fbpx

Dogovor američkih birokrata za novu vojnu bazu u Mikroneziji kao posljednji potez u zadržavanju Kine van Pacifika

Americka mornarica

Kako SAD nastavljaju „takmičenje velikih sila“ sa Kinom, Vašington je u potrazi za novim bazama na Pacifiku koje bi mogao iskoristiti da potencijalno dobije prednost u borbi. Najnovije mjesto oko kojeg se treba dogovoriti je u Federativnim Državama Mikronezije, grupi arhipelaga na udaljenijoj strani Filipinskog mora od Kine.

Prošlog mjeseca u Honoluluu, na Havajima, mikroenzijski predsjednik David Panuelo održao je razgovore na visokom nivou o odbrani sa admiranom američke mornarice Johnom C. Akuilinom, komandantom američko-pacifičke komande (INDOPACOM) o „širem položaju odbrane i snaga Sjedinjenih Država u Pacifiku“, između ostalih tema.

„FSM i Sjedinjene Države sarađivale su na planovima o češćem i stalnom prisustvu Oružanih snaga SAD i dogovorile su se o saradnji i tome kako će to prisustvo biti i privremeno i trajno građeno u okviru FSM, u svrhu služenja zajedničkim interesima bezbjednosti obje države“, navodi se u saopštenju mikronezijske vlade.

U saopštenju se ne navode dalji detalji o tome gdje bi se baza nalazila niti o kakvoj vrsti objekta bi se radilo.

U razgovoru sa Australijskom radiodifuznom korporacijom nakon samita, Panuelo je rekao da, iako ova mala zemlja od 58.000 ljudi održava diplomatske odnose s Kinom, ne predviđa da će nova američka baza naštetiti tom odnosu.

„Slobodno pridružene države su u potpunosti dio domovine, pa nas štite Sjedinjene Države“, rekao je on, misleći na poseban aranžman država-klijent kojim će FSM, kao i susjedne Palau i Republika na Maršalovim ostrvima, dobiti pristup američkoj saveznoj pomoći u zamjenu za dozvolu američkoj vojsci da djeluje na njihovim teritorijama i traži zemljište za baze. 20-godišnji ugovor treba da se obnovi 2024.

“Svaki put kada dođe do iznenadne promjene na zemlji, uticat ćete na naš identitet kao starosjedilaca”, rekao je prošle nedjelje Sam Illesugam, poreklom iz zapadne države Yap, za Public Radio International. „Ovo će promijeniti društveni pejzaž naših ostrva. Naša ostrva su veoma, veoma mala. Bilo koja vrsta promjene našeg načina života imat će veliki uticaj na nas.”

„Autoput za projekciju sile“

Strateški položaj Mikronezije i susjednih pacifičkih ostrva nije prošao nezapaženo od strane američkih odbrambenih mislilaca posljednjih godina. U septembru 2019., izvještaj korporacije Rand pominjao je Slobodno pridružene države (FAS) kao „super autoput za projekciju sile koji prolazi kroz srce sjevernog Pacifika do Azije“.

“Istorija podvlači da FAS igra vitalnu ulogu u odbrambenoj strategiji SAD”, navodi se u izvještaju, prenosi Radio Novi Zeland. “Ako se zanemare ili podriju, mogli bi postati, kao i ranije, kritična slabost.”

“Ubuduće, Sjedinjene Države, njihovi saveznici i njihovi partneri treba da pokažu svoju posvećenost regionu održavanjem odgovarajućih nivoa finansiranja FAS i jačanjem angažmana sa FAS u širem smislu”, dalje je savjetovao Rand.

Konkretnije ideje pojavile su se u aprilu 2021. godine u izdanju Defense One koje je napisao Abraham M. Denmark, koji je od 2015. do 2017. bio zamjenik pomoćnika ministra odbrane za istočnu Aziju pod bivšim američkim predsjednikom Barackom Obamom, i Eric Sayers, gostujući saradnik na American Enterprise Institute (AEI) i bivši specijalni asistent u INDOPACOM.

Oni tvrde da, kako bi odvratile Kinesku narodnooslobodilačku vojsku (PLA), SAD moraju izgraditi objekte na „ključnim pacifičkim ostrvima“ uključujući Tinijan, jedno od Sjevernih Marijanskih ostrva sjeverno od Guama; Palau, koji je oko 750 milja jugozapadno od Guama; i Yap, najzapadnije veliko ostrvo u Mikroneziji, koje se nalazi otprilike na pola puta između Guama i Palaua.

Guam je trenutno središte američke vojne aktivnosti u regionu, a objekti Pentagona pokrivaju 29 % površine ostrva. To uključuje američku pomorsku bazu Guam, koja je sposobna za prihvatanje nosača aviona, i vazduhoplovnu bazu Andersen, masivni objekat u kome se nalaze strateški bombarderi i služi kao mjesto za zaustavljanje aviona koji prelaze Pacifik.

Prisustvo američke vojske na Guamu uveliko se kritikuje, zbog ogromnog zagađenja vazduha, vode i buke koja utiče na veći dio ostrva, a stalna gradnja američkih vojnih objekata uninštava sve više šumskog zemljišta, ugrožavajući egzistenciju domorodačkog naroda Chamorro i izazivajući proteste.

Strahovi od kineskog proširenja na jesen

Posljednjih godina, mornarica PLA povećala je svoje aktivnosti u Filipinskom moru, uključujući njene nove nosače aviona, kao i avione velikog dometa. More zatvara istočnu stranu Tajvana i potrebno ga je proći ako se želi izbjeći inherentno sporan tranzit kroz tajvanski tjesnac. Takođe je Kina testirala nove rakete dugog dometa, poput Dong Feng-26, koje mogu doseći Guam sa kineskog kopna udaljenog 2.000 milja.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je u junu Odboru za oružane snage američkog Senata, zalažući se za veći vojni budžet da Kina “želi da kontroliše indo-pacifičku” regiju u okviru svoje težnje da postane “najistaknutija država” na planeti.

Nadalje, uključivanje ili potencijalno uključivanje nekoliko pacifičkih ostrvskih država u kinesku Inicijativu „Pojas i put“ izazvalo je strahove u SAD i Australiji da Kina pokušava da proširi svoju sferu uticaja u regionu i da bi tamo mogla čak i bazirati vojne snage.

2018. Solomonska ostrva su priznanje kineske vlade prebacila sa Tajpeja na Peking, a australijski i zapadni mediji počeli su da se plaše da će uskoro uslijediti kineski vojni objekti. Kako je Sputnjik tada izvijestio, ti strahovi bili su u velikoj mjeri zasnovani na lažnim izvještajima da je Kina tražila mjesto u obližnjoj ostrvskoj državi Vanuatu za novu lokaciju pomorske baze – pregovori su se umjesto toga pokazali kao komercijalna luka vrijedna 190 miliona dolara na Vanuatu Ostrvo Santo.

Sljedeće godine Kiribati je takođe promijenio priznanje, a Australijski institut za stratešku politiku (ASPI), istraživački centar sa sjedištem u Kanberi koji je djelimično finansiralo Ministarstvo odbrane Australije, počeo je da ističe sopstvene strahove od kineskog razvoja, tvrdeći da će Peking uskoro započeti projekte bagerovanja morskog dna kako bi proširili uska ostrva zemlje i učvrstili ih vojnim bazama, kao što je to učinjeno na nekim ostrvima u Južnom kineskom moru.

ASPI je optužio Kinu da „kreće u postizanje kontrole nad vitalnim transpacifičkim pomorskim linijama komunikacije pod krinkom pomaganja u ekonomskom razvoju i prilagođavanju na klimatske promjene“, pozivajući se na dogovor iz januara te godine da Peking podrži godišnji plan razvoja Kiribatija  čiji je cilj spasiti ostrvsku državu od mora čiji nivo raste zbog klimatskih promjena.

Popravljeni zapušteni aerodrom na udaljenom ostrvu Kanton poslužio je u maju 2021. kao dokaz da Kinezi planiraju da ga pretvore u novu vazdušnu bazu, iako je Peking ubrzo pojasnio da je popravljen u civilne svrhe, jer je ostrvo nekada bilo turističko središte.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
27 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
tihobl
Gost
tihobl
10 mjeseci prije

Ovi ameri nikako da se dozovu pameti:
Kinu moramo obuzdati.
Primitivne narode moramo civilizovati (citaj amerikanizovati) i demoratizovati.
Ova prava su nam od boga data.

Dragačevac
Gost
Dragačevac
10 mjeseci prije

Zagrizli su mnogo više nego što mogu da progutaju, zato što su odabrali sebi za cilj svetsku dominaciju. Dok će oni da naprave baze na nekoliko ostrva u pacifiku, Kina je izgradila desetine baza na desetine ostrva, napravili su čak i veštačka ostrva na atolima u južnom kineskom moru. Sa… Pročitaj više »

Драгогост 屋
Gost
Драгогост 屋
10 mjeseci prije

65% Američke privrede čini brzo rastući vojno-industrijski kompleks.
Verovatno su sličan profil privrede imali i Džingis Kan ili Atila.

Max
Member
Max
10 mjeseci prije

Tiipičan potez Angloosaskih strratega koji se uzdaju u snagu projekcije moći na svjetskm morima ali ta snaga više nije tako velika, Zahvaljući napretku u raketnom oružjuu nosač aviona više nije nedodirrljiv

Stara kuka
Gost
Stara kuka
10 mjeseci prije

Još jedna baza? Pa imaju baze na svakih sto metara po svijetu. Što će im još jedna?

Jozo
Gost
Jozo
10 mjeseci prije

Glupi Amerikanci nisu naučili svoju lekciju iz Afganistana, biti će toga još vidim. Ti nikad neće naučit.

Istražuj
Member
Istražuj
10 mjeseci prije

Pogledao tekst… Pogledao “komentare”… Ista zvaka koju nam od rodjenja trpaju… Proto je nevjerovatno da cak i oni koji su skontali da je pLandemija svjetska (dakle svjetska) obmana – pa time ima i iste kreatore i vlasnike koji su svjetski – poveci broj njih i dalje drli tu idiotsku zvaku… Pročitaj više »

Dokurčilomi
Gost
Dokurčilomi
10 mjeseci prije

Amerima bi najisplativije i najkorisnije bilo kada bi napravili vojnu bazu u Šangaju ili Hong Kongu i da im Kinezi još plaćaju za uslugu.

Scorpiorex
Gost
Scorpiorex
10 mjeseci prije

Ostavili talebane da sjebu put svile. Kina na rubu I.plozije,a cini se nikad jaca,CCCP docet. KO pamti.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik