Huti ulaze u rat i ciljaju Izrael nakon mjesec dana šutnje

Jemen ulazi u rat
7 komentara

Jemenski pobunjenici podržani od Irana otvorili novu frontu u bliskoistočnom sukobu, što prijeti destabilizacijom pomorskih puteva.

Jemenski hutijski pobunjenici, koje podržava Iran, u subotu su se uključili u bliskoistočni sukob koji traje mjesec dana, izvršivši navodne raketne napade na Izrael. Ovaj potez značajno širi geografski opseg sukoba i izaziva zabrinutost za sigurnost ključnih pomorskih ruta u Crvenom moru i okolnim tjesnacima.

Jemenski hutijski pobunjenici, koje podržava Iran, u subotu su se uključili u bliskoistočni sukob koji traje mjesec dana, izvršivši navodne raketne napade na Izrael. Ovaj potez značajno širi geografski opseg sukoba i izaziva zabrinutost za sigurnost ključnih pomorskih ruta u Crvenom moru i okolnim tjesnacima.

Brigadni general hutija Yahya Saree preko pobunjeničke satelitske televizije al-Masirah priopćio je da su ispaljene rakete prema “osjetljivim izraelskim vojnim objektima” na jugu. Do sada su se hutiji, izražavajući solidarnost s Palestincima, uglavnom usredotočili na napade na brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, prisiljavajući brodske kompanije na skupe zaobilazne rute.

Njihovo uključivanje sada dodaje novu složenost sukobu koji je već zahvatio široki pojas Bliskog istoka. Ekonomske posljedice rata ostaju kritične, s Hormuškim tjesnacem koji je još uvijek gotovo neprolazan i čestim napadima na infrastrukturu u regiji.

Ulazak hutija mogao bi dodatno naštetiti globalnom pomorstvu ako ponovno ciljaju brodove u tjesnacu Bab el-Mandeb, kroz koji prolazi oko 12% svjetske trgovine. Pobunjenici su između studenog 2023. i siječnja 2025., u znak solidarnosti s Palestincima u Gazi, napali preko 100 trgovačkih brodova raketama i dronovima, potopivši dva plovila.

Ako hutiji napadnu trgovačko pomorstvo, kao što su to činili u prošlosti, to bi dodatno podiglo cijene nafte i destabiliziralo “cijelu pomorsku sigurnost”, rekao je Ahmed Nagi, viši analitičar za Jemen u International Crisis Group. “Utjecaj ne bi bio ograničen samo na tržište energenata.”

Bab el-Mandeb, na južnom vrhu Arapskog poluotoka, ključan je za brodove koji idu prema Sueskom kanalu kroz Crveno more. Saudijska Arabija svakodnevno šalje milijune barela sirove nafte kroz njega jer je Hormuški tjesnac zapravo zatvoren.

Najnovije uključivanje hutija također bi moglo komplicirati raspoređivanje nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, koji je u subotu stigao u Hrvatsku na održavanje. Slanje broda u Crveno more moglo bi izazvati napade slične onima na USS Dwight D. Eisenhower 2024. i USS Harry S. Truman 2025. godine.

Hutiji drže glavni grad Jemena, Sanu, od 2014. godine. Saudijska Arabija pokrenula je rat protiv hutija 2015. u ime prognane jemenske vlade, a sada između njih vlada nesigurno primirje.

Crveno-moreHutiIZRAELJemen

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

PRAVILA KOMENTIRANJA: Vaši komentari ne smiju biti kritika drugog komentatora, nego vaše mišljenje, prijedlog ili ideja o temi. Nema rasprave tko je u pravu. Čitatelji neka zaključe što je istina. Cilj nije polemika, nego napredak svih Logičara. Inspiracija, umjesto uvjeravanja. Ako nemate ideju, ne komentirajte. Ne budete li respektirali pravila, biti će te blokirani.
Pretplatiti se
Obavijesti o
7 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Boba Lazarević
20 dana prije

Pa konačno!

Nadam se da su obnovili arsenal nakon primirja.

Max
20 dana prije

Bilo je pitanje vremena.

Judomir Škudilović Thompson
19 dana prije

Zar oni sami proizvode ili mogu ispaljivati samo ono sta dobiju od Perzijanaca ?

Lucija, prva
19 dana prije

“Ne možemo prihvatiti da bi bosonogi mogli biti civiliziraniji od nas. Međutim, Irancima je stalo do našeg komfora i luksuza. Oni su ipak narod inženjera, znanstveno obrazovaniji od nas. Njihovu civilizaciju prvenstveno karakterizira individualna volja od čelika, o kojoj mi nemamo pojma. U iranskim muzejima vide se umjetnička djela koja su umjetnici izrađivali cijeli život. To kod nas ne postoji; mi vjerujemo da su stvaralaštvo i koncentracija nespojivi. Oni o vremenu razmišljaju dugoročno, nikad iz dana u dan. Druga odlika njihove civilizacije je uobičajenija: svoj život organiziraju oko percepcije duhovnih stvarnosti. Ova karakteristika vodi ih da cijene svijest, a ne opijenost. Na Zapadu to smatramo banalnim i ne reagiramo kada su političari ovisnici o kokainu. I vlakovima. To se Irancima čini nezamislivim. Iranska je civilizacija, pak, duboko obilježena kineskom civilizacijom. Kineske statue mogu se vidjeti u palači u Perzepolisu (5. st. pr. Kr.). Štoviše, iranska je civilizacija rodila arapsku civilizaciju.… Čitaj više »

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI