Kina se približava prekretnici u svojoj istoriji: hoće li se Peking pridružiti Rusiji kako bi se suprotstavio Zapadu ili će zadržati svoj prah suhim?

Putin i Xi

U Pekingu 16. oktobra počinje 20. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine, vrhunac u političkom životu zemlje koji se održava samo svakih pet godina. Stručnjaci će se uključiti kako bi uhvatili sve signale koji se odnose ne samo na politički položaj i izglede kineskog lidera Xi Jinpinga, koji će se vjerovatno kandidovati za treći mandat, ali i način na koji zemlja planira da izgradi svoje odnose sa SAD i Rusijom u budućnosti.

Novi Mao – nova revolucija?

Zapadne spekulacije vjeruju da bi događaj mogao značiti trijumf za Xija, jer će najvjerovatnije ostati na čelu stranke i treći mandat. Ako bi se to dogodilo, bilo bi protiv tradicije koja se formirala u kineskoj politici u posljednjih 30 godina. Do sada su uzde vlasti u zemlji na kraju drugog mandata predate novoj generaciji lidera.

Dakle, takav potez bi najavio novu eru u istoriji moderne Kine.

Počevši od 2018. postaje sve jasnije da će Xi prkositi ovoj tradiciji. Te godine su napravljeni amandmani na kineski ustav kojim je ukinuto ograničenje na dva mandata predsjedništva.

Međutim, prema riječima Aleksandra Lomanova, zamenika direktora za naučni rad Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije nauka (IMEMO RAS), produženje Xijeve vladavine na još jedan mandat ne ukazuje na opšti pravac kineske politike u narednih pet godina.

“Za svijet u cjelini nije važno da li će Xi Jinping ostati još jedan mandat. Većini svjetskih zemalja nije baš briga ko je glavni u Kini. Ono što je važno je kakvu će politiku Kina voditi u budućnosti i koliko će zemlja biti stabilna”, objasnio je Lomanov.

Takođe, na kongresu se očekuje sagledavanje rada i dostignuća stranke u poslednjih pet godina, kao i objavljivanje novog sastava njenog „upravnog odbora“ – Stalnog komiteta Političkog biroa (Politbiroa) CK KPK, koji se sastoji od čelnika stranke koji donose sve važne odluke u zemlji. Danas se sastoji od sedam članova (istorijski gledano, ovaj broj se kretao od pet do devet).

Vjeruje se da će najmanje tri člana stranke koji trenutno rade u Stalnom komitetu podnijeti ostavke iz različitih razloga, uključujući i drugog najvažnijeg čovjeka Kine – premijera Državnog vijeća Li Keqianga. On je po zakonu obavezan da se povuče s mjesta premijera 2023. godine, jer je ograničenje mandata uklonjeno samo za predsjednika.

Očekuje se da će na predstojećem kongresu učestvovati 2.300 delegiranih CPC, a ukupan broj članova stranke prelazi 90 miliona ljudi.

Kongres će se fokusirati na kinesku unutrašnju agendu

Stručnjaci su, čini se, jedinstveni u svojim prognozama da će se, ako uopšte bude bilo kakvih neočekivanih poteza – poput vraćanja predsjednika CK KPK, na mjesto ukinuto 1982. – najvjerovatnije ticati samo unutrašnjeg rada stranke. Vanjska politika po svoj prilici neće biti visoko na dnevnom redu.

Istorijska i politička samodovoljnost karakteristična za Kinu kroz njenu istoriju i dalje je prisutna u 21. vijeku. Kinezima nikada nije bilo stalo do toga da se mnogo toga dešava izvan njihove zemlje, koju tradicionalno nazivaju ”Srednjim kraljevstvom” .

Iako zastupa navodno međunarodnu ideologiju, CPC zapravo ne odstupa od ove tradicije. U svom govoru na Partijskom kongresu 2017., Xi Jinping je samo u 12 od 13 poglavlja spomenuo izgradnju Zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo – svoj ključni koncept vanjske politike

Lomanov se slaže da spoljni poslovi nikada nisu zauzimali centralno mesto na događajima u kineskom nacionalnom kongresu.

