U Rusiji proučavano psihološko stanje liječnika koji se bore protiv COVIDA-19

Psiholosko stanje lijecnika
9 komentara

Psihičko stanje medicinskih radnika tijekom pandemije COVID-19 proučavali su stručnjaci s Moskovskog državnog sveučilišta za psihologiju i obrazovanje (MSUPE), sa stručnjacima s Istraživačkog instituta za hitnu medicinu N. V. Sklifosovsky.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Counseling Psychologyand Psychotherapy identificiralo je čimbenike koji su važni za održavanje psihološke dobrobiti zdravstvenih radnika. Rad je naslovljen „Profesionalno izgaranje, simptomi emocionalnih poremećaja i nevolje među zdravstvenim radnicima tijekom epidemije COVID-19“.

Tijekom pandemije liječnici, medicinske sestre i drugi zaposlenici medicinskih ustanova znatno su izloženi riziku od profesionalnog sagorijevanja i osjetljivi su na depresivne i anksiozne poremećaje, tvrdi zajednički tim znanstvenika s Moskovskog državnog sveučilišta za psihologiju i obrazovanje (MSUPE) i NV Sklifosovsky Research Institute ofEmergency Medicine.

Proveli su prvo opsežno istraživanje u zemlji za procjenu psihološkog stanja zdravstvenih radnika iz različitih regija Rusije, tijekom prvog vala pandemije koronavirusa.

“Zdravlje i psihofizička dobrobit liječnika,  presudno su važni za održavanje zdravlja cijele populacije u cjelini, kao i za povećanje šansi za oporavak teško bolesnih pacijenata,” rekla je Alla Holmogorova, doktorica psihologije, dekanica Fakulteta za savjetovanje i kliničku psihologiju na MSUPE.

Prema istraživanju, sustavni profesionalni prekomjerni rad može dovesti do emocionalne iscrpljenosti – istaknuti simptom profesionalnog izgaranja – kao i do povećane razine stresa složene s depresijom i anksioznošću.

Suicidalne tendencije također su registrirane kod 10 posto sudionika studije.

Strah od onečišćenja sebe i svojih najmilijih virusom, nedostatak jasnih informacija i logističke poteškoće igraju važnu ulogu u povećanim razinama stresa koje imaju svi zdravstveni radnici, sugerira istraživanje.

Većina ispitanih pokazala je visoku stopu profesionalnog izgaranja, s 92 posto ispitanika koji su izjavili da se radi o preformalnom kontaktu između radnika i pacijenata (depersonalizacija), a 61 posto povezalo ih je s emocionalnom iscrpljenošću.

Međutim, od onih koji su doživjeli profesionalni uspjeh, 61 posto je pokazalo nisko izgaranje, što neizravno ukazuje na visoku razinu mobilizacije zdravstvenih radnika i njihovo razumijevanje njihove uloge u borbi protiv pandemije, prema znanstvenicima.

Studija je pokazala da su medicinski radnici iz tih regija psihološki u nepovoljnijem položaju, u odnosu na medicinske radnike sa sjedištem u Moskvi, imali su višu razinu depresije i anksioznosti, dok su se češće žalili na nedostatak zaštitne opreme.

Prema istraživačima, utvrđeno je da je pravilno logističko postavljanje takozvanih “crvenih zona”, u kojima su smješteni pacijenti, izuzetno važan čimbenik u smanjenju razine stresa. Prije svega, to uključuje posebna područja za rekreaciju, gdje radnici mogu redovito praviti pauze i uklanjati zaštitnu opremu.

Sljedeći važan čimbenik u održavanju duševnog mira bio je dobro usklađen informativni kanal između medicinskog osoblja i uprave.

Kao što su znanstvenici naglasili u studiji, održavanje mentalne dobrobiti zdravstvenih radnika usred epidemije zahtijeva razvoj psiholoških službi u medicinskim ustanovama. Materijalna podrška, psihološki doseg obitelji, radnih kolega i društva u cjelini, kao i stvaranje neformalnog, prijateljskog radnog okruženja, igraju ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja, zaključilo je istraživanje.

Trenutno osoblje Fakulteta za savjetodavnu i kliničku psihologiju na MSUPE, s osobljem Istraživačkog instituta za hitnu medicinu N. V. Sklifosovskog, nastavlja istraživanje psihološkog stanja medicinskih radnika uključenih u borbu protiv pandemije.

COVID-19LiječniciMSUPErusija
PRAVILA KOMENTIRANJA: Vaši komentari ne smiju biti kritika drugog komentatora, nego vaše mišljenje, prijedlog ili ideja o temi. Nema rasprave tko je u pravu. Čitatelji neka zaključe što je istina. Cilj nije polemika, nego napredak svih Logičara. Inspiracija, umjesto uvjeravanja. Ako nemate ideju, ne komentirajte. Ne budete li respektirali pravila, biti će te blokirani.
Pretplatiti se
Obavijesti o
9 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Istražuj
4 godine prije

“…Trenutno osoblje Fakulteta za savjetodavnu i kliničku psihologiju na MSUPE, s osobljem Istraživačkog instituta za hitnu medicinu N. V. Sklifosovskog, nastavlja istraživanje psihološkog stanja medicinskih radnika uključenih u borbu protiv pandemije…” Hmmda… A i ovaj g. Sklifofovsi je tipicni predstavnik “ruskog” naroda…? Ne postoji “preopterecenost bolnica i doktora” zbog Covida… Naprosto zato sto je to – nepostojeca bolest. Razumljivo – automatski i “preopterecenost” je onda laz. To da su tzv “doktori” (inace u ogromnom procentu lobotomirani streberi) – koji bezpogovorno vjeruju u “autoritet” zlocinaca i WHO i u pseudo-nauku koju “predstavljaju” – e… to jeste vjerovatno… Takvih glupaka je preko 90%… Mozda su takvi glupaci i u stresu… Medjutim, tacno je da su svi ti doktri i sestre – dobili (i dobijaju) masovni FINANCIJSKU poptporu… Zasto, od koga i od cega…? (A razumljivo – od jedinog i najvaznijeg stuba Moci koji kontrolise ostala 3 stuba tzv “trodjelne vlasti” – Cetvrti… Čitaj više »

4 godine prije zadnji put uredio Žx
Slonica
4 godine prije

I meni se čini da te prevelike studije i fokus koji se drži na liječnicima, u vidu prve crte,izgaranje,povećanje stresa ,depresije ne štiti liječnike kao ljude
To je dijagnoza za eventualne prekršaje ili nepredviđene istupe liječnika.
Svi smo ljudi i imamo pitanja,nejasnoće i zbunjenost u vezi cjepiva.
Od liječnika takva pitanja nisu dobrodošla.

nekoime
4 godine prije

Svi koji izgore na poslu, idu na hlađenje o državnom trošku. U Sibir.

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI