fbpx

Sektor nafte i gasa možda je već u terminalnom padu

Gas i Nafta - Industrija fosilnih goriva

Industrija fosilnih goriva već se nekoliko godina suočava sa ozbiljnim naletima vjetra, ali porast obnovljivih izvora energije u kombinaciji sa padom potrošnje kao posljedicom globalne koronavirusne krize gura je preko granice i u „terminalni pad“. Iako potrošnja uglja u svijetu i dalje polako raste, njegova upotreba je dostigla vrhunac u razvijenim regionima. Prema statističkom pregledu svjetske energije za 2019. godinu, potrošnja uglja u SAD pala je za više od 40% u posljednjoj deceniji, dok je u EU opala skoro 27%.

Primarni krivci za pad potrošnje uglja su konkurencija jeftinog prirodnog gasa dobijenog iz škriljaca u SAD, kao i porast kapaciteta obnovljivih energija uz pomoć zakona usmjerenog na smanjenje ograničavanja emisije ugljen-dioksida.

Žrtve sopstvenog uspjeha

Ali prirodni gas i kasniji naftni bum bili su žrtve sopstvenog uspjeha. Iako je rast potražnje za obje ove robe bio snažan tokom posljednje decenije, cijene su pale. Iako nije iznenađujuće da je industrija uglja pretrpjela ogroman finansijski stres tokom posljednje decenije, isto je i sa naftnom i gasnom industrijom. Uprkos snažnom rastu potražnje za njenim proizvodima, cijene nafte i prirodnog gasa su opale za više od 50% posljednjih godina.

Industrija fosilnih goriva suočila se sa problemom prekomjerne potrošnje, kao i s problemom odnosa s javnošću. I prije pandemije COVID-19, industriju su mnogi već vidjeli na zalasku, i zato se borila da privuče investitore. Ipak, činilo se vjerovatnim da će industrija uživati u prevlasti bar još jednu deceniju prije nego što se obnovljivi izvori energije i električna vozila kombinuju da bi ovu industriju doveli u trajni pad.

COVID-19 je brzo promijenio ishod

Ali COVID-19 je prouzrokovao značajne promjene u perspektivi industrije. U ranim fazama pandemije kineska ekonomija je usporila dok se zemlja borila da zadrži virus. Ovo usporavanje negativno je uticalo na potražnju fosilnih goriva. Kako je potražnja za naftom počela da opada, OPEC je pokušao da sarađuje s Rusijom na smanjenju proizvodnje. Razgovori su propali, izbio je naknadni cjenovni rat između Saudijske Arabije i Rusije, a cijene nafte su propale.

Kako se COVID-19 proširio na druge zemlje i karantene su primijenjene, cijene nafte su na kraju pale na negativnu stranu, što se nikada ranije nije dogodilo sa glavnim referentnim brojem. Potražnja za strujom opadala je pošto su se preduzeća zatvorila, a ljudi prestali ići na posao ili putovati. Ovo je stvorilo savršenu oluju koja je ukinula potražnju za fosilnim gorivima u aprilu. Globalna potražnja za naftom pala je za čak 30 miliona BPD, a slijedi potražnja za gasom i ugljem. Čak je i potražnja za ukapljenim prirodnim gasom (LNG), koja bilježi snažan rast posljednjih godina, pala i teret namijenjen Aziji morao je biti preusmjeren u Evropu, opterećujući snabdijevanje tamo.

U međuvremenu, obnovljivi izvori energije mogu u kratkom roku da primijete mali negativan uticaj pandemije – ali prelazak na zelenu energiju može da dobije zamah kada prijetnja COVID-19 izblijedi. Potražnja za čistom energijom raste. Nadalje, investiciona klima za fosilna goriva nastaviće se pogoršavati s vremenom, tako da će se industrija možda boriti za privlačenje novog kapitala čak i nakon krize.

Mjesto za nuklearnu energiju

Postojeća infrastruktura fosilnih goriva stvoriće nekoliko povoljnih vjetrova za obnovljive izvore energije, kao i za nuklearnu energiju, najveći svjetski izvor energije sa niskim udjelom ugljika. Ova industrija će se teško odreći svog primata bez borbe.

Kako to izgleda može se primijetiti u Litvaniji, koja je svoje karte stavila na novi LNG terminal 2014. godine da bi smanjila zavisnost zemlje od ruskog gasa. Međutim, terminal Klaipeda nikada nije bio profitabilan i do danas posluje sa samo jednim dijelom svog kapaciteta, a pritom donosi visoke naknade za održavanje koje trebaju snositi potrošači gasa.

Kako bi smanjio svoje gubitke, Klaipeda sada prima i teret za UPP od Rusije.

Dio problema je to što je tržišna cijena LNG već bila snižena prije krize COVID-19. Tokom 2015. godine, kada je terminal stupio na internet, cijena je bila niža od cijene koju je Litvanija platila Statoilu, što je prisililo državu da naplati visoke terminalne takse da bi pokrila gubitke od prodaje gasa. Sada, pošto je pandemija dodatno srušila cijene fosilnih goriva, naknade se u skladu s tim povećavaju, bez doprinosa energetskoj sigurnosti.

Odluka da se pod ovim okolnostima finansira LNG smatra se jednim od faktora koji vode Litvaniju u kampanju protiv nuklearne elektrane u Astravetu u susjednoj Bjelorusiji. Pored toga što stalno dovodi u pitanje bezbjednost elektrane – suprotno međunarodnim procjenama – Litvanija je usvojila zakone kojima zabranjuje kupovinu energije iz Bjelorusije nakon što elektrana počne sa radom kasnije ove i početkom naredne godine. Pored toga, Litvanija agresivno lobira na Brisel i druge prestonice u regionu za potpuni bojkot uvoza električne energije iz Bjelorusije. Ako se sprovede, to bi moglo dovesti do miliona dodatnih CO2 emisija u regionu.

Novi energetski poredak?

Ostaje činjenica da bi se svijet mogao suočiti sa nedostatkom energije ako je kriza dugotrajna i fosilna goriva nestanu brže nego što se prvobitno očekivalo. To bi moglo pogoditi sektor energetike zbog pada proizvodnje uglja i prirodnog gasa, u trenutku kada globalna potražnja za električnim vozilima raste.

Nuklearna energija može biti dio održive budućnosti sa niskim udjelom ugljika i obnovljivih izvora energije. Zapravo, Međunarodna agencija za energetiku procjenjuje da, kako bi se postigao cilj održivosti svijeta, trenutna stopa dodavanja nuklearnih kapaciteta, koja iznosi oko 10-12 gigavata električne energije (GWe), mora biti barem udvostručena. Sa trenutnom krizom koja utiče na sektor fosilnih goriva, kapitalni budžeti se smanjuju. To podrazumijeva pad proizvodnje, koji bi mogao biti i veći od kapaciteta promjenljivih obnovljivih izvora energije. Sadašnja pretrpanost energijom može se pretvoriti u niz jakih povremenih nestašica kada sunce ne sija, a vjetar ne duva.

Iako bi bilo preuranjeno sugerisati da trenutna pandemija označava kraj fosilnih goriva, možda ne bi bilo previše da se ovo nazove početkom novog početka. Važno je usredsrediti se na sveukupne performanse sistema i osigurati da je prelazak na budućnost sa niskim udjelom ugljenika sam održiv.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
16 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Borik
Gost
Borik
1 godina prije

Sektor nafte uvije oscilira jer bez toga nema špekulantske zarade. On propasti nikada neće jer ga nema što zamijeniti, da će se sa vremenom prestrukturirati to sigurno hoće jer to stalno radi.

putnik83
Gost
putnik83
1 godina prije

U SAD-u danas postoji viši od 750 tisuća kućanstava koja žive potpuno Off the gride. Cijene energenata otišle su u nebo i kod nas. Prirodni plin,el.energija,nafta,drvo,ugljen jednostavno su preskupi.Da ne spominjem parafiskalne namete na potrošnju. Prosječno mjesečno plaćam 80 eura samo struju.Od tog na moju potrošnju otpada 2/3 – dok… Pročitaj više »

Ringo10
Gost
Ringo10
1 godina prije

Fosilna goriva će dominirat još najmanje 50 godina a možda i 100

Ti obnovljivi izvori, vjetar, sunce, geotermal i štatijaznam sve je to iluzija…

Možda za 100 godina. I ako se razradi metod nuklearne fuzije

Pera
Gost
Pera
1 godina prije

Prva recenica, pa netacna. Dalje je nepotrebno citati.

Jaran
Gost
Jaran
1 godina prije

Ovaj portal ima jako dobrih i stručnih članaka te ih sa zadovoljstvom citam.
Ali clanci o nafti su poprilicno površni i nestručni.. i bez narocitih analiza. Kao da citam index.hr

POVEZANE VIJESTI

Izbornik