„Fokus na spoljne poslove protivi se tradiciji KPK, u oštroj suprotnosti sa kongresima iz kasnog sovjetskog doba. Samo uporedite bilo koji kineski izvještaj sa Brežnjevljevim govorom na 26. Kongresu 1981. godine, gdje je međunarodna agenda spomenuta već u prvom poglavlju. Kineski kongresi su prvenstveno o Kini. O ulozi KPK u javnom životu, privredi i socijalnoj politici zemlje. Bilo bi pogrešno reći da nema vanjske politike, ali se obično čini bliže kraju izvještaja. Istorijski gledano, to uopšte nije prioritet na kongresima KPK”, objasnio je on.

Direktor Centra za sveobuhvatne evropske i međunarodne studije Visoke škole ekonomije Vasilij Kašin rekao je za RT da je Kina i dalje u fazi aktivnog uspostavljanja i promocije svoje ideologije u spoljnim poslovima.

Zajednica sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo je nedvojbeno postala glavni vanjskopolitički koncept Xijeve vladavine, predstavljajući kinesku viziju pravednog svjetskog poretka međunarodnoj javnosti. Fraza se prvi put pojavila u izvještaju bivšeg generalnog sekretara CPC Hu Jintaoa na 17. Kongresu 2007. godine, referirajući se na zajedničku budućnost kontinentalne Kine i Tajvana. Pet godina kasnije, Hu je proširio značenje dodajući ”za čovječanstvo”. Koncept je kasnije promovirao njegov nasljednik Xi Jinping.

Planovi zahtijevaju novi način razmišljanja koji bi doveo do pravednijeg reformisanja globalnog rukovodstva. Ovo je, u suštini, pozitivan plan, ali ga kritiziraju Zapad i Indija, koji nastoje spriječiti da se sama fraza spominje u bilo kakvim rezolucijama UN-a. Pekinški rivali to vide kao promociju propagande NRK-a usmjerene na izgradnju novog svjetskog poretka.

Pandemija Covid-19 pružila je priliku Kini da oživi koncept. Virus je bio transnacionalan, a pružanje pomoći drugim nacijama pokazalo se korisnim za same donatore, dok su upiranje prstom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i pokušaji SAD-a da se sami provuku pod njegovom administracijom bili protiv zajedničkih globalnih interesa. Istovremeno, kineska politika ”nulte tolerancije” također je bila prilično neobična strategija, a NRK se uzdržava od aktivnog promoviranja u inostranstvu.

Aleksandr Lomanov se takođe slaže sa stavom koncepta:  „Nema razloga da vjerujemo da će na Kongresu iznenada biti napravljene bilo kakve promene u Zajednici sa zajedničkom budućnošću za čovečanstvo. Kina neće uskoro odustati od koncepta i on će ostati prioritet sve dok Xi Jinping ostane na vlasti – što znači do kraja 2020-ih” , rekao je.

Narativ o ”zajedničkoj budućnosti” relevantan je za Kinu iu kontekstu pitanja Tajvana, koje samo po sebi balansira na tankoj liniji između unutrašnjih i vanjskih poslova. Ostrvo aktivno formira svoj novi identitet gotovo potpuno nepovezan s kontinentalnom Kinom. Jedan od prioriteta Partije je ponuditi i šargarepu osim štapa ostrvljanima kako bi se spriječila njihova potpuna secesija. Lomanov tvrdi da Zapad pokušava da igra na tajvansku kartu u svoju korist, tako da raste potencijal da ovo pitanje postane jedan od najopasnijih sukoba na svijetu.

Putin je moj prijatelj, ali…

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 30. septembra ugovore o pristupanju četiri bivše ukrajinske regije Rusiji. Prije potpisivanja, održao je poduži govor u dvorani Georgievsky u Kremljskoj palati, opširno kritizirajući svjetski poredak formiran nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Rusija je u suštini signalizirala da je spremna da podigne pali barjak Sovjetskog Saveza i predvodi antikolonijalnu borbu na međunarodnoj sceni u 21. vijeku.

„Zapad je spreman da pređe svaku liniju kako bi sačuvao neokolonijalni sistem koji mu omogućava da živi od sveta, da ga pljačka zahvaljujući dominaciji dolara i tehnologije, da ubire pravi danak od čovečanstva, da izvuče njegov primarni izvor nezarađenog prosperiteta, rentu koja se plaćala hegemonu. Očuvanje ove rente njihova je glavna, stvarna i apsolutno sebična motivacija. Zato je potpuna desuverenizacija u njihovom interesu. To objašnjava njihovu agresiju prema nezavisnim državama, tradicionalnim vrijednostima i autentičnim kulturama, pokušaje podrivanja međunarodnih i integracionih procesa, novim globalnim valutama i centrima tehnološkog razvoja koje ne mogu kontrolirati. Za njih je od kritične važnosti da prisile sve zemlje da predaju svoj suverenitet Sjedinjenim Državama”, rekao je Putin.

U svojoj kratkoj istorijskoj retrospektivi, ruski predsednik je naveo i Peking. Govorio je o porazima Kine od Britanije i Francuske u Opijumskim ratovima sredinom 19. veka. Nakon toga, Kina je bila prisiljena da otvori svoje luke za Evropljane kako bi se uključili u trgovinu opijumom, drogom koja je izazvala veliku bijedu za njen narod. Prema kineskim istoričarima, ti događaji su započeli “vek poniženja”, jer je Kina morala da potpiše niz nejednakih ugovora koji će biti raskinuti tek 1949. stvaranjem Narodne Republike.

Realno, međutim, kako ova nekarakteristična referenca na azijsku istoriju može pomoći Putinu da ubedi Kinu da ozbiljno izazove Zapad i ugrozi postojeći svetski poredak?

Stručnjaci sumnjaju da će Peking odustati od politike razboritosti i opreza, a za to postoji niz razloga.

“Mnogo od onoga što je Vladimir Putin rekao u svom govoru na ceremoniji pristupanja u skladu je sa stavovima Kine. Ali kada Kina govori o sličnim stvarima, formulacije su često mnogo šire i generalno dvosmislene. Naravno, Peking je svjestan da se suočavanje sa Zapadom postaje sve intenzivnije. Međutim, na nivou retorike, Kina pokušava da izbjegne da bude tako eksplicitna u izražavanju svog stava. Moskva i Peking imaju slične stavove u kojima i jedni i drugi smatraju da je politika Zapada pogrešna, jer stvara umjetne barijere za globalnu trgovinu, finansijske i ekonomske veze i mogućnosti ulaganja“, rekao je Lomanov.

“Kina također kritikuje Zapad zbog izgradnje ”malih tvrđava sa visokim zidovima”, misleći na blokove poput NATO-a i AUKUS-a, ekskluzivne saveze osmišljene da ujedine zapadne zemlje i one koji su im lojalni, efektivno odsijecajući sve ostale.

“Kina je uvijek naglašavala potrebu za reformom postojećeg sistema globalnog upravljanja, jer je to duboko nepravedno prema zemljama u razvoju. Uprkos svim skokovima u ekonomskom razvoju, Kina sebe smatra i socijalističkom zemljom i vodećom svjetskom nacijom u razvoju. Stoga, na na praktičnom nivou, pozicije Rusije i Kine su zaista veoma bliske“, smatra ekspert IMEMO RAS.

Vasilij Kašin objašnjava da je razlog zašto Kina preferira ”nejasniju” frazu kada opisuje svoj stav taj što Peking ne smatra Zapad jedinstvenom monolitnom silom.

“Nešto od onoga što je Putin tada rekao na ceremoniji pristupanja jeste odjeknulo sa kineskim pogledom na svijet. Ali čak i ako se Kinezi interno mogu pozvati na njegove riječi, neće eksplicitno izraziti svoju podršku za njih. Činjenica je da Kina jednostavno nema ukupnu politiku prema Zapadu – pravi oštru razliku između Evrope i Sjedinjenih Država. A ono što najviše brine Peking u vezi s ruskom specijalnom vojne operacijom u Ukrajini je veliko povećanje uticaja SAD u Evropi. U ostalom, Kinezi su uglavnom u dogovoru sa Rusima, ali oni pokušavaju da izbegnu preteranu konfrontacionu retoriku”, rekao je stručnjak.

Štaviše, kineski predsjednik će u svojim izjavama najvjerovatnije svesti na minimum broj referenci na druge zemlje.

“Neće biti zvanične riječi podrške Rusiji u dokumentima koje je usvojio nacionalni kongres CPC; najviše se može spomenuti kao jedan od glavnih partnera Kine. Što se tiče njenih izjava o SAD-u, u teoriji bi moglo biti nekih otvoreno kritičke ocjene. Mogli bi reći, na primjer, da akcije SAD služe samo za raspirivanje daljih tenzija”, spekuliše Kašin.

Autor: Maxim Hvatkov

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
28 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Dawor

Bolje da se Kina probudi i stvori jak savez sa Rusijom inače će joj se ponoviti “opijumska vremena” i poniženja !!!

Mlata

Demokratija pod hitno u istoriju! Kinezi su majstori kopiranja pa im nije bilo teško da kopiraju i demokrtatiju te “demokratskim putem” kupe stare, nekada moćne brendirane svetske firme! Evropljani su na kolenima a da većina to još ne zna! Korumpirani Brisel radi svoj posao, sabrali su dva i dva te… Pročitaj više »

Tucker Carlson

Hahahaaa! Nas i registriranih kineskih komunista 94 milijuna🤪 hvala.

Max

Kina je uz Rusiju ali ne otvoreno ona radi prikriveno i polako prema načelima Sun Tzua.

Emiliano Zapata

Kako god, obje administracije uspjesno u svojim zemljama odraduju depopulaciju vlastitog stanovnistva bockama, videonadzorom, uvodenjem duzeg radnog vijeka, CBDCa, bespotrebnim testiranjima a jedna od njih 2 i samim ratom tj. mobilizaciom!

tihobl

Maksim se nalupa kao po diviziji. CK Kine nece dati podrsku Putinu. To bi bilo nediplomatski i nekulturno, mjesanje u unutrasnje stvari druge drzave … Zaboga, kinezi su stara civilizacija, a ne kao ovi novopeceni koji se mijesaju cak u u entitetske izbore u BiH. Kinezi mogu shvatiti da se… Pročitaj više »

SIRIUS

hmm, kakav to prah mišo t. misli održati suhim a? hahahha … zanimljiv tipfeler u naslovu nego, ja bi rekao da se rusija pridružuje kini. i to dosta glasno. kina bude imala glavnu riječ, kao tehnološki najnaprednija. kako na to gleda ruski narod? kao ex-komunisti trebaju imati razvijeno mišljenje o… Pročitaj više »

ZriBra

Eno na snimkama sa kongresa svima u sali nabijene nosnousne prigušnice ,a prvi red posvećenih ni jedan jedini sa tim simbolom pokornosti na dišnim otvorima.(Déjàvu),
Jezoviti ,već viđeni prizori ,a viđati će se i dalje u zemljama samoproglašenog slobodnog,demokratskog svijeta.

antinato

Svaki kapital sanja o što večem i učinkovitijem nadzoru nad robovima, bio to privatni ili partijski kapital. Kinezi su toj učinkovitosti među prvima. A razloga ima ogromno, tako vanjskih kao unutrašnjih.

Rimtutituki

Izgubila kina momenat da srusi petrodolar,ceka da vidi ko je jaci,sjebace je ti

cojle

ZAR MISLITE DA SU KINEZI TOLIKO LUDI , NE ZIVE ONI OD RUSIJE NEGO OD CIJELE PLANETE I ZASTO BI STALI NA STRANU RUSIJE.

Lucija, prva

Samo podsjetnik: barut je isto ” powder”.

“Trust in God and keep your powder dry”
Oliver Cromwell

Kog se Englezi, izgleda stide.
Nisu mu međutim, ništa mogli dok je bio živ … 😁

Znači: budi spreman.

POVEZANE VIJESTI