fbpx

Sektor nafte i gasa možda je već u terminalnom padu

Gas i Nafta - Industrija fosilnih goriva

Industrija fosilnih goriva već se nekoliko godina suočava sa ozbiljnim naletima vjetra, ali porast obnovljivih izvora energije u kombinaciji sa padom potrošnje kao posljedicom globalne koronavirusne krize gura je preko granice i u „terminalni pad“. Iako potrošnja uglja u svijetu i dalje polako raste, njegova upotreba je dostigla vrhunac u razvijenim regionima. Prema statističkom pregledu svjetske energije za 2019. godinu, potrošnja uglja u SAD pala je za više od 40% u posljednjoj deceniji, dok je u EU opala skoro 27%.

Primarni krivci za pad potrošnje uglja su konkurencija jeftinog prirodnog gasa dobijenog iz škriljaca u SAD, kao i porast kapaciteta obnovljivih energija uz pomoć zakona usmjerenog na smanjenje ograničavanja emisije ugljen-dioksida.

Žrtve sopstvenog uspjeha

Ali prirodni gas i kasniji naftni bum bili su žrtve sopstvenog uspjeha. Iako je rast potražnje za obje ove robe bio snažan tokom posljednje decenije, cijene su pale. Iako nije iznenađujuće da je industrija uglja pretrpjela ogroman finansijski stres tokom posljednje decenije, isto je i sa naftnom i gasnom industrijom. Uprkos snažnom rastu potražnje za njenim proizvodima, cijene nafte i prirodnog gasa su opale za više od 50% posljednjih godina.

Industrija fosilnih goriva suočila se sa problemom prekomjerne potrošnje, kao i s problemom odnosa s javnošću. I prije pandemije COVID-19, industriju su mnogi već vidjeli na zalasku, i zato se borila da privuče investitore. Ipak, činilo se vjerovatnim da će industrija uživati u prevlasti bar još jednu deceniju prije nego što se obnovljivi izvori energije i električna vozila kombinuju da bi ovu industriju doveli u trajni pad.

COVID-19 je brzo promijenio ishod

Ali COVID-19 je prouzrokovao značajne promjene u perspektivi industrije. U ranim fazama pandemije kineska ekonomija je usporila dok se zemlja borila da zadrži virus. Ovo usporavanje negativno je uticalo na potražnju fosilnih goriva. Kako je potražnja za naftom počela da opada, OPEC je pokušao da sarađuje s Rusijom na smanjenju proizvodnje. Razgovori su propali, izbio je naknadni cjenovni rat između Saudijske Arabije i Rusije, a cijene nafte su propale.

Kako se COVID-19 proširio na druge zemlje i karantene su primijenjene, cijene nafte su na kraju pale na negativnu stranu, što se nikada ranije nije dogodilo sa glavnim referentnim brojem. Potražnja za strujom opadala je pošto su se preduzeća zatvorila, a ljudi prestali ići na posao ili putovati. Ovo je stvorilo savršenu oluju koja je ukinula potražnju za fosilnim gorivima u aprilu. Globalna potražnja za naftom pala je za čak 30 miliona BPD, a slijedi potražnja za gasom i ugljem. Čak je i potražnja za ukapljenim prirodnim gasom (LNG), koja bilježi snažan rast posljednjih godina, pala i teret namijenjen Aziji morao je biti preusmjeren u Evropu, opterećujući snabdijevanje tamo.

U međuvremenu, obnovljivi izvori energije mogu u kratkom roku da primijete mali negativan uticaj pandemije – ali prelazak na zelenu energiju može da dobije zamah kada prijetnja COVID-19 izblijedi. Potražnja za čistom energijom raste. Nadalje, investiciona klima za fosilna goriva nastaviće se pogoršavati s vremenom, tako da će se industrija možda boriti za privlačenje novog kapitala čak i nakon krize.

Mjesto za nuklearnu energiju

Postojeća infrastruktura fosilnih goriva stvoriće nekoliko povoljnih vjetrova za obnovljive izvore energije, kao i za nuklearnu energiju, najveći svjetski izvor energije sa niskim udjelom ugljika. Ova industrija će se teško odreći svog primata bez borbe.

