Erdogan kaže da je dao do znanja da pozicija Turske u pogledu raketnih sustava S-400 ostaje nepromijenjena

Sjedinjene Države su godinama pritiskale svog saveznika u NATO-u da ne kupuje raketni sustav ruske proizvodnje, tvrdeći da on predstavlja prijetnju savezu i da nije kompatibilan s NATO opremom. Nepopustljivost Ankare potaknula je Washington da izbaci Tursku iz borbenog programa F-35 i sankcionira entitet koji koordinira turski obrambeni sektor.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da je američkom predsjedniku Joeu Bidenu jasno dao do znanja da stav Ankare o njezinim raketnim sustavima S-400 ostaje nepromijenjen.

“Rekao sam Bidenu: Ne očekujte da će Turska poduzeti nove korake u odnosu na F-35 ili S-400. Jer već smo učinili svoj dio u vezi F-35. Tražili smo od vas sustav protuzračne obrane Patriot, ali niste nam ga prodali. Naprotiv, čak ste oduzeli i one koji su bili stacionirani u našim bazama. Što smo mogli učiniti? Ovo smo pitanje riješili sami”, rekao je Erdogan obraćajući se novinarima u Bakuu, u primjedbama koje navodi Sputnjik Turska.

Turska i Rusija zaključile su krajem 2017. godine ugovor o isporuci četiri mobilne zračne i proturaketne baterije S-400, u iznosu od 2,5 milijarde dolara. Isporuke sustava započele su 2019. godine. Turska je od tada nagovijestila da bi željela kupiti više S-400.

Turski predsjednik potvrdio je novinarima da bi predsjednik Biden želio posjetiti Tursku i istaknuo da je usred skorog povlačenja SAD-a i NATO-a iz Afganistana Ankara spremna preuzeti “ondje puno veću odgovornost”.

Dodao je da Turska planira detaljnije razgovarati o temi suradnje u obrambenoj industriji sa svojim saveznikom iz SAD-a. “U budućem pregovaračkom procesu bit će uključeni šefovi ministarstva vanjskih poslova, ministarstva obrane i obrambene industrije”, ukazao je Erdogan.

Erdogan je u utorak stigao u službeni državni posjet Azerbajdžanu. Turska je aktivno proširila svoje diplomatske aktivnosti u regiji Kavkaza nakon sovjetskog raspada i pružila Azerbajdžanu neke napredne bespilotne letjelice, koje je koristila u nedavnom ratu s armenskim milicijama u osporavanoj regiji Karabah.

Tursko-američki odnosi na prekretnici?

Biden i Erdogan bili su nasmiješeni na prvim razgovorima licem u lice u kojima je Biden služio u svojstvu američkog predsjednika na marginama summita NATO-a, u Bruxellesu u ponedjeljak. Dvojica čelnika ostali su nijemi na pitanje jesu li postignuti neki proboji u nekoliko dugogodišnjih sporova između njihovih nacija, uključujući pitanje S-400, američku potporu kurdskim milicijama u Siriji, nedavno američko priznanje genocida nad Armencima i druga pitanja.

Biden je rekao da se osjeća vrlo dobro u vezi sastanka, nazvavši ga “pozitivnim i produktivnim” i izrazivši povjerenje u postizanje “stvarnog napretka” u poboljšanju odnosa. Erdogan je razgovore nazvao “produktivnim i iskrenim” i rekao da u američko-turskom partnerstvu “nema problema” koji bi bili nerješivi.

Administracija Bidena postavila je poboljšanje odnosa s Turskom kao prioritet, nastojeći spriječiti da se ona pobliže uskladi s Rusijom i Kinom. Međutim, američka povijesna odluka u travnju da prizna armenski genocid, izraz koji Turska odbija koristiti za opisivanje događaja između 1915. i 1917. protiv armenskog stanovništva Osmanskog carstva, dovela je do dodatnih eskalacija, a tisuće Turaka okupile su se ispred vojnih baza u kojima su američke postrojbe i zahtijevaju njihovo povlačenje. Neki također pozivaju na izlazak Turske iz NATO-a. Krajem travnja mediji povezani s turskom vojskom optužili su SAD da su izveli niz masovnih genocida u kojima je ubijeno gotovo 84 milijuna ljudi.