Assange je dobio pravo na žalbu u slučaju američkog izručenja

Visoki sud Ujedinjenog Kraljevstva presudio je da osnivač WikiLeaksa ima pravo na puni žalbeni postupak

Visoki sud u Londonu odobrio je zatvorenom osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu pravo na novu žalbu na prethodnu presudu kojom je naloženo njegovo izručenje SAD-u.

Utemeljitelj web stranice transparentnosti tvrdi da je njegovo kazneno gonjenje u Ujedinjenom Kraljevstvu dio većeg napora Zapada da ga se kazni za objavljivanje povjerljivih materijala koji otkrivaju navodne ratne zločine SAD-a i njegovih saveznika.

Ako bude izručen SAD-u, vjerojatno će ostati u izolaciji do kraja života, strahuju njegovi pristaše.

Assange je u britanskom pritvoru od travnja 2019., kada mu je Ekvador ukinuo politički azil i dopustio policiji da ga uhiti u svom veleposlanstvu u Londonu. Assange je od tada držan u zatvoru s maksimalnim osiguranjem zbog borbe protiv zahtjeva za izručenje iz SAD-a. Američki slučaj protiv izdavača otkriven je tek nakon što je uhićen u Velikoj Britaniji.

Američki odvjetnici vodili su pravnu bitku protiv Assangea na sudovima Ujedinjenog Kraljevstva, osiguravši suglasnost Londona da ga preda u lipnju 2022., kada je tadašnja ministrica unutarnjih poslova Priti Patel odobrila transfer. Obrambeni tim izdavača WikiLeaksa od tada pokušava poništiti ishod kroz nekoliko žalbi.

U ožujku je Visoki sud presudio da postoji opravdanost u argumentu da su prava 52-godišnjaka možda povrijeđena u američkom zatvorskom sustavu. Washington je, kao odgovor, navodno ponudio dodatna jamstva da će pošteno postupati s Assangeom.

U ponedjeljak je Assangeov obrambeni tim tvrdio da su obećanja koja je dala administracija predsjednika Joea Bidena bila “očigledno neadekvatna”, s obzirom na rizik od smrtne kazne i šanse da neće moći održati kontakt sa svojim klijentom.

U kratkoj presudi, dvoje viših sudaca reklo je da američki podnesci nisu bili dovoljni i dali Assangeu još jednu priliku da se obrani od tvrdnji Washingtona putem britanskog sudskog sustava.

SAD je optužio Assangea prema Zakonu o špijunaži, zakonu koji američka vlada notorno koristi za suzbijanje zviždača koji otkrivaju povjerljive materijale. Ne dopušta obranu na temelju javnog dobra. Assange je optužen da je pomogao zviždačici Chelsea Manning u njenom otkrivanju WikiLeaksu 2010. stotine tisuća povjerljivih i osjetljivih dokumenata povezanih s ratovima u Iraku i Afganistanu, koje je organizacija kasnije objavila.