Kako to izgleda može se primijetiti u Litvaniji, koja je svoje karte stavila na novi LNG terminal 2014. godine da bi smanjila zavisnost zemlje od ruskog gasa. Međutim, terminal Klaipeda nikada nije bio profitabilan i do danas posluje sa samo jednim dijelom svog kapaciteta, a pritom donosi visoke naknade za održavanje koje trebaju snositi potrošači gasa.

Kako bi smanjio svoje gubitke, Klaipeda sada prima i teret za UPP od Rusije.

Dio problema je to što je tržišna cijena LNG već bila snižena prije krize COVID-19. Tokom 2015. godine, kada je terminal stupio na internet, cijena je bila niža od cijene koju je Litvanija platila Statoilu, što je prisililo državu da naplati visoke terminalne takse da bi pokrila gubitke od prodaje gasa. Sada, pošto je pandemija dodatno srušila cijene fosilnih goriva, naknade se u skladu s tim povećavaju, bez doprinosa energetskoj sigurnosti.

Odluka da se pod ovim okolnostima finansira LNG smatra se jednim od faktora koji vode Litvaniju u kampanju protiv nuklearne elektrane u Astravetu u susjednoj Bjelorusiji. Pored toga što stalno dovodi u pitanje bezbjednost elektrane – suprotno međunarodnim procjenama – Litvanija je usvojila zakone kojima zabranjuje kupovinu energije iz Bjelorusije nakon što elektrana počne sa radom kasnije ove i početkom naredne godine. Pored toga, Litvanija agresivno lobira na Brisel i druge prestonice u regionu za potpuni bojkot uvoza električne energije iz Bjelorusije. Ako se sprovede, to bi moglo dovesti do miliona dodatnih CO2 emisija u regionu.

Novi energetski poredak?

Ostaje činjenica da bi se svijet mogao suočiti sa nedostatkom energije ako je kriza dugotrajna i fosilna goriva nestanu brže nego što se prvobitno očekivalo. To bi moglo pogoditi sektor energetike zbog pada proizvodnje uglja i prirodnog gasa, u trenutku kada globalna potražnja za električnim vozilima raste.

Nuklearna energija može biti dio održive budućnosti sa niskim udjelom ugljika i obnovljivih izvora energije. Zapravo, Međunarodna agencija za energetiku procjenjuje da, kako bi se postigao cilj održivosti svijeta, trenutna stopa dodavanja nuklearnih kapaciteta, koja iznosi oko 10-12 gigavata električne energije (GWe), mora biti barem udvostručena. Sa trenutnom krizom koja utiče na sektor fosilnih goriva, kapitalni budžeti se smanjuju. To podrazumijeva pad proizvodnje, koji bi mogao biti i veći od kapaciteta promjenljivih obnovljivih izvora energije. Sadašnja pretrpanost energijom može se pretvoriti u niz jakih povremenih nestašica kada sunce ne sija, a vjetar ne duva.

Iako bi bilo preuranjeno sugerisati da trenutna pandemija označava kraj fosilnih goriva, možda ne bi bilo previše da se ovo nazove početkom novog početka. Važno je usredsrediti se na sveukupne performanse sistema i osigurati da je prelazak na budućnost sa niskim udjelom ugljenika sam održiv.

16
Ostavite komentar

avatar
10000
 
5 Grupirani komentari
11 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
16 Komentatori
Jaranputnik83putnik83putnik83putnik83 Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Borik
Gost
Borik

Sektor nafte uvije oscilira jer bez toga nema špekulantske zarade. On propasti nikada neće jer ga nema što zamijeniti, da će se sa vremenom prestrukturirati to sigurno hoće jer to stalno radi.

putnik83
Gost
putnik83

U SAD-u danas postoji viši od 750 tisuća kućanstava koja žive potpuno Off the gride.
Cijene energenata otišle su u nebo i kod nas. Prirodni plin,el.energija,nafta,drvo,ugljen jednostavno su preskupi.Da ne spominjem parafiskalne namete na potrošnju.
Prosječno mjesečno plaćam 80 eura samo struju.Od tog na moju potrošnju otpada 2/3 – dok su ostalo nameti.
Doprinosi na snagu,PDV,mjerno mjesto,zajednička potrošnja za ovo i ono.Na računu je po sedam,osam nejasnih stavki.
Ovakva cijene el.energije jednostavo je previše.Ozbiljno razmišljam da instaliram kombinirani solarno-vjetro sustav snage 5KWh.
Prosječna cijena panela snage 100W je oko 70 eura. Vjetro turbine snage 400-500W mogu se naći od 350-400 eura pa na gore.
Danas postoje litijumske baterije ogromne snage,sposobne potpuno samostalno napajati najmoderniji dom 0-24h.
Cijena takvog sustava je oko 3-4 tisuće eura,al u konačnici se isplati.Takvi sustavi omogućuju potpuno neovisnost od elektro operatera,pa i prodaju viškova el.energije u mrežu.
U mom mjestu u Hercegovini na rijeci Vrlici imamo instaliranu mini hidrocentralu koja je sposobna napajati do 40 tisuća kućanstava.Općina na ime koncesije uzima značajan iznos od 700 tisuća eura godišnje.Svejedno,sve to nije dovoljno da mi kao građani imamo pristupačniju cijenu struje.
Hidrocentrale na Neretvi mogu strujom opskrbljivati 10 Hercegovina,svejedno nam je cijena kilovat sata 6-7 euro centi.Plus PDV.
Metar kubni ogrijevnog drveta 50 eura?

Borik
Gost
Borik

Najskuplje stavke su baterije i invertori, vjetrenjače uzimaj sa magnetskim ležajevima, one sa lopaticama su najefikasnije ali i prskupe, solar je dobar ako imaš krov na dvije vode. Kad ih bude dovoljno Off the gride onda ćeš plaćati paušal isto kao i za televiziju.

Mucke
Gost
Mucke

40000 kucanstava ? To vi u hercegovini napravili mini nuklearku?
Iz ovoga drugoga iznesenoga vidi se da nemas pojma o cemu pricas.Trk na gledanje onog zadnjeg dokumentarca Gibbs-Moore da ne nastradas ,financijski.

putnik83
Gost
putnik83

Prosječna potrošnja el.energije po kućanstvu u Hrvatskoj godišnje iznosi 4,5MWh.Što je 4500 kWh.
Instalirana snaga HC na Vrlici iznosi 98 GWh godišnje. Što je 98000000 kWh.
Ako godišnju proizvodnju od 98000000 kWh podijeliš s prosječnom potrošnjom po kućanstvu od 4500kWh dolaziš do 21 778 kućanstava.
Potrošnja u BiH je manja nego u HR tako da HC PM strujom može napajati cca. 25- 30 tisuća kućanstava.
Krško naprimjer proizvodi 5,5 milijardi kWh električne energije godišnje. Što znači da može napajati više od 1,2 milijuna kućanstava.

Ringo10
Gost
Ringo10

Fosilna goriva će dominirat još najmanje 50 godina a možda i 100

Ti obnovljivi izvori, vjetar, sunce, geotermal i štatijaznam sve je to iluzija…

Možda za 100 godina. I ako se razradi metod nuklearne fuzije

putnik83
Gost
putnik83

Fuzijski reaktor već postoji u Njemačkoj,na institutu Max Planck – Wendelstein 7-X.Pušten je u rad prije 4 godine.
Obnovljivi izvori energije u Njemačkoj 2018. činili su 40% udjela i pretekli su ugljen i fosilna goriva.
Njemačka bi prema planu do 2030. trebala iz obnovljivih izvora dobivati 65 % električne energije.
Njemačka proizvodi ukupno 542 Twh struje,od čega 219Twh otpada na obnovljive izvore.
Udio obnovljivih izvora 2010. iznosio je 19%,a danas je preko 40%.
Njemačka do 2022. namjerava odustati od nuklearne energije i radi na planovima reguliranog napuštanja ugljena.
Ne znam u kojem ti svijetu živiš?
Još 1970. razvijeni su automobili na vodikov pogon.Naftni lobi zaustavio je njihovu primjenu.
Zamisli koliko tek energije svijet može dobiti iz trenja recimo, s autoputeva,prometnica i pruga?
Danska koristi plimu i oseku za proizvodnju obnovljive energije.
I u Hrvatskoj vijetro parkovi i solarni sustavi niču kao gljive poslije kiše.
Za 100 godina ljudi će se teleportirat na druga sazvježđa,a ne koristit prljavu energiju izgaranja.

Borik
Gost
Borik

Ono u švabiji je eksperiment koji nikada neće dati struju, bačene pare isto ko za CERN i svemirsku postaju. Igračke.
Vodik je promašaj jer je nekontrolabilan ali ima energiju to je nesumljivo ali i gomilu nerješivih mana.

Sparkling
Gost
Sparkling

Borik
Ne slažem se da nuklearna fuzija (kažeš experiment) nikada neće dati struju. Taj reaktor već daje struju, samo ja kao neupućeni u detalje ne znam koliko su daleko odmakli. Ali promisli (ako znaš o čemu govorimo) da je danas -sutra taj reaktor realna opcija i da ima budućnost? Koje bi to tektonske promjene bile na polju proizvodnje energije i naravno koje bi posljedice (pozitivne i negativne ) izazvalo. Dali si ikad pomislio da “nekome” nije u interesu da ikad proradi reaktor nuklearne fuzije? I mogu slobodno reći (iako su to samo moja nagađanja) da već danas postoji dovoljan broj patenata koji bi mogli zamijeniti dosta toga (ne sve) što pokreću fosilna goriva. Ali opet se vraćamo na ono, dali “mi” to stvarno želimo.

putnik83
Gost
putnik83

Bačen novac u CERN-u??Što ti znaš o CERN-u? O Hiksovom bozonu? O subatomskim česticama?O tamnoj materiji?Teslinoj teoriji etera?Nastanku svemira? Pojmu relativnosti? Vremenu?
To je polje kojeg se groze i najveći umovi 21. stoljeća.To je područje rada teoretske fizike.
I sad ćemo mi polupismeni raspravljati o CERNU-a?Velikom hadronskom sudaraču? Znamo li mi definirat sam pojam fizike? A ne nešto više??
Teško je s ljudima ovdje raspravljati.Većina je uskoumna,sklona raspravljati o svemu i svačemu.A da pojma nemaju o materiji.
Fuzijski reaktor pušten je u rad prije 5 godina,a neki “ispred prodavnice” tvrdi kako nikad neće dat struju? Ma misli..

Borik
Gost
Borik

Nuklearna fuzija je prevara na zemlji na suncu radi.
Solar bi mogao pokrti sve potrebe na kugli zemaljskoj, nekih 250 puta 250 km kvadratnih pstinje u Alžiru pokrije sve.

Mucke
Gost
Mucke

Morat ces se povezat sa kolegom iznad da ti teleportira tu struju iz Alzira.
Isti savjet kao putniku.

putnik83
Gost
putnik83

@Mucke
Čestična teleportacija već je dokazana u praksi.
To više nije samo hipoteza ili teorija.Ostalo je stvar vremena i napetka tehnologije.
https://jqi.umd.edu/news/first-teleportation-between-distant-atoms
Voliš ulaziti u polemiku na osobnoj razini, a pri tome si znanstveno nepismen.

putnik83
Gost
putnik83

Električnu energiju ne treba “teleportirati”.Tesla je u Colorado Springsu dokazao da je bežični prijenos el.energije moguć.
Tesla je teorijom “stojnih valova” dokazao da sama Zemlja može poslužiti kao električni vodič.
Tako je eksperimentom upalio 200 žarulja koje nisu bile povezane žicom na udaljenosti od 40 kilometara, a svaka pojedinačno je osvjetljavala krug od 41 metra oko sebe.
Da nije bilo zavjere okultnih društava,banaka i američkog financijera J. Pierre Pont Morgana danas bi svijet izgledao drugačije.
Svi Teslini radovi izuzeti su od vlade SAD-a i do danas su tajni.Samo je manji dio predan rodbini i odnesen u Beograd.
Preporučam dipl.ing.Gorana Marjanovića i Balkan info.Čovjek narodskim jezikom objašnjava Teslu i svu našu krivu predodžbu svijeta oko nas.

Pera
Gost
Pera

Prva recenica, pa netacna. Dalje je nepotrebno citati.

Jaran
Gost
Jaran

Ovaj portal ima jako dobrih i stručnih članaka te ih sa zadovoljstvom citam.
Ali clanci o nafti su poprilicno površni i nestručni.. i bez narocitih analiza. Kao da citam index.hr

POVEZANE VIJESTI

Izbornik