fbpx

Današnji mediji: problemi i manipulacije

Medijske manipulacije

O lošem stanju u medijima, ne samo našim nego i svjetskim, često se raspravlja u znanstvenim i novinarskim krugovima. Osobito su prema stanju u medijima kritični poznati američki novinari. S tom temom bavi se i časopis in medias res koji je objavio članak akademika, prof. dr.sc. Krešimira Pavelića, pa vam uz dozvolu urednika tog časopisa prenosimo taj članak.

Časopis In medias res je znanstveni časopis kojemu su u središtu pozornosti mediji, načini medijskog posredovanja, pitanja morala, slobode i neovisnosti suvremenih medija. Časopis je posvećen tekstovima filozofije medija, ali u vrlo širokom pristupu. Ideja je časopisa naime da nije dovoljno samo kritički ukazivati na neslobodu, nemoral, korupciju, nepotizam i druge boljke suvremene demokracije i medija u njima, nego da treba propitivati sva moguća područja iz kojih bi mogli doći pomaci u uspostavljanju slobodnih medija, a samim tim i realiziranja višeg stupnja slobode i uljuđenijeg društva. Časopis In medias res je dakle filozofijski časopis koji je otvoren za interdisciplinarna znanstvena, umjetnička, teološka, informatička i druga istraživanja.

Krešimir Pavelić

Medicinski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska
[email protected]

Puni tekst: pdf (281 KB), Hrvatski, Str. 2959 – 2968

Mediji su komunikacijska mjesta ili alati za pohranu i isporuku informacija ili podataka. Pojam je širok i odnosi se na komponente industrije masovnih medija kao što su tiskani mediji, izdavaštvo, vijesti, fotografija, kino, radiodifuzija (radio i televizija), digitalni mediji i oglašavanje. Ipak, pod medijem u užem smislu podrazumijevamo isporuku informacija i podataka javnosti. To naravno podrazumijeva da su mediji objektivni, istiniti (vjerodostojni). Sagledamo li širu sliku poimanja medija i medijske uloge u društvu bez obzira o kojem dijelu svijeta se radi, steći ćemo isti, pretežno negativni dojam. Dobar pokazatelj stanja su ankete javnosti i one su neumitne. Sve one ukazuju na trenutno ključne probleme medija a to su visoka razina nevjerodostojnosti, senzacionalizam, greške u objavi koje se obično ne ispravljaju i neadekvatno pokrivanje važnih informacija. Naime, jedan od često apostrofiranih problema je ovisnost medija o izvoru financiranja što dovodi u pitanje njihovu objektivnost, njihov utjecaj na društvo i čitav niz drugih problema o kojima će ponešto biti riječi i u ovom tekstu.

Temeljni problem po mnogima upravo leži u načinu financiranja medija. Taj je problem potaknuo neke teoretičare da istaknu prevladavajuće mišljenje kako je došlo vrijeme da se razmisli o novom modelu financiranja medija. Iako nema magičnog rješenja ovakva i slična razmišljanja mogla bi dovesti do novih poslovnih modela. Pritom se ne isključuje niti mogućost stvaranja tzv. poduzetničkih i općenito inovativnih medija, no to se uglavnom odnosi na neovisne medije. Oni ovisni, dobro stabilizirani mediji uglavnom nemaju financijskih problema iako i u tom sektoru postoje stanoviti problem vezani uz donatore i/ili vlasnike koji s vremenom od medija očekuju smanjenje troškova financiranja, financijsku samodostatnost, profitabilnost. Unatoč dugoročnoj filantropskoj podršci relativno mali broj tzv. nezavisnih igrača uspio je rasti i postati održivim. Pored strukturnih problema u trenutnom modelu financiranja na to je utjecalo niz drugih faktora.

Postoje ipak znaci da se nešto u industriji medija mijenja posljednjih godina. Primjećuju se novi pristupi i inovativna razmišljanja. Naime, moramo uvijek imati na umu da je sektor medija u odnosu na druge „industrije“ zadnjih godina premalo inovativno promijenjen. Jakob Parusinski, urednik medija The Fix navodi probleme financiranja medija pri čemu tvrdi da medijima kronično nedostaju talenti i financije. Među problemima spominje na prvom mjestu destimuliranje stvaranja prihoda. Taj je problem vezan uz odnos medija i donatora. Ovi potonji nerijetko predviđaju smanjenje plana financiranja pri čemu se očekuje da će mediji nadoknaditi jaz komercijalnim prihodima. Plan obično predviđa postupno ukidanje podrške tijekom nekoliko godina. Takav model naravno pored moralnog hazarda guši i dobre ideje. Drugi problem je postojanje velike praznine za tvrtke koje počinju iznova. Medijske tvrtke je lako pokrenuti i mnogi to čine. No znatno je teže napraviti samoodrživu rastuću tvrtku jer problemi počinju već kada se nakon starta mediji trebaju razvijati i postati konzistentno kvalitetni. Potreban je između ostaloga stabilni i rastući izvor financiranja. Tvrtka mora kupiti opremu, zaposliti ljude koji će raditi na sustavima za upravljanje, a sustavi često postaju sve složeniji. Većina medija „umire“ u ovoj fazi, što i ne mora biti nužno loše. No, mnogi mediji zapravo ne umiru – oni na kraju životare, suviše siromašni da bi rasli, previše dobro opremljeni da bi ih se ugasilo. Problem na koji ukazuje spomenuti autor je i da industrija medija ne čini temeljne pomake u struci.

Prema mišljenju renomiranih novinara i javnosti koji su problemi medija? Na prvom je mjestu visoka razina nevjerodostojnosti. S tim u vezi istraživanja pokazuju da je povjerenje javnosti u medije na vrlo niskoj razini. Najcjelovitiji nam podaci dolaze iz SAD. Brojke američke javnosti su neumitne: čak 75% odraslih Amerikanaca postalo je skeptično u vezi točnosti medijskih informacija. Nadalje, 23% javnosti pronalazi greške u medijskim pričama a 35% u novinskim tekstovima otkriva gramatičke greške. Razloge ovim lošim brojkama sami novinari vide u nekoliko stvari: utrci s vremenom, neprisustvovanju događajima, manjku interesa, neiskustvu, neznanju te naposljetku jednostavno u lošem izvještavanju i editiranju (ASNE, American Society of News Editors).

Na drugom mjestu spominje se senzacionalizam. Ovdje se uglavnom radi o mišljenju javnosti da mediji napuhavaju vijest da bi bolje prodali novine. Senzacionalističke vijesti dobivaju znatno veću pažnju u medijima ne zbog toga što su važne već zato što su uzbudljive. Zabrinjavajući je stav polovice ispitanika iz javnosti da podnaslov i naslovi vijesti ne odgovaraju pravoj naravi izvješća.

Treće mjesto zauzimaju greške u objavi koje se obično ne ispravljaju: ovo je nažalost vrlo česta pojava naprosto stoga što novinari i urednici žele sakriti svoje vlastite greške. Veliki dio javnosti smatra da medijima nedostaju prave upute za ispravak krivih navoda. Možda je jedan od razloga i činjenica da većina medija nema osobu koja bi razmotrila zahtjeve za ispravak.

Posljednje ali ne manje važno je adekvatno pokrivanje važnih informacija. Slaba pokrivenost važnih problema svodi se uglavnom na objavljivanje senzacionalističkih zbivanja kojima se daje prednost nad onim shvaćanjima koja itekako utječu na naše živote poput ekologije (5G, COVID-19, kemijski tragovi na nebu), vlade i politike, edukacije. Stav je većine Amerikanaca da znatno više vjeruju onim medijima koji nisu u privatnom vlasništvu (neprofitni mediji), dakle onima koji su u javnom vlasništvu. To se osobito odnosi na vijesti u vezi s vanjskom politikom. Općenito se može reći da je povjerenje javnosti u neprofitne medije tri puta veće u odnosu na profitne.

Nespremnost na priznavanje vlastitih grešaka

Zanimljiva je percepcija o tome da mediji obično ne pokrivaju svoje greške. Prema podacima dobivenim od 1.500 američkih novina samo njih 15 imaju osobe zadužene za odgovore na čitateljeve primjedbe. U vezi s tim jedan od vodećih američkih novinara, dobitnik brojnih priznanja Sydney Schanberg žali za starim standardima novinarstva koji su se u današnje vrijeme drastično srozali ako ne i potpuno izgubili. Da se to dogodilo s bilo kojom drugom profesijom mediji bi to intenzivno i potpuno pokrivali. Kako je međutim riječ o vlastitim greškama i problemima pokrivanje medija je blago. U tom kontekstu jedan od poznatih novinara Rene Ferguson ističe i problem rastućeg plagijarizma među reporterima. Potkrepljuje to primjerima iz vlastite kuće i postavlja pitanje jesmo li spremni istraživati sami sebe.

Možda je jedan od ključnih problema današnjeg novinarstva utrka za profitom. U posljednjih 45 godina novinarstvo SAD-a je uhvaćeno u zamku između profesionalnih vrijednosti i marketinško-profitnog mentaliteta. To je evidentno u svim vidovima tzv. industrije vijesti. Čini se da je marketinško-profitni mentalitet za sada pobijedio. Sve to i još mnogo više potkrijepljeno je brojkama. Ističu se pritom brojni problemi: rezanje broja osoblja naročito u područjima s najvećim potencijalom, kriva informiranost javnosti ili pak nedostatna informiranost o važnim pitanjima poput npr. vanjske politike (brojni su primjeri iz nedavne američke povijesti), zatim pitanja izbora u politici i još puno toga.

Kako konsolidirati medije? To je izuzetno važno pitanje. Još 1945. godine četiri od pet američkih novina bilo je nezavisno i u bliskoj vezi s javnošću. Danas je manje od 20% novina u nezavisnom vlasništvu, ostatak je u rukama velikih novinskih lanaca. Čak 22 kompanije kontroliraju 70% novina u SAD a te kompanije vlasnici su TV i ostalih medija koje informiraju 85% američke populacije. Koliki je utjecaj na vijesti ilustrira i podatak da pet kompanija posjeduje brodcast mrežu 90% top kablovske mreže, proizvodi ¾ svih programa te kontrolira 70% televizijskog marketinškog profita u najgledanijim terminima.

Čak se i novinari slažu da veliki problem u vezi s medijima postoji. American Society of Newspaper Edition objavio je sljedeće činjenice: samo 47% novinara obuhvaćenih istraživanjem osjeća da se njihove publikacije postupno poboljšavaju; samo 39% misle da su njihove novine obično vrlo zanimljive za čitanje; izrazito nizak postotak osjeća da su njihove novine dobro povezane s čitateljima. Voditelji medija iznose podatke kako je poslovni model slomljen velikim dijelom zahvaljujući internetu. Veliki dio novca odlazi Google-u i Facebooku koji zapravo nisu kreatori sadržaja. Tako znatno manje novca stoji na raspolaganju za kreiranje dobrog sadržaja.

Evo što o medijima na svoj neuvijen način kaže Michael Laitman, osnivač i predsjednik Kabbolah Education and Research Institute: „Novosti i industrija novinarstva koje se obično naziva medijima kao steroidima su ‘napumpani’ te stječu slobodu, utjecaj i kontrolu života kao nikad do sada. Svatko može promovirati što god hoće. Ako platiš kontroliraš medije i čineći to kontroliraš javno mnijenje, psihologiju društva. Pojedinci i grupe vođeni dobrim, zdravim i moćnim motivima tako metodički mijenjaju javno mnijenje, koristeći medije čak i za manipuliranje pravnim postupcima i izborima vlade. Ljudi iz prava (suci, policija, odvjetnici) bivaju uključeni u mašineriju medijskih ispiranja mozgova pa je tako čitav ljudski sustav došao pod medijski utjecaj. A tko nadzire medije? Ako ne ideologija, onda novac. Novac je gorivo za medije.“

U kontekstu ovoga važno je pitanje odnosa (i utjecaja) medija na društvo.

Mediji i društvo

Prema nekim scenarijima situacija s medijima utječe drastično na urušavanje društva. Prema toj tezi mnogo ljudi „upumpava“ novac u medije pa mediji igraju ogromnu ulogu u kreiranju javnog mnijenja. Mediji posjeduju rastući osjećaj moći pa počinju koristiti svoju moć na najagresivniji i najegoističniji mogući način. Danas s postojanjem određene regulative koja nadzire kupnju i prodaju medija, manipuliranje moći odvija se na najvišoj razini. Prema takvom mišljenju, manipuliranje medija i medijima glavna je bolest koja se širi društvom. To zbunjuje ljude jer bilo tko može promovirati štogod želi tako dugo dok ima dovoljno novca.

Ističe se primjer medijskog magnata Ruperta Murdocha, no nema puno razlike niti među ostalim milijarderima koji drže medije. Njihovi mediji često su samo sredstva za političku propagandu. Princip Murdocha kao čvrstog katoličkog desničara reflektira upravo takva stanovišta. Novinama nije dopušteno pisati nepristrane činjenice. Oni moraju usmjeriti priču kako bi ispunili editorski sadržaj.

Corey Grundstain ističe da je najveći problem novinarstva danas taj što je nerijetki scenarij izmišljeni sadržaj. Poglavito u SAD-u postoji opća potreba za istinom a industrija novina i općenito novinarstvo daleko je od toga da ju pruža društvu. Nekada je novinarstvo pružalo čovjeku sveobuhvatnu i istinitu verziju onoga što se događa u svijetu. Danas su međutim vrlo često ljudi koji posjeduju medije isti ljudi koji imaju visoke funkcije u vladi, bankarstvu, financijskim i naftnim korporacijama itd. Međutim, neki novinari misle da ljudi zapravo danas dobivaju ono što najviše žele. Medijske kuće danas sve više izvještavaju o biznisu i profitu nego što izvještavaju o istini i to je ogroman problem novinarske industrije danas. Grundstain svoju tvrdnju završava riječima da je zadaća novinara da izvještava o novostima a ne da ih izmišlja.

Tod William ističe da nas mediji bombardiraju ružnim, lošim i zastrašujućim vijestima i to utječe na naše mišljenje. Dobre vijesti se ne prodaju. Prodaju se samo loše vijesti. Povlači paralelu s društvom slijedećim primjerima: Dobrotvorne udruge ne stječu novac govoreći da se stvari poboljšavaju. Isto tako političari ne dobivaju izbore govoreći kako su stvari prilično dobre. Novinari također vrlo rijetko mogu uzbuditi mase s vijestima status quo.

Stalna bombardiranja lošim i depresivnim vijestima iz bilo kojeg dijela svijeta čini ljude neprestano tjeskobnima. Tako zapravo ne dobivamo sliku već ono što plijeni najviše pažnje. Stječe se dojam da su današnji mediji nepotrebni, dapače štetni. Valjalo bi razmisliti o njihovoj potpunoj rekonstrukciji, vodeći računa o njihovoj stvarnoj ulozi u društvu. Promoviranje zabave, reklamiranje pa čak i senzacionalističke informacije vezane za zabavu neće odveć naštetiti društvu. Međutim, objektivne izvještaje o događanjima u svijetu ne bi se smjelo dati u ruke sadašnjim strogo kontroliranim medijima. Takva izvještavanja moraju voditi profesionalne agencije, politički, svjetonazorno i financijski posve neovisne i objektivne instance. Tako bi se izbjegle anomalije kojima danas mediji manipuliraju. Pogledajmo samo današnju situaciju s tzv. COVID krizom u kojoj su tzv. centralni mediji zauzeli jednostran pa i štetan stav, ignorirajući i selekcionirajući znanstvene i profesionalne spoznaje koje apsolutno ne idu u prilog današnjoj propagandi. Takve su se stvari događale i u prošlosti.

Nije na odmet spomenuti i glavne probleme koje vrhunski novinari iznose u vezi s medijima, a to su: profitabilnost, subvencije, zabava, umjetna inteligencija, dezinformacije, povjerenje, raznolikost, regulacija, pitanja osoblja.

Primjeri iz realnog života

Jako je puno primjera disfunkcionalnosti nekih medija. Ti primjeri ne dolaze samo od javnosti već i od uglednih novinara, zatim od anketa i analiza o čemu je ponešto pisano i u ovom tekstu ali i znatno ranije. Otkada je počela tzv. COVID-19 kriza središnji mediji pokazali su svu svoju disfunkcionalnost. Štoviše svrstali su se na stranu propagiranja ideje o Covidu kao teškoj pandemiji i o cjepivu kao spasu. Nerijetko se piše o najgoroj bolesti u povijesti, o spasonosnom rješenju u vidu cjepiva, o tome kako lijekovi uopće ne djeluju itd. Dakle selekcionirali su podatke i još uvijek to čine preko svojih znanstvenih junaka, isključivali su znanstvene činjenice koje su ukazivale i potvrđivale suprotna stajališta (PCR test i proglašenje pandemije, nedjelotvornost pa i štetnost cjepiva, lažne znanstvene studije itd.). Nakon što sam u nekoliko intervjua uglavnom izvan naše države i u nekim našim neovisnim portalima ukazao na te probleme počele su medijske hajke, obilježene uglavnom lažnim vijestima kojima me se željelo diskreditirati. Zanimljivo je da su pritom svi središnji mediji (uglavnom novinski) objavili istovjetne (laže) vijesti dobivene iz jednog izvora. Nakon pravne intervencije pola medija objavilo je demantije a pola je tuženo. Zabrinjava činjenica da su svi mediji nasjeli (namjerno ili ne) na lažne informacije i objavili ih bez provjere. To govori u prilog stavu o medijima koji je iznesen u ovom tekstu.

Osvrnuo bih se i na možda najveću opasnost za medije – novinarstvo tipa Faktografa. Pod krinkom znanstvene provjere loše educirani novinari (pri čemu pod lošom edukacijom smatram edukaciju o temama na koje reagiraju a ne edukaciju iz novinarstva) uzimaju za pravo komentirati i plasirati „istinu“ pri čemu se gotovo uvijek pozivaju na (selekcionirane) znanstvene činjenice. Ne smetaju ih pritom evidentni dokazi koji ukazuju na suprotno (meta studije- primjer nošenja masaka, dijagnostika PCR, besmislenost lockdowna, Ivermectin). Provjera informacija dobro je zamišljena i plod je nepovjerenja u medije, no danas se to izrodilo i svrstalo na jednu stranu.

Možda će ovo što tvrdim djelomično ilustrirati moja prepiska s glavnim urednikom Faktografa a u kojoj se naglašava odabir selekcioniranih publikacija na koje se novinari pozivaju u vidu reakcije na članak i/ili intervju i na pravo koje si uzimaju da na temelju takvih informacija prosuđuju što je ispravno i točno a što nije. Ti novinari vjerojatno nisu (ili možda jesu) svjesni činjenice da se npr. najveća količina informacija iz kliničkih studija uopće ne objavljuje u javnosti. Evo nedavnog primjera kako se njihov način pozivanja na istinu može vratiti poput bumeranga. Ja ću tvrditi da su neka cjepiva opasna a novinari će pronaći jedan ili više objavljenih podataka koji će to negirati tj. tvrditi da su cjepiva bezopasna. Na to ću odgovoriti nedavnim izvorom objavljenim u časopisu Science (6. 03. 2020 ) doduše na jako slabo zamjetljivom mjestu u kojem američki federalni sud nalaže objavu svih podataka o kliničkim istraživanjima lijekova, medicinskih proizvoda, uključujući Nacionalni institut za zdravlje SAD, američku agenciju za hranu i lijekove te Odjel za zdravlje i humani servis. Podaci su zatajeni od javnosti u periodu od 10 godina! Novinari će ići i dalje i proglasiti me protivnikom lijekova i vakcinacije, što je naravno glupost. Ja sam protivnik neselektivnog konzumiranja lijekova i cijepljenja pogotovo ako nemamo na uvid eventualne štetne pojave i sastav vakcina. Ponajbolji medicinski časopisi poput New England Journal of Medicine i Lancet upravo se suočavaju s lažnim podacima u vezi s ishodom i liječenjem oboljelih od COVID 19. Recenziram godinama projekte i radove te slobodno mogu reći da znanstvena literatura obiluje svime i svačime.

S obzirom na to nepotrebno je dalje elaborirati ovakav pristup tzv. ‘provjere’ u kojoj se manipulira dijelovima izjava izvan konteksta pitanja i intervjua, bez autorizacije i bez mogućnosti odgovora na izvore, a koje naknadno priprema novinar/novinarka, u ovom slučaju Faktografa (pri čemu ih nije spominjao/spominjala niti na njih tražio/tražila komentar prilikom pripreme intrevjua). Pokušaj demantija pokazuje važnost rasprave znanstvenih ili stručnih pojmova i koncepta ispravnim argumentima, a ne jednostranim novinarskim tekstovima. Također, normalno je da se znanstvenici ne slažu oko određenih teza, rezultata ili predviđanja, niti da postižu potpunu suglasnost oko istih; dapače. To je u biti jako dobro. Na taj način znanost omogućava napredak društva jer se kroz raspravu, neslaganja, slaganja i diskurs formiraju nove paradigme. Novinari ne uzimaju u obzir činjenicu da neki od nas imaju tu privilegiju da zbog svojeg dugogodišnjeg sudjelovanja u međunarodnim institucijama i akademijama, zatim kao recenzenti projekata prijavljivanih europskim znanstvenim zakladama i časopisima, saznaju mnoge informacije iz znanstvenih istraživanja koje će eventualno tek biti objavljene ili možda (često) nikada neće biti objavljene. Znanost ima vlastite mehanizme (često i jako dugotrajne) koji omogućuju diskusiju i propitivanje znanstvenih podataka.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
187 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
9 mjeseci prije

Proguglajte što su sve mainstream mediji nedavno pisali o slučaju dječaka u Krapinskim Toplicama koji nije htio nositi masku i o njegovom ocu, što su političari govorili o tome slučaju. Prestrašno. Medijski linč. Pogledajte i koliko su revnosni policajci napisali prekršajnih prijava za ovaj slučaj. A sada DOBRO pogledajte što… Pročitaj više »

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
9 mjeseci prije

Izdvojiti ću:
“Brojke američke javnosti su neumitne: čak 75% odraslih Amerikanaca postalo je skeptično u vezi točnosti medijskih informacija. Nadalje, 23% javnosti pronalazi greške u medijskim pričama a 35% u novinskim tekstovima otkriva gramatičke greške.”
Konzistentno prethodnom; negdje 2014.(?), 64% Amera nije vjerovalo naes medijima.

Toni
Gost
Toni
9 mjeseci prije

Jasno je da je danas glavna misija mainstream medija sakriti istinu. Kad se taj uvjet ispuni onda su ostale taktičke konstrukcije (laži, poluistine, difamacija…) lako ostvarive.

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
9 mjeseci prije

Još malo: “Čak 22 kompanije kontroliraju 70% novina u SAD a te kompanije vlasnici su TV i ostalih medija koje informiraju 85% američke populacije. Koliki je utjecaj na vijesti ilustrira i podatak da pet kompanija posjeduje brodcast mrežu 90% top kablovske mreže, proizvodi ¾ svih programa te kontrolira 70% televizijskog… Pročitaj više »

Crna
Gost
Crna
9 mjeseci prije

Primjetila sam da se Milanovic tu i tamo spominje kao pozitivac u korona situaciji.
Zbog istine, bilo bi dobro prevesti njegov govor u UN-u kako bi ga culi izgovarati pjesmicu izvana, “built back better. “

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
9 mjeseci prije

“Stalna bombardiranja lošim i depresivnim vijestima iz bilo kojeg dijela svijeta čini ljude neprestano tjeskobnima. Tako zapravo ne dobivamo sliku već ono što plijeni najviše pažnje.” Korona. Svakodnevno brojke i statistike. Broj mrtvih. Ali to nije sve. Stalno netko umire. Umiralo se i prije…pa? Reklame: saznajte svoj datum smrti.!!?? Pa… Pročitaj više »

Žvuž
Gost
Žvuž
9 mjeseci prije

Po svemu sudeći oni psihopati u uniformama koji se iživljavaju na ljudima u Australiji su uvezeni izvana, što itekako ima smisla jer mi je nepojmljivo da bi baš sva lokalna policija postupala onako momstruozno prema svojim sugrađanima. Evo linka:

ttps://carter-heavy-industries.com/2020/10/10/victoria-australia-police-lockdown/

hogar strašni
Gost
hogar strašni
9 mjeseci prije

Demokratski način izražavanja nezadovoljstva ili neslaganja ili borbe za dostojanstvo kroz prosvijede nikad nije doneslo neko riješenje. Koliko god zvučalo okrutna ali situacija se u povijesti mjenjala kad je tekla krv i padale glave. i dok narod ne zbomba vladajuće nema promjene. Da se stožeraši idu u trgovinu po kruh… Pročitaj više »

Legendarni Grk
Gost
Legendarni Grk
9 mjeseci prije

Evo kako reagira grafen oksid na signale iz mobitela: https://www.youtube.com/watch?v=tOApJPbmUsk&t=38s Možemo samo zamisliti kakva će biti reakcija na puno jače 5G signale. Neki komentatori kažu da kretanje grafen oksida podsjeća na Venom, Black Goo ili na scene iz filmova Alien – Prometheus. Uglavnom, to je ono što ubacuju u ljude… Pročitaj više »

Diego Delgado
Gost
Diego Delgado
9 mjeseci prije

Naslov kaže: “Današnji mediji: problemi i manipulacije“, pa eto da kažem svoje mišljenje na tu temu.Prije svega bi želio reči da iznimno cijenim gosp.Pavelića, izrazito poštena i moralna osoba, samo riječi hvale o njemu mogu reči. Sada natrag na temu, fascinira me razina neznanja tj. nesposobnosti da se sagleda i… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
9 mjeseci prije

je li korisnica agnaby napravila predložak u suradnji s gđom Šebalj?

Vedran V.
Gost
Vedran V.
9 mjeseci prije

Da li je ispravno stavljati javno mail gospodina Pavelića da ga svatko može vidjeti?

preseren3
Gost
preseren3
9 mjeseci prije

Pratim te manipulacije… Da nema Logično, puno manje bi znao. A taj portal daje vir informacija, preko koga mogu da pratim istinu šire. U mojoj zemlji, Sloveniji, nivo laži, manipulacija, je izmedju najviših u svijetu. Ako čitaš, zaboli te glava… Pa sam instiktivno ograničio, šta čitam, samo ono, što je… Pročitaj više »

onaj najglu...Dalton
Gost
onaj najglu...Dalton
9 mjeseci prije

Hvala Bogu da će bit’ bolje…
Piše mi u horoskopu.

Ja kad za sebe hoću dobru vijest, pronađem je…

Orwel
Gost
Orwel
9 mjeseci prije

Odličam članak. Nego, mislim da bi se trebali pripremati za ono što nam dolazi, a to se najbolje vidi iz događaja u Australiji. Treba se pripremiti na lažni hakerski napad kojim se ruši internet ali i signal za mobitel. Znam, zvuči kao teorija zavjere ali ubrzo nam stižu nedaće. Policija… Pročitaj više »

Davidschwartz
Gost
Davidschwartz
9 mjeseci prije

Ništa novo pod kapom nebeskom. Većina ljudi su roba s greškom, pohlepni, pokvareni, lako potkupljivi ali i zli. Ova cjepiva su očito stvorena radi trovanja, tj. depopulacije. Faktograf kod nas (Indexovi “novinari”) i vani (CNN) čine uglavnom ljevičari, izrazito pokvareni poltroni, a sufanincira ih društvo Billa i Melinde Gates. Mediji… Pročitaj više »

Shox
Gost
Shox
9 mjeseci prije

BEZ CENTRALIZIRANIH MEDIJA NIJE MOGUĆA TOTALITARNA SVJETSKA VLADA I NIJE MOGUĆ NIKAKAV OBLIK POTPUNOG NADZORA NAD LJUDIMA I NJIHOVIM POSTUPCIMA, PA JE MEDIJSKO OBLIKOVANJE SVIJESTI DANAS POSTALO NAJVAŽNIJA STAVKA TEHNOKRATA.

Max
Member
Max
9 mjeseci prije

Točno opširno

Ra-Tutankhamon
Gost
Ra-Tutankhamon
9 mjeseci prije

Pozdrav Nije tema ali sam rekao javiti se i objaviti novosti: -kao što sam napisao prijatelj i ja bili 25.09. na kavi i konobar čuo naš razgovor te nudi ruku da ga skeniramo, u pitanju je Qr skener aplikacija koja je skinuta na mob. Podaci koji su se pokazali su… Pročitaj više »

Legendarni Grk
Gost
Legendarni Grk
9 mjeseci prije

Konkretni pravni savjeti i preporuke… Predrag Livak 1.Umijeće kako ne odbiti cijepljenje! Ako ste prisiljeni cijepiti se kako biste zadržali posao, evo popisa kako ga zaobići. Tajna je NE odbiti cijepljenje…. Evo što trebate napisati svom poslodavcu: “Pišem Vam u svezi s mogućim cijepljenjem protiv Covida -19 i želim biti… Pročitaj više »

Legendarni Grk
Gost
Legendarni Grk
9 mjeseci prije

Fizičko sprječavanje ulaska u prostorije poslodavca zbog činjenice da ste se odbili cijepiti ili pretpostavke poslodavca da ne želite dati na uvid potvrdu o cijepljenju. Preporuka: Pozovite policiju i zatražite da se napravi zapisnik o tome. Javite se povjerljivom odvjetniku radi davanja savjeta i poduzimanja mjera. Javite sve sindikatu u… Pročitaj više »

89f47trf8734kjhj3434
Gost
89f47trf8734kjhj3434
9 mjeseci prije
Nostradurus
Member
Nostradurus
9 mjeseci prije

Mediji rade baš ono što odgovara vladajućoj eliti. Da pokušaju drugačije, novinari bi ostali bez posla.

Krle
Gost
Krle
9 mjeseci prije

Eh ta Amerika. Da li je g. Pavelić smetnuo ili gđa. Arna izostavila senzacionalističko zamlačivanje domaćih čitaoca od strane alternativnih medija? U SAD postoji hrpa portala, blogova i YT uradaka za zamlačivanje Amerikanaca a naši mediji ih redovno preuzimaju. Razumijem ekonomsku stranu takve politike ali nije korektno pljuvati MSM kad… Pročitaj više »

Mujo&Haso
Gost
Mujo&Haso
9 mjeseci prije

Imam tačne podatke, kako su več izrađene giljotine za ubistva določenih ljudi.. Baš me čude sva ta imena, šta se događa, očemo ostat bez naših vladara.

Scorpiorex
Gost
Scorpiorex
9 mjeseci prije

Tesko li je meduma pumpst u danasnjem drustvu,neradnika,tiktokera,sponzorima,kontrovetnih biznismena( jebu sr decki u dubaiu) glupih milenials,google ovisnika,youtouber strucnhaka,instagram virologa,plus,babe,tetke,uncle svi preko 70god na fb pametovat. Normalni ljudi i tene od 35do 60god sa dobrim znanjem,skolama,karakterom i IQ, samo gledaju i ne mogu vjerovati

Ra-Tutankhamon
Gost
Ra-Tutankhamon
9 mjeseci prije

Nije tema ali malo pozornosti jer sam obećao pisati. Evo najnoviji kod na mjestu uboda Produkt 28.09.21 06;28;21, NO, EAN_13 7078602704674 Molim sve Vas, isprobavajte na ubodenima i javljajte. Tko ne zna kako neka ode na Odysee pod naslovom Scan Vax Scannable Vaccine qr reader barcode scanner vaxx Ljudi ne… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik