norestart
wusa.exe /uninstall /kb:3112336 /quiet /norestart

Nakon toga iskopčati automatski update i staviti dobar antivirus. Ja sam se preporodio.

Janoš
Gost
Janoš
5 mjeseci prije

Zaboravio sam napisati da se navedeni fajlovi brišu zato da Windovsi nebi slali telemetrijske podatke Microsoftu.

Perun
Gost
Perun
5 mjeseci prije

Ako neko zeli znati vise o Linux-u ,BSD-u ili nesto drugo vezano za temu ,idite na >>> DistroWatch.com<<< naci cete puno toga o operativnim sistemima i informatici ….P.S Linux vam moze samo pomoci da shvatite da postoji neki drugi Svijet( citaj slobodni svijet ) a ne samo onaj koji vidite kroz windows ( citaj prozor sa zavjesama ) …..

Perun
Gost
Perun
5 mjeseci prije

Pozdrav svima na Logicno Hr ….Linux i skoro sve vezano za Linux operativne sisteme …text preuzet sa Distrowatch.com….
What is DistroWatch? DistroWatch is a website dedicated to talking about, reviewing and keeping up to date with open source operating systems. This site particularly focuses on Linux distributions and flavours of BSD, though other open source operating systems are sometimes discussed. There is a lot of information out there on Linux distributions and this site tries to collect and present that information in a consistent manner to make it easier to locate.

The front page of DistroWatch primarily features release announcements of new versions of Linux distributions as well as links to reviews, podcasts and newsletters about open source operating systems. While our weekly newsletter, DistroWatch Weekly, contains hands-on reviews of new distribution releases along with a summary of new developments in the open source community.

DistroWatch features a number of resources for experienced Linux users, including an index of the hundreds of Linux distributions and BSD projects, distribution news and developments, information on key open source components and packages, and a package comparison page to assist in doing side-by-side software comparisons of distributions. If you are looking for a Linux distribution with specific features, chances are you can find it on our Search page.

DistroWatch also includes several resources for newcomers, including a glossary of commonly used open source terms, a summary of the major Linux distributions, a cross-distro guide to managing software packages, an archive of useful tips and a collection of questions and answers from other beginners.

We also maintain a list of places where people can purchase computers and computer hardware which will be compatible with Linux and BSD.

History: The DistroWatch web site was first published on 31 May 2001. The concept started as a very simple table comprising of 5 major distributions and the chart only compared a few features (price, version, release date) and a few package versions (Linux kernel, KDE, GNOME, XFree86, Apache). In trying to make it slightly more comprehensive and useful, more distributions, features and packages were added until the table reached a fairly reasonable state in terms of information provided. At that stage, the table was moved from a spreadsheet into an HTML document and it was shared with the Linux community worldwide.

DistroWatch.com is a product of Unsigned Integer Limited. Over the years many people have helped to build and expand the site, notably Ladislav Bodnar (founder), Dr Zhu Wen Tao, Jesse Smith, Robert Storey, Caitlyn Martin and Susan Linton, to mention the most active ones. If you would like to join or help in some way, please see our Contributing page.

Our big “thank you for your help” goes to the following volunteer translators and other contributors who have brought the website to people in many non-English speaking countries:

Albanian – Albert Hyseni, Florian Mishaxhi
Arabic – Ibrahim Zada, Mohammed Farouk, Abdulrahman Essam
Catalan – Rafael Carreras Guillén
Chinese Simplified – Zhu Wen Tao
Chinese Traditional – Zhu Wen Tao
Bengali – Jamil Ahmed
Bosnian – Dino Fahrudin Avdibegovic
Bulgarian – Georgi Marinov, Boian Aleksiev
Croatian – Darko Cokor, Dominko Aždajić
Czech – V. Mark Lehký, Misu
Danish – Per Mortensen, Francois Thunus, Jens H. Kruuse
Dutch – Rio Kierkels, Rogier van Gemert, Herman Meester
Esperanto – Christian Fraß
Estonian – Edmund Laugasson
Finnish – Pasi Ruhanen
French – Pierre Slamich
Friulian – Massimo Furlani
German – Michael Eickenboom, Silvio Costa, Thomas Blechinger
Greek – Christos Vasdekis, Panos Panagiotis
Hebrew – Eddy Nigg, Offer Kaye
Hindi – Abhijeet K. Singh, Mohd Omar
Hungarian – Kornél Dluhi
Indonesian – Darda Moehammad Firdaoes Sofjan
Italian – Enrico Bella
Japanese – Daisuke Suzuki
Korean – Thomas Chung, Yeuri, Jong Woong Lee
Lithuanian – Justinas Lelys, Andrius Kurtinaitis
Macedonian – Jovan Naumovski
Malayalam – Muhammed Afsal
Marathi – Akshay Nalange
Norwegian – Vegard Fiksdal
Persian – Yusof Soleimani
Polish – Kamil Stachowski, Artur Szymański
Portuguese – Rodrigo Muniz, Jose Tadeu Barros, Paulo Lino, Oliver Zancul Prado, Luis Fonseca Carvalho De Matos
Romanian – Florin Veres, Ghita “Zamo” Serban
Russian – Victor Serbin, Anton Starikov
Serbian – Marko Djukic
Slovak – Stanislav Hoferek, Dusan Kazik
Slovenian – Marko Zupancic
Spanish – Juan Pablo Romero Mendoza, Maximiliano Elmallian, Mario Alberto Garcia Alonso, Darío Burstin, Jorge Luis Suarez
Swedish – Andreas Lundqvist, Jan Braunisch, Per Lindström
Tagalog – Ariel David Buena
Tamil – Thangaraj Karuppuswamy
Thai – Dome Charoenyost, Narachai Sakorn
Turkish – Muhterem Demiray, Muha Aliss, İbrahim Gülmez
Ukrainian – Andrij Mizik, Olexandr Kravchuk
Urdu – Muhammad Fahd Waseem
Uzbek – Umidjon Almasov
Vietnamese – Trinh Minh Thanh
If you wish to translate parts of DistroWatch into your language, please translate this file and email it to distro@distrowatch.com.
Some of the DistroWatch graphics were designed by Ian MacGregor……..P.S. U pocetku bijase tama nad informatikom , i svemoguci rece Linux…i bi Linux za sva vremena ( citaj svjetlo pred prozorom ili sto prost narod kaze ,,windowsom”)

L. R.
Admin
Famed Member
5 mjeseci prije

Poštovani Perune,

Uskoro ćemo vas iznenaditi. 🙂

Svako dobro,

Redakcija

Perun
Gost
Perun
5 mjeseci prije

Pozdrav redakciji Logicno Hr…jednoga dana Logicno Hr nece imati prefix Regionalni portal nego Logicno EU ili Logicno World Site …..P.S Ipak Logicno ima status u narodu i na netu…..

Perun
Gost
Perun
5 mjeseci prije

Nesto o LINUX- u i Informatici …….preuzeto sa Distrowatch.com….mozda adminstrator ne obrise ….

What is DistroWatch? DistroWatch is a website dedicated to talking about, reviewing and keeping up to date with open source operating systems. This site particularly focuses on Linux distributions and flavours of BSD, though other open source operating systems are sometimes discussed. There is a lot of information out there on Linux distributions and this site tries to collect and present that information in a consistent manner to make it easier to locate.

The front page of DistroWatch primarily features release announcements of new versions of Linux distributions as well as links to reviews, podcasts and newsletters about open source operating systems. While our weekly newsletter, DistroWatch Weekly, contains hands-on reviews of new distribution releases along with a summary of new developments in the open source community.

DistroWatch features a number of resources for experienced Linux users, including an index of the hundreds of Linux distributions and BSD projects, distribution news and developments, information on key open source components and packages, and a package comparison page to assist in doing side-by-side software comparisons of distributions. If you are looking for a Linux distribution with specific features, chances are you can find it on our Search page.

DistroWatch also includes several resources for newcomers, including a glossary of commonly used open source terms, a summary of the major Linux distributions, a cross-distro guide to managing software packages, an archive of useful tips and a collection of questions and answers from other beginners.

We also maintain a list of places where people can purchase computers and computer hardware which will be compatible with Linux and BSD.

History: The DistroWatch web site was first published on 31 May 2001. The concept started as a very simple table comprising of 5 major distributions and the chart only compared a few features (price, version, release date) and a few package versions (Linux kernel, KDE, GNOME, XFree86, Apache). In trying to make it slightly more comprehensive and useful, more distributions, features and packages were added until the table reached a fairly reasonable state in terms of information provided. At that stage, the table was moved from a spreadsheet into an HTML document and it was shared with the Linux community worldwide.

DistroWatch.com is a product of Unsigned Integer Limited. Over the years many people have helped to build and expand the site, notably Ladislav Bodnar (founder), Dr Zhu Wen Tao, Jesse Smith, Robert Storey, Caitlyn Martin and Susan Linton, to mention the most active ones. If you would like to join or help in some way, please see our Contributing page.

Our big “thank you for your help” goes to the following volunteer translators and other contributors who have brought the website to people in many non-English speaking countries:

Albanian – Albert Hyseni, Florian Mishaxhi
Arabic – Ibrahim Zada, Mohammed Farouk, Abdulrahman Essam
Catalan – Rafael Carreras Guillén
Chinese Simplified – Zhu Wen Tao
Chinese Traditional – Zhu Wen Tao
Bengali – Jamil Ahmed
Bosnian – Dino Fahrudin Avdibegovic
Bulgarian – Georgi Marinov, Boian Aleksiev
Croatian – Darko Cokor, Dominko Aždajić
Czech – V. Mark Lehký, Misu
Danish – Per Mortensen, Francois Thunus, Jens H. Kruuse
Dutch – Rio Kierkels, Rogier van Gemert, Herman Meester
Esperanto – Christian Fraß
Estonian – Edmund Laugasson
Finnish – Pasi Ruhanen
French – Pierre Slamich
Friulian – Massimo Furlani
German – Michael Eickenboom, Silvio Costa, Thomas Blechinger
Greek – Christos Vasdekis, Panos Panagiotis
Hebrew – Eddy Nigg, Offer Kaye
Hindi – Abhijeet K. Singh, Mohd Omar
Hungarian – Kornél Dluhi
Indonesian – Darda Moehammad Firdaoes Sofjan
Italian – Enrico Bella
Japanese – Daisuke Suzuki
Korean – Thomas Chung, Yeuri, Jong Woong Lee
Lithuanian – Justinas Lelys, Andrius Kurtinaitis
Macedonian – Jovan Naumovski
Malayalam – Muhammed Afsal
Marathi – Akshay Nalange
Norwegian – Vegard Fiksdal
Persian – Yusof Soleimani
Polish – Kamil Stachowski, Artur Szymański
Portuguese – Rodrigo Muniz, Jose Tadeu Barros, Paulo Lino, Oliver Zancul Prado, Luis Fonseca Carvalho De Matos
Romanian – Florin Veres, Ghita “Zamo” Serban
Russian – Victor Serbin, Anton Starikov
Serbian – Marko Djukic
Slovak – Stanislav Hoferek, Dusan Kazik
Slovenian – Marko Zupancic
Spanish – Juan Pablo Romero Mendoza, Maximiliano Elmallian, Mario Alberto Garcia Alonso, Darío Burstin, Jorge Luis Suarez
Swedish – Andreas Lundqvist, Jan Braunisch, Per Lindström
Tagalog – Ariel David Buena
Tamil – Thangaraj Karuppuswamy
Thai – Dome Charoenyost, Narachai Sakorn
Turkish – Muhterem Demiray, Muha Aliss, İbrahim Gülmez
Ukrainian – Andrij Mizik, Olexandr Kravchuk
Urdu – Muhammad Fahd Waseem
Uzbek – Umidjon Almasov
Vietnamese – Trinh Minh Thanh

If you wish to translate parts of DistroWatch into your language, please translate this file and email it to distro@distrowatch.com.
Some of the DistroWatch graphics were designed by Ian MacGregor.

Perun
Gost
Perun
5 mjeseci prije

Ne brinem se ja radi Linuxa i napisa oko Linuxa. Komentari samo čeka validaciju zbog velikog broja provokatora koji ometaju rad Logicno Hr. Brzo pogledajte poruku i validirajte je Hvala na razumijevanju…

NE
Gost
NE "x"
5 mjeseci prije

Ne treba ” x “

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
24
0
()
x