Kina želi da troškove trgovinskog rata snose SAD čineći rijetke metale još rjeđim

ruda
3 komentara

Kineska udruga za rijetke metale upozorila je da će trgovinski sukob sa SAD-om naštetiti američkoj tvrtki i potrošačima, jer je potvrdila spremnost korištenja cijenjenih elemenata kao “oružje”.

Rijetki zemljani metali kritični su za visokotehnološku industriju u proizvodnji svega, od mobilnih telefona do modernih borbenih mlaznica.

Kineska industrija rijetkih zemljinih metali (ACREI), koja se sastoji od gotovo 300 rudara, prerađivača i proizvođača, održala je poseban sastanak ranije ovog tjedna, samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će udariti Peking novom skupinom tarifa.

U izjavi objavljenoj u srijedu, udruženje je Washingtonsku tarifnu politiku nazvalo “trgovinskim maltretiranjem” s ciljem suzbijanja kineskog razvoja. “Izražavamo odlučno protivljenje”, rekao je, dodajući da se kineske tvrtke za rijetke metale trebaju aktivno širiti kako na inozemno tako i na domaće tržište.

Iako je ACREI priznao kako u trgovinskom ratu nema pobjednika, upozorio je da će američki građani i tvrtke postati žrtve sukoba dviju najvećih svjetskih ekonomija.

“Troškove tarifa koje su uvele Sjedinjene Države trebali bi snositi američko tržište i potrošači,” stoji u izjavi.

Komentar Udruženja za rijetke metale dodaje ranijim nagovještajima Pekinga da može ograničiti izvoz materijala. Strahove je pokrenuo posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga objektu za rijetke zemaljske metale u Jiangxi. Posjet se dogodio u svibnju, nakon čega su lokalni mediji izvijestili da je kineska vlada spremna za zabranu izvoza.

Takav potez mogao bi biti bolan za SAD, koje se uglavnom oslanjaju na Kinu u nabavi materijala potrebnih za proizvodnju visokotehnoloških uređaja i za vojnu upotrebu. U prividnom nastojanju da osigura opskrbu vitalnim elementima, Pentagon je prošlog mjeseca zatražio od rudara SAD-a da izvijeste o svojim proizvodnim mogućnostima i smisle planove za razvoj industrije.

Kina čini više od 80 posto globalne opskrbe rijetkim metalima, a izvoz već opada. U lipnju je izvezla 3.966 tona materijala, što je za