Bill Clinton govori o svom kajanju zbog Ukrajine

Bivši američki predsjednik Bill Clinton otvoreno je govorio o svojoj “ličnoj odgovornosti” u rusko-ukrajinskoj krizi, rekavši za irske medije da žali što je izvršio pritisak na Kijev da odustane od svog nuklearnog arsenala u skladu sa Budimpeštanskim memorandumom 1994. godine.

“Osjećam ličnu odgovornost jer sam ih natjerao da se odreknu svog nuklearnog oružja”, rekao je Clinton novinskoj službi RTE u intervjuu objavljenom u utorak. “I niko od njih ne vjeruje da bi Rusija izvela ovaj štos da Ukrajina još uvijek ima svoje oružje.”

Dogovor je postignut u januaru 1994. godine, kada su Clinton, ruski predsjednik Boris Jeljcin i ukrajinski predsjednik Leonid Kravčuk potpisali tripartitni sporazum o eliminaciji nuklearnih bojevih glava koje su ostale na ukrajinskoj teritoriji nakon raspada Sovjetskog Saveza. Clinton je napomenuo da je Jeljcin također pristao da se nikada ne miješa u teritorijalne granice Ukrajine jer je želio da se bivša sovjetska republika odrekne svog nuklearnog oružja.

„Znao sam da predsednik Putin nije podržao sporazum.”, rekao je Clinton o teritorijalnom obećanju. „Oni [ukrajinski lideri] su se bojali odreći ih se jer su mislili da je to jedina stvar koja ih štiti od ekspanzionističke Rusije. Kada mu je to postalo zgodno, predsednik Putin ga je razbio i prvo zauzeo Krim, a ja se osećam užasno zbog toga jer je Ukrajina veoma važna zemlja.

Bivši američki predsjednik je također pozvao zapadne vlade da ostanu nepokolebljive u podršci Ukrajini. „Mislim da je ono što je gospodin Putin uradio bilo veoma pogrešno, i verujem da bi Evropa i Sjedinjene Države trebalo da nastave da podržavaju Ukrajinu. Možda će doći vrijeme kada ukrajinska vlada povjeruje da mogu smisliti mirovni sporazum s kojim bi mogli živjeti, ali ne mislim da bi mi ostali trebali bježati od njih.”

Ruski zvaničnici tvrde da su SAD i njeni saveznici u NATO-u obećali nakon raspada Sovjetskog Saveza da neće širiti zapadni vojni blok na istočnu Evropu. Tadašnji državni sekretar Washingtona, James Baker, ponudio je u februaru 1990. da pruži „gvozdene garancije“ da se NATO neće širiti „jedan inč na istok“ ako Sovjetski Savez sarađuje na ponovnom ujedinjenju Njemačke kao članice zapadne alijanse .

Međutim, NATO je počeo da se širi tokom Clintonovog drugog predsjedničkog mandata, dodajući Poljsku, Mađarsku i Češku kao članice 1999. Od tada je NATO dodao još desetak članica koje su bile bivše sovjetske republike ili dio država Varšavskog pakta. Clinton je rekao za CNN prošlog septembra da ne žali zbog širenja NATO-a. “Mislim da smo uradili pravu stvar u pravo vrijeme, a da to nismo uradili, ova kriza bi mogla nastupiti i prije.”