Američki rat “drogom protiv droge” – proizvodnja heroina i kokaina obara sve rekorde

Trenutno se u Hrvatskoj na javnom televizijskom servisu prikazuje dokumentarni serijal “Prljavi novac” koji govori o milijardama koje diljem svijeta kroz sve oblike kriminala zarađuju skupine organiziranog kriminala. Tako je se najavi navodi kako je godišnja globalna proizvodnja kokaina oko 900 tona. Govorimo o čistom kokainu i ovu količinu, dok dođe u fazu prodaje, treba najmanje utrostručiti. To su stotine milijuna dolara crnog novca i posao u kojem sudjeluje desetine tisuća ljudi. Naravno, najveći profit ostvaruju narko-karteli i tko drugi već američke obavještajne agencije i vojska, odnosno vlada, koja na drugoj strani izdvaja 2 milijarde dolara za agenciju DEA i njezinih 5000 agenata koji bi se na globalnoj razini trebali boriti protiv trgovine drogom.

Čini se da je ovaj dokumentarni film starije produkcije, barem što se količine proizvedenog kokaina tiče. Slično je i s opijumom, sirovinom za proizvodnju heroina, jer podatke o godišnjoj proizvodnji treba ažurirati svake godine. Treba reći i da su dvije zemlje koje takoreći imaju monopol na proizvodnju sirovina za kokain i heroin američki sateliti, Kolumbija i Afganistan, a posljednji podaci o rastu proizvodnje kokainske baze i opijumskog maka su objavljeni 2018. za godinu ranije. No o tome ćemo malo poslije.

Kao što je poznato, američka vlada u raznim razdobljima i raznim dijelovima svijeta vodi tajne operacije vezane za proizvodnju narkotika. Vrhunac svega je bila 2009. godina, kada je The Guardian otkrio da su velike američke banke sudjelovale u pranju novca dobivenog proizvodnjom i preprodajom droge od strane narko-kartela, a tim se novcem održao u životu bankarski sustav u vrijeme krize 2008.

U Afganistanu američka vojska otvoreno izjavljuje kako čuva afganistanska polja opijumskog maka i da je to problem koji bi se trebao riješiti, ali zbog slabe država i nepostojanja gospodarskih aktivnosti ne žele pogoršavati ekonomsku situaciju lokalnog stanovništva kojem je zarada od opijumskog maka jedini izvor prihoda.

VIDEO – Američka vojska priznaje da ne sprečava i čuva uzgoj opijumskog maka u Afganistanu

Prema svim izvorima je proizvodnja opijumskog maka drastično porasla od dolaska američkih trupa 2001. Godine u Afganistan, a prema izvješću Ujedinjenih naroda od prije nekoliko godina je azijska zemlja premašila 90% ukupne svjetske proizvodnje sirovog opijuma.

Američki portal Public Intelligence je ranije objavio seriju fotografija koje prikazuju američke vojnike u Afganistanu kako patroliraju čuvajući polja opijumskog maka.

Public Intelligence je obavijestio agencije i medije da su sve fotografije “poklonjene javnosti” i nisu zaštićene autorskim pravima, te nas upućuju da imamo sva prava prikazivati ih, zbog istine koja je već svima poznata.

FOTO – Američke trupe patroliraju kroz polja opijumskog maka u Afganistanu

Proizvodnja kokaina i heroina u “eldoradu” Kolumbije i Afganistana raste

Da se vratimo spomenutim količinama i podacima objavljenim prošle godine za 2017., jer oni za 2018. još nisu prikupljeni.

Prema prošlogodišnjem izvješću Ujedinjenih naroda za 2017. je globalna proizvodnja opijuma i kokaina bila na rekordnom nivou. Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) je u svom godišnjem izvješću naglasio da se to uglavnom odnosi na Kolumbiju i Afganistan, gdje je proizvodnja opijuma i kokaina oborila sve rekorde.

Proizvodnja opijuma od 2016. do 2017. porasla je za 65 posto i dosegla 10 500 tona, što je najveća procjena koju je UNODC zabilježio od kada je počeo pratiti globalnu proizvodnju opijuma na početku 21. stoljeća, navodi se u priopćenju.

Od te je količine samo u Afganistanu proizvedeno 9000 tona, što je porast od 87 posto u odnosu na 2016. godinu.

“Među pokretačima tog porasta bile su politička nestabilnost, nedostatak vladine kontrole i smanjene gospodarskih mogućnosti”, navodi se u izvješću, što tvrdi i američka vojska.

Ponovno oživljavanje proizvodnje u Afganistanu dovelo je do porasta od 37 posto u uzgoju opijumskog maka na gotovo 420 000 hektara širom svijeta, kazao je UNODC, a od tih polja je tri četvrtine opet u Afganistanu.

Globalna proizvodnja kokaina u 2016. Je također dosegla najvišu razinu ikada prijavljenu i procjenjuje se da je iznosila 1410 tona ili 25 posto više u odnosu na 2015. godinu.

Kolumbija je činila najveći dio proizvodnje, uz porast za više od trećine između 2015. i 2016. u kojem je proizvela 866 tona. Područje koje se koristi za uzgoj lista koke, sirovog sastojka za proizvodnju kokaina, prema neažuriranim podacima tog izvješća je iznosila 213 000 hektara, od čega 69 posto u Kolumbiji.

Alarm zbog krize opijata

U međuvremenu, širenje ove krize, koja je posljednjih godina navodno “izazvala posebnu uznemirenost u Sjedinjenim Državama”, postaje glavna prijetnja javnom zdravlju, jer su droge glavni uzrok 76 posto smrtnih slučajeva u ljudi koji su uključeni zlouporabu droga. Međutim, ovdje se ne navode jezive brojke smrtnih slučajeva u obračunima bandi organiziranog kriminala ili osvetničkim pohodima meksičkih narko-kartela u kojima stradavaju civili koji su krivi samo zato što ne žele biti dio ovog začaranog kruga smrti.

UNODC se fokusirao na SAD i 2016. godinu u kojoj je od droge umrlo rekordnih 63 632 ljudi, što je 21 posto više nego u 2015. godini.

Povećanje smrtnih slučajeva je u velikoj mjeri posljedica porasta smrtnosti povezanih s farmaceutskim opioidima, uključujući analoge fentanila, navodi se u izvješću.

To se navodi i kao razlog zašto su SAD doživjele pad očekivanog životnog vijeka tijekom dvije uzastopne godine, što je fenomen koji se nije vidio desetljećima.

Dok je fentanil, sintetski opioid 50 puta snažniji od heroina, glavni lijek te vrste na američkom tržištu, UNODC je također izrazio rastuću zabrinutost zbog uporabe opioida na drugim mjestima.

“Moramo upozoriti na ovisnosti o tramadolu, čije se stope povećavaju u dijelovima Afrike”, navodi se u izvješću.

Zabrinutost zbog “baby boomera”

U izvješću se navodi da je droga koja se najčešće konzumirala u 2016. bila kanabis, a oko 192 milijuna ljudi je koristilo barem jednom tijekom godine prije.

UNODC je također razmotrio trendove uporabe droga prema dobi. Tako je rečeno da se “uporaba droga među starijom generacijom, u dobi od 40 i više godina, povećava brže nego među mladima”.

Ističući da postoje samo ograničeni podaci u vezi s tim nalazom, izvješće navodi da su “osobe koje su prošle adolescenciju u vrijeme kada su droge bile popularne i široko dostupne češće pokušavale uzimati droge i eventualno su ih nastavile koristiti”.

Mnogi iz generacija “baby boomera” su bili među velikim brojem stanovnika starijim od 50 godina, među kojom je u 2015. godini zabilježeno 39 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s drogom.

U Europi između je od 2006. do 2013. godine smrtnost od predoziranja porasla je među onima starijima od 40 godina, dok smrtnost onih koji su ispod te dobi pada.

Ovo su uglavnom podaci za SAD, koje je iz izvješća citirala agencija AFP, dok se u članku manje spominju ostala područja i kontinenti. Da se zaključiti da uz sav proračun i navodne programe u suzbijanju proizvodnje i trgovine teških droga, kao što su kokain i heroin, DEA ne radi gotovo ništa ili radi na suzbijanju “konkurencije”. Brojka od 63 632 ljudi umrlih droge u Sjedinjenim Državama samo 2016. je ujedno i poruka Donaldu Trumpu da nisu Latinosi koji dolaze s juga problem i da su oni razlog ove pošasti zbog čega treba graditi zid na granici s Meksikom. Oni su zadnja karika u opskrbnom lancu i odrađuju poslove uličnih preprodavača. Problem droge je puno bliži američkom predsjedniku i to su razne vladine agencije i ministarstva koje sudjeluju u poslovima s korumpiranim vladama Kolumbije i Afganistana, koje su dolaskom i nazočnošću američke vojske i obavještajnih struktura oborili povijesne rekorde u proizvodnji opijuma i kokaina, zbog čega se u proteklo vrijeme heroin, koji je oko dva ili tri desetljeća bio “droga za siromašne i gubitnike”, opet na velika vrata vraća na crno tržište.

FOTOGALERIJA: Public Intelligence | The Guardian / France24