Diplomacija na rubu propasti dok bojište u Ukrajini gori – “Nitko ne pregovara s teroristima”

Eskalacija napetosti između Rusije i Ukrajine zahtijeva hitan diplomatski odgovor, no pregovori su pod velikim znakom pitanja. Zelenski je jučer jasno odbio ruski memorandum o prekidu sukoba, nazivajući ga ultimatumom, dok Putin odbija priznati legitimitet trenutne ukrajinske vlasti.

Diplomatski odnosi dosežu najnižu točku

Diplomatski odnosi između Rusije i Ukrajine doživjeli su danas dramatičan zaokret kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno odbio ruski memorandum o prekidu sukoba koji je predstavljen tijekom sastanka u Istanbulu. Zelenski je ruski prijedlog nazvao “neizvedivim”, naglašavajući kako Ukrajina ne može ozbiljno razmotriti ono što smatra ultimatumom.

Ono što posebno zabrinjava je Zelenski izravna izjava da želi osobno razgovarati s ruskim predsjednikom Putinom, bez posrednika i pregovaračkih timova. Ovaj stav potvrdio je i ministar vanjskih poslova Ukrajine, koji je izjavio da je “sve jasnije da je potreban sastanak lidera” ako trenutni pregovori ne donose rezultate.

Međutim, ruska strana promptno je odbacila mogućnost dijaloga s ukrajinskim vodstvom. Vladimir Putin je u svom odgovoru izjavio da ne smatra Zelenskog legitimnim predsjednikom Ukrajine, uspoređujući Kijevski režim s terorističkom organizacijom. “Nitko ne pregovara s teroristima,” dodao je ruski predsjednik, referirajući se na nedavne napade u Brjanskoj i Kurskoj oblasti koje Rusija karakterizira kao terorističke činove.

Vojna situacija na terenu sve kritičnija

Dok diplomacija stagnira, situacija na bojištu postaje sve složenija. Ruske snage nastavljaju ofenzivne operacije u Sumskom pravcu, gdje su prema informacijama ruskog Ministarstva obrane zauzele selo Kandratka, prisiljavajući ukrajinske snage na povlačenje prema naselju Hortin. Proukrajinski izvori potvrđuju da je situacija u ovom sektoru “vrlo teška” dok ruski oklopni sastavi napreduju.

U Kupjanskom pravcu, ruske snage izvijestile su o uspostavljanju potpune kontrole nad naseljem Ritkadub, što im otvara dvije strateške mogućnosti: nastavak napredovanja prema zapadu u smjeru naselja Lazova, ili okretanje prema jugu s ciljem napada na grad Liman iz pozadine.

Posebno zabrinjavajuća situacija za Ukrajinu razvija se oko grada Severska, gdje ruske snage pripremaju ofenzivu koja bi mogla predstavljati prekretnicu sukoba. Ako ruske snage uspiju ući u istočni dio grada i uspostaviti kontrolu nad područjem višekatnica, to bi moglo imati ogroman psihološki učinak i poslati poruku zapadnim saveznicima o ozbiljnom urušavanju ukrajinske obrane.

U Konstantinovskom pravcu, ruske snage napreduju iz više smjerova. Prema dostupnim informacijama, ruska vojska kontrolira više od 80% grada Časiv Jar, s posebnim napretkom u mikrodistriktu Ševčenko i mikrorajonu SE broj 2, dok ukrajinske snage drže samo dvije preostale gradske četvrti.

Međunarodna dimenzija sukoba eskalira

U međuvremenu, ukrajinski tim otputovao je u Sjedinjene Američke Države s ciljem razgovora o mogućoj kupovini američkog oružja, sankcijama protiv Rusije i sporazumu o mineralima. Istovremeno, vjerojatno će morati objasniti svoj napad na ruske strateške zrakoplovne baze koji je izveden uz pomoć zapadne opreme i obavještajnih podataka.

Rusija je poslala službene upite SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu tražeći njihovo očitovanje o ukrajinskom napadu na ruske strateške zrakoplovne snage i infrastrukturu. Analitičari procjenjuju da će Rusija definirati svoj odgovor tek nakon što dobije reakciju zapadnih sila, što potencijalno otvara prostor za novu, još opasniju eskalaciju sukoba.

Jedina pozitivna vijest je očekivana razmjena 500 zarobljenika s obje strane koja bi se trebala održati idućeg vikenda, što predstavlja rijetku točku suradnje usred sve intenzivnijeg sukoba.

Nakon tri godine sukoba, jasno je da se dogodio značajan zaokret u dinamici sukoba. Umjesto stabilizacije ili deeskalacije, svjedočimo produbljivanju krize i potencijalno opasnoj spirali konfrontacije koja prijeti proširenjem izvan granica Ukrajine.