Umjesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavjesa za SAD da zadrži svjetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo.
Ukus sopstvenog lijeka
Rat protiv terorizma počeo je prije dvadeset godina nakon napada 11. septembra. Pentagon je krenuo u rat protiv Al Kaide i njihovih pokrovitelja, talibana. Zaista čudan razvoj događaja, budući da su Al Kaidu sami stvorili. Niko drugi nego Hillary Clinton, tadašnja američka državna sekretarka, priznala je da se bore protiv terorista koje su sami stvorili i sami finansirali.
Avganistan se pokazao samo kao početak. Strane intervencije Zapada u Iraku i Siriji sstvorile su terorističke grupe poput IS i Jabhaat al-Nusre. Rat protiv Libije doveo je do haosa u cijelom regionu i dao krila brojnim džihadističkim grupama. Opljačkali su libijski arsenal oružja, pokrenuvši svete ratove u brojnim susjednim zemljama. Danas su fundamentalističke terorističke grupe aktivne u deset afričkih zemalja.
2009. godine američki predsjednik Obama je dobio Nobelovu nagradu za mir. Nekoliko godina kasnije, bombardovao je sedam zemalja istovremeno. Toliki se rat neminovno vraća kao bumerang u lice. Počev od 2015. godine, zapadne zemlje su bile pogođene talasom terorističkih napada. Ili, kako su rekli džihadisti: „Zapad kolje ovcu, ali ne želi da ima krv na odjeći“.
Kome koristi ovo?
Sramotni poraz u Avganistanu možda nije kraj rata protiv terorizma. Umjesto borbe protiv terora, ovaj „beskrajni rat“ je samo podstakao terorizam. Piromani su vatrogasci. Danas Pentagon sprovodi protuterorističke aktivnosti u 85 zemalja. Ovo održava ratnu industriju da radi punom parom, dok baroni vojne industrije ubiru ogroman profit.
Troškovi resursa i ljudskih života su zapanjujući. Kao rezultat ratnog nasilja nakon 11. septembra, ubijeno je više od 800.000 ljudi, od kojih je skoro polovina bila civilno stanovništvo. Broj ratnih izbjeglica i raseljenih lica kao rezultat rata protiv terorizma je do sada 37 miliona.
U međuvremenu, cijena američkih ratova nakon 11. septembra već je dostigla zapanjujući iznos od 6,4 biliona dolara. To je 320 milijardi dolara godišnje ili 8 puta više od onoga što UN procjenjuju da je potrebno za svu svjetsku humanitarnu pomoć.
Nafta i drugi minerali
Dva su glavna razloga zašto su SAD napale Avganistan. Prvi razlog bila je nafta, tačnije buduća izgradnja velikog naftovoda od Kaspijskog mora preko zemlje do Pakistana. I prvi avganistanski predsjednik i novi američki ambasador u Avganistanu poslije 2001. godine ranije su radili za Unocal, veliku američku naftnu kompaniju koja je dugo imala planove za naftovod kroz Avganistan. Prvi strani ugovor koji je novi avganistanski predsjednik potpisao odnosio se na izgradnju naftovoda od Turkmenistana do lučkog grada u Pakistanu, preko Avganistana…
2010. američka vojska i geolozi otkrili su da avganistansko podzemlje sadrži dragocjene minerale vrijedne 1.000 milijardi dolara. To uključuje gvožđe, bakar i zlato. Ali još važniji su rijetki zemljani metali. Možda jedna od najvećih rezervi litijuma na svijetu nalazi se u Avganistanu. Litijum je bitna, ali oskudna komponenta punjivih baterija i drugih tehnologija od vitalnog značaja za rješavanje klimatske krize. Sada znamo da su rezerve litijuma u Boliviji bile jedan od glavnih razloga puča protiv Evo Moralesa 2019.
Okret prema Kini
Drugi važan razlog je uspon Kine. Nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza, SAD su se etablirale kao neprikosnoveni lider svjetske politike. „Naš prvi cilj“, rekao je Pentagon 1992. godine, „je sprječavanje ponovnog pojavljivanja novog rivala. Moramo zadržati mehanizam za odvraćanje potencijalnih konkurenata čak i od težnje ka većoj regionalnoj ili globalnoj ulozi.” Trideset godina kasnije, Kina je postala glavni „rival“ kome treba posvetiti pažnju.
Avganistan je dio ove priče. Zemlja se nalazi u blizini Novog puta svile i graniči se sa zapadnom provincijom Sinđang u kojoj žive Ujguri.
U iskrenom govoru 2018. godine, Lawrence Wilkerson, bivši šef osoblja Colin Powella, otkrio je prave razloge njihovog prisustva u Avganistanu:
„Mi smo u Avganistanu kao što smo bili u Njemačkoj poslije Drugog svjetskog rata. To nema nikakve veze sa Kabulom i izgradnjom države, nema veze sa borbom protiv talibana i nema nikakve veze sa borbom protiv bilo koje terorističke grupe. Sve to ima veze sa tri primarna strateška cilja.”
Osim što drži Pakistan pod kontrolom „sa potencijalno najnestabilnijim nuklearnim zalihama na zemlji“, pukovnik u penziji pominje dva razloga direktno povezana sa Kinom.
„Američka vojska u Avganistanu jedina je čvrsta sila koju Sjedinjene Države imaju u blizini centralne kineske inicijative „Pojas i put“ koja se proteže širom Centralne Azije. Ako bismo morali da utičemo na tu vojnu silu, u poziciji smo da to učinimo u Avganistanu.”
„Treći razlog zašto smo tamo je to što postoji 20 miliona Ujgura. Ako CIA mora nastaviti s operacijom koristeći te Ujgure kao što je Erdogan učinio u Turskoj protiv Asada, onda dobro, ako bi CIA htjela destabilizirati Kinu, najbolji način bi bio stvaranje nemira i udruživanje sa tim Ujgurima koji bi pritiskali Han Kineze u Pekingu iz unutrašnjosti, a ne iz inostranstva.”
Nema Hladnog rata
Sve ovo jasno stavlja do znanja da rat protiv terorizma nije ništa drugo do izgovor. To je dimna zavjesa za SAD da zadrže svjetsku dominaciju i odličan izgovor za vojno-industrijski kompleks da nastavlja da se bogati.
Rat protiv terorizma je potpuni fijasko i gadost. Nažalost, Washington neće odustati, upravo suprotno. Danas postoji čak i opasnost od važnog novog fronta: novog Hladnog rata protiv Kine.
Ovaj novi hladni rat mogao bi imati još pogubnije posljedice od rata protiv terorizma. U Izjavi o zabrani hladnog rata vrlo se oštro kaže: „Sve agresivnije izjave i radnje koje američka vlada preduzima u vezi s Kinom predstavljaju prijetnju svjetskom miru i prepreka su za uspješno rješavanje za čovječanstvo uobičajenih pitanja s kojima se suočavaju, poput klimatskih promjena, kontrole pandemija, rasne diskriminacije i ekonomskog razvoja.
Pokret za mir ima mnogo posla.
Autor Marc Vandepitte
Najmračnije je pred zoru. Kada su radnici postali osvješteniji i posljedično ojačali sindikati započet je 1. svjetski rat. Sjetite se suludo opetovanih juriša na mitraljeze. Plandemije i klimatska agenda trebale bi polarizirati ljude za novi juriš.
A možda su Ameri obučavali ove da budu diverzanti,kad migriraju po EU da mogu izvršavat akcija i sad odpše instruktori kući a ovi obučeni u migraciju.
A možda su čak ovi iz sjene dobili zadatak da vrate teritorije koje su okupirali Indijancima, Aboridžanima, Palestincima …itd., pa sad Fajzer obavlja taj zadatak.
Amerikanci su u Afganistsnu ostavili miljarde dolara oružja i opreme sigurno nezato śto su bili to oružje nesposobni odnijeti niti da sezahvale Talibanima na gostoprimstvu.
Tek će se joś vidjeti śto su Amerikanci u Afganistanu radili 20 godina, a došli su poslije rušenja nebodera koje su sami sruśili. Predstava i dalje traje, a u toj predstavi najslabije se snalaze vođe drżava najodanijih vazala Amerike koji od dementnog Joea oćekuju smjernice, pa su sad iznenađeni kako ih demrntni Joe niti čuje niti vidi, ali ima tko brine za svih, nije valjda kako netko sumnja da će svijet ostati nezbrinut.
Ko misli da je Amerika izgubila rat sa Talibanima taj se grdno vara …
Rade šta hoće po svijetu jer im se može a do kada vidjećemo … Dok god je rata vrti se keš i to je bitno … ko “pobjeđuje” u tom ratu to je manje bitno
Manje više se ovom članku nema što prigovoriti ni dodavati. Možda bi se samo moglo reći da tzv. “rat protiv terorizma” nikada nije postojao, odnosno to je izmišljen pojam je da bi NATO i cijeli zapadni vojno industrijski kompleks imao svoj smisao postojanja nakon pada socijalizma i raspada Sovjetskog saveza. Jer time je ponestalo vanjskog neprijatelja i ugroze, pa se morao na brzinu izmisliti novi neprijatelj da bi se cijeli unosni vojno industrijski biznis mogao nastaviti. Ali kada se s “borbom protiv terorizma” jednom krenulo vladajuće psihopatske strukture na Zapadu su ubrzo uočile da se tu krije velik potencijal za uspostavljanje jake kontrole nad vlastitim stanovništvom, odnosno jačanje državne vlasti na uštrb građana i njihovih prva i sloboda. Jer to masovno reduciranje prava i sloboda građana, a sve zbog “sigurnosnih razloga” i tobožnje “zaštite građana” je počelo nakon rušenja njujorških nebodera kada su mnogi milijuna građana na Zapadu u strahu… Čitaj više »
ameriki je konacno doslo do mozga. talibani su idealan saveznik. daleko od amerike a u ruskom i kineskom dvoristu. jos ih pomagati, oruzje prodavati, pa su tu da podrivaju srednju aziju, cecene i ujgure. projekt kalifata u siriji i iraku je propao, ovaj ce biti bolji.
A mrzitelji ko ti su blagoslov na ovom planetu.
Biden je priznao u svom govoru da se nije radilo o uvodenju demokratije.
Ja ne razumem kako moze neko jos verovati u te gluposti.
Bilo je isplativo, samo primer Rumsfelda, sad vise nije. Tacka.
Druze Herc, hrabar otpor ali rat je vec izgubljen 🙂
Stope radanja. Zapad je u minusu. Umiru vise nego sto se radaju. Zene nece, muskarci ne mogu. Osla sperma zapadnjaka u kujac.
Nemoj tako glasno, da te ne cuju talibani 😉
Uvod u “rat protiv terorizma” i napad na Afganistan: Leo Wanta – kako se piše originalno njegovo ime na engleskom jeziku – je obavljao razne prljave poslove za bankarsku Oligarhiju. Pogledajte još jedan izvanredan članak Ivone Živković na tu temu: http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=308&cl=27 Mnoge od ovih podataka Ivona Živković je izvukla iz WikiLeaks dokumenata koji su procurili preko Juliana Assangea. Samo tako, uz pomoć trikova i prevara, lihvari i njihovi političari su mogli prikazati da su zemlje naizgled u dugu, dok je stvarnost potpuno suprotna. Tajno izvučeni novac (a onda i vraćen) iz državnog proračuna SAD je veći od 55.000 milijardi dolara (55-300 bilijuna dolara), a današnji dug (2017.) je oko 18 bilijuna dolara – dakle američki dug zapravo ne postoji. Iako je Leo Wanta vratio sav taj silan novac (koji je usput oplođen i umnožen na otprilike 1500 bilijuna dolara) u blagajnu SAD, bankari – lihvari su to… Čitaj više »
Sledi novac, ako možeš Jedna od “magijskih” osobina novca je da se ponekad niotkuda pojavi, ili nestane, baš kada je negde najpotrebniji. Kada se pojavi obori vrednost svake robe i svačijeg rada, a kada nestane nastaju teške ekonomske krize i državne recesije. Ko je veliki novčani mag? Nosilac “strane investicije” nije poznata industrijska kompanija koja je novac stekla legalno prodajom svojih proizvoda, već obično nekakav investicioni fond, grupa investitora, nekakav šeik (koji ništa ne proizvodi i nema nikakvu tehnologiju) ili međunarodni kreditori koji samo prodaju novac sa velikim kamatama. Sav ovaj novac se u finansijskim krugovima naziva spekulativni i on je danas potpuno preplavio međunarodne finansijske tokove. Niko na svetu više nema uvid u to koliko ga ima i kuda se sve kreće. Samo moćni vlastelini (aristokratija) znaju koliko je ko od njih moćan na osnovu toga koliko zlata koji oligarhijski “fondo” poseduje i samo tako oni međusobno i trguju.… Čitaj više »
CIA “snajka” i “humanitarka” Hilari Klinton Novinari koji su pošli tragom ove “najveće privatne zajmovne operacije” otkrili su da je najmanje 150 milijardi dolara izneto iz SAD još 1981. Izvršnom predsedničkom naredbom 12333 u vreme Ronalda Regana kada je naložena tajna velika finansijska tajna operacija koju je kontrolisala CIA, sa ciljem da se preko dobro organizovane finansijske mreže veliki novac krišom plasira na brojne privatne račune, i njime oslabi sovjetska rublja pri kraju “hladnog rata” 1989 – 1991. Tako je u periodu od 1989. do 1992. izneto iz američke državne blagajne ukupno 27.5 triliona i novac je raspoređen u razne projekte kojekakvih nevladinih organizacija i fondova, humanitarnih organizacija i sl., ali i brojnih privatnih finansijskih grupa, korporacija i sl. (Oni malo upućeniji u vekovne oligarhijske sukobe, o čemu smo već pisali, možda mogu zaključiti da je iza revolucije u carskoj Rusiji i ogromne pljačke ove zemlje stajao venecijanski trgovački klan… Čitaj više »
Najveći biznis Vonta je počeo sa 150 milijardi dolara pozajmljenim iz američke državne kase. Sa ovim novcem je Vonta na međunarodnom deviznom tržištu u Holandiji kupovao sovjetske rublje preko kontakata koje je imao u ovoj državi. Rublja je tada cenjena 1.20 dolara. Kupujući rublje u velikim količinama, njegova kompanija Ameri Trust Groupe, Inc. registrovana u Beču i na drugim lokacijama bila je u stanju da ih kupi daleko ispod standardne cene. Tako je počeo da ih kupuje za 18 do 23 centa po rublji, da bi ih onda prodavao skuplje drugim investitorima, ali opet ispod cene, pa ih onda opet kupovao, pa konvertovao u jene i druge monete, pa opet kupovao i tako ponavljao postupak sve dok ruske banke više nisu mogle da ponude keš rublje. Novac je stavljao na razne svoje račune i po raznim off shore bankama, da bi svake dve godine na njima novčana vrednost bila dvostruko… Čitaj više »
Istiniti holivudski CIA triler Vonta je 1993., kada u Belu kuću ulazi Bil Klinton postavljen, od strane CIA kao ambasador Somalije u Švajcarskoj i Kanadi. Po njegovom sopstvenom priznanju, Vonta je imao zadatak da kao prikriveni agent uhvati i uhapsi izvesnog Marka Riča (Rajha), Jevrejina iz Belgije, međunarodnog muljatora sa novcem, menadžera jednog hedž fonda, koji je radio i za Ruperta Mardoka, ali i za Klintona i njegove poslodavce. On je pobegao iz SAD u Švajcarsku da bi izbegao da bude osuđen na 300 godina robije zbog pranja narko dolara, reketiranja i sl. Na zahtev Vinsa Fostera, tadašnjeg savetnika u Beloj kući, Vonta je na račun humanitarnog fonda Children’s Defense Fund prebacio 250 miliona dolara. Foster je bio jedan od najbližih saradnika advokatice Hilari Klinton i partner u firmi Klintonovih u Arkanzasu i kada je Bil bio guverner države. Ova država je decenijama važila za poslovnu oazu porodice Rokfeler i… Čitaj više »
Vonta je u SAD osuđen je na čak 22 godine zatvora. Ali, septembra 1996. on je napisao tajanstveno pismo Hilari Klinton, koje je adresirao na Belu kuću, pominjući neke kratkoročne državne menice koje treba da stignu na naplatu i prodaju zlatnih poluga za račun MMF. I obaveštava ih o nekakvom višku od 150 milijardi dolara od kojekakvih mafijaških poslova koje je on sprečio da se realizuju i koji treba da stignu u državnu blagajnu. Onda je u pismu zapretio da je neustavno uhapšen, da nije u trenutku hapšenja bio stanovnik SAD, da je bio diplomata te da ima pravo da završi svoj legalno započeti poso u vezi isporuke zlatnih poluga koje treba da mu stignu i sl. Ko je čitao i nešto znao, brzo je shvatio. I februara 1997. Vonta je oslobođen robije od 22 godine uz kauciju od 90.000 dolara. A sve nakon što je Agencija za veze napravila… Čitaj više »
Ali, još jedno zanimljivih pitanja ostaje: gde je sve bio plasiran ovaj novac i za šta je korišćen? Da li je ovaj novac na svom velikom putu preko raznih računa i investicija i nevladinog humanitarnog angažovanja i pranja i sušenja prošao možda i kroz Severnu Koreju, Indiju, Saudi Arabiju, Izrael, Palestinu…? Najzad, kakva je dokumentacija u vezi ovog novca bila u jednoj kancelariji u jednom sefu u Kulama bliznakinjama u Njujorku, 11. septembra 2001. kada su se one pretvorile u nuklearni prah.“ http://www.youtube.com/watch?v=tDuQRQj0AzM – Leo Wanta intervju http://www.youtube.com/watch?v=r3rVXZHJr7o – Audio koji ukazuje na svu dubinu korupcije vladajućih i prevare u vezi „dugova“ I u Hrvatskoj su, slično kao Leo Wanta, političari tajno iznijeli na razne račune ili opljačkali više stotina milijardi eura – neki ekonomisti (Karino Hromin Sturm) kažu da je pravi iznos čak oko tisuću milijardi. To je velika afera Hypo banke koju je otkrio Domagoj Margetić i koji… Čitaj više »
Da, tacno.oslobođen od budala kao što si ti.
Uživaćemo narednih godina gledajući kako se Zapad koprca ko riba na udici.
arabnews.com/node/1916361/world
To nikad niije ni bio rat protiv terorizma nego grabež resursa i kontrola puteva.
Bagrice mala šovinistička