Biden u tajvanski tjesnac šalje ratni brod naoružan dalekometnim raketnim sustavima, nakon što je admiral izjavio da bi Peking mogao napasti otok

Biden - Americko-kineski odnosi
18 komentara

Američko-kineske napetosti oko Tajvana, otočnog teritorija za kojeg Peking smatra da je odmetnuta pokrajina Kine, počele su eskalirati nedugo nakon inauguracije Joea Bidena u siječnju, dok su obje zemlje u pokazivanju snage raspoređivale pomorsku i zračnu silu na to područje.

USS John Finn, razarač vođenih projektila klase Arleigh Burke, u srijedu je plovio Tajvanskim tjesnacem, kako je izvijestila 7. flota mornarice.

Ured za javne poslove 7. flote opisao je raspoređivanje kao “rutinski tranzit” proveden “u skladu s međunarodnim pravom” i nazvao ga demonstracijom “američke predanosti slobodnom i otvorenom Indo-Tihom oceanu.”

7. flota također je obećala da će američka vojska “nastaviti letjeti, ploviti i djelovati svagdje gdje to međunarodno pravo dopušta.”

U vezi s tim, mornarica je u četvrtak izvijestila da je USS Curtis Wilbur, još jedan razarač klase Arleigh Burke, prešao Istočnokinesko more.

Ratni brodovi klase Arleigh Burke naoružani raznim sustavima, uključujući protu-brodske rakete Harpoon, torpeda protiv podmornica i 90-stanični sustav vertikalnog lansiranja koji može nositi kopnene rakete Tomahawk, rakete zemlja-zrak RIM-66M i protubalističke rakete.

Plovidba broda John Finn u srijedu bilo je treće raspoređivanje te vrste od Bidenove inauguracije 20. siječnja i dolazi usred eskalirajućih napetosti između Tajvana i Pekinga.

U utorak, šef američkog zapovjedništva Indo-Tihog oceana, Philip Davidson, rekao je zakonodavcima iz Washingtona da Kina možda planira progutati Tajvan u “sljedećih šest godina” i upozorio na navodni sve veći vojni angažman Kine u Aziji, koji riskira stvaranje situacije nepovoljne po SAD.

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian obrušio se na Davidsonove tvrdnje kasnije tijekom tjedna, optužujući “neke Amerikance” za preuveličavanje kineske prijetnje, kako bi opravdali američku prisutnost na tom području.

Visoka osjetljivost u vezi s tajvanskim pitanjem

Napetosti između Washingtona i Pekinga oko Tajvana povećale su se na dan inauguracije Bidena, dok je otok prvi put predstavljen na ceremoniji inauguracije otkako su SAD prekinule diplomatske veze s Republikom Kinom 1979. godine, u skladu sa svojim pridržavanjem politika “jedinstvena Kina.”

Washington i dalje održava neformalne diplomatske, gospodarske i obrambene veze s Tajvanom. Na brifingu u srijedu, Zhao je pozvao SAD neka “prekinu diplomatske veze s Tajvanom i neka zaustave prodaju oružja” kao i na prestanak slanja “lažnih signala tajvanskim snagama koje su pobornici neovisnosti, kako ne bi potkopali kinesko-američke odnose.”

Tjedan dana ranije, Davidson je pozvao administraciju Bidena neka održi prodaju oružja, nazvavši američko oružje “kritično važnim,” zbog povećanog naoružavanja koje se događa u Kini.

Početkom ožujka, ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je Bidena neka “u potpunosti pokuša shvatiti visoku osjetljivost tajvanskog pitanja” i neka odustane od opasnih praksi igranja vatrom i prelaska granice.

Kinesko-američki odnosi pali su na najnižu razinu neviđenu od sedamdesetih godina pod Donaldom Trumpom, jer je republikanski predsjednik pokrenuo trgovinski rat protiv Pekinga zbog navodne “nelojalne” ekonomske prakse, a kasnije optužio Narodnu Republiku da je omogućila širenje koronavirusa. Umjesto smirivanja napetosti, administracija Bidena obećala je biti jednako čvrsta, optužujući Peking za avanturizam u Indo-Tihom oceanu, kršenje ljudskih prava kod kuće i za “nepoštene trgovinske prakse.” Kineski dužnosnici negirali su tvrdnje i pozvali Washington neka se ne miješa u kineske poslove.

Uz američke vojne aktivnosti, Tajvan je posljednjih mjeseci izvijestio o eskalaciji kineskih vojnih preleta u svojoj zoni identifikacije protuzračne obrane (ADIZ), dok je zrakoplovstvo Narodnooslobodilačke vojske navodno je rasporedilo na desetke bombardera, lovaca, izviđača i elektronike posljednjih tjedana na tom području.

Kina Tajvan smatra vlastitom provincijom i nada se da će se otok u nekom trenutku u budućnosti ujediniti s Kinom. Otokom već dugo upravljaju nasljednici kineskih snaga, koji su pobjegli na Tajvan nakon završetka kineskog građanskog rata 1949. godine. Iako Peking polaže pravo na Tajvan kao na svoj teritorij, Taipei formalno polaže pravo na cijelu kontinentalnu Kinu, plus Mongoliju i teritorij koji pripadaju Rusiji, Tadžikistanu, Pakistanu, Afganistanu, Japanu, Indiji, Butanu i Burmi. Tajvan ili Republika Kina, izbačen je iz Ujedinjenih naroda 1971. godine, a sjedište UN-a prebačeno je u Narodnu Republiku.

američko-kineski odnosiBidenkinatajvan
Pretplatiti se
Obavijesti o
18 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Mahatma
3 godine prije

Izgleda da će Oceanija ipak zaratiti sa Eastasiom.

jrgbnjerwibgnwitvwer
3 godine prije

Nema taj starac sa time veze.

Tupko Glupko
3 godine prije

Nije Bidenu dugo trebalo da počne širiti američku demokraciju širom svijeta u Obaminom i Bushevom stilu.
Tajvan je inače od ključne geostrateške i ekonomske važnosti za izuzetne – evo, graniči s njima, mogu ga ukorporirati kao 52. američku državu.

tihobl
3 godine prije

Neka izazivaju dok im kinezi ne pogase elektroniku ako sto rusi redovno rade. Nije ni cudo sto im sve vise mornara napusta sluzbu zbog stresa.

U prolazu
3 godine prije

Puno nebuloza u ovim komentarima. Tko to proizvodi i ubacuje ovdje ?

Max
3 godine prije

NR Kina stalno pokazuje Težnju da vrati Tajvan Što će i učiniti kad budu Smatrali da je pravi trenutak za to i da su dovoljno jaki . Taj čas još nije došao ali Kina obara sve rekorde u modernizaciji svoje vojske a osobito Mornarice i Zrakoplovstva. Kad ta vvelesila dostigne i prestigne SAD od kojih je brojčano jača ona će početi bitku da vrati svoj teritoriji . SAD će se umiješati a to može dovesti i do 3 svijetskog rata. A tada neka nan Dragi Bog pomogne.

nessy
3 godine prije

Da, slazem se. Inace, sve USA intervencije po svijetu su prvenstveno usmjerene na ‘slobodu i demokraciju’. Nemaju nikakve veze sa geopolitickim interesima i lesinarenjem tudjih resursa. Blago tebi, tvoje mozdane vijuge su ravne, pa nemas nikakvih nedoumica. Inace, svi znaju da Kinezi, zbog svog imperijalizma, imaju vojne baze u cca 70 drzava sirom svijeta. O Kinezi, majku vam Japansku. Ili Korejsku?

Plavi
3 godine prije

Kako čudno da, STRAŠNI… LJDOŽDER…ITD..Trump nije to napravio.
A ovaj ljevičar i liberal to radi, već je Siriju neki dan gađao najnovijim pametnim raketama.
Pa eeto… svi ste bili protiv Trumpa….eto vam sad.

Kalle balle
3 godine prije

Vucibatine su daleko od kuce. Kina na domacem terenu. Cisti smece koje zivi od ratova otkad su nastali od pokolja indijanaca. . Dopizdili i Bogu i vragu vise.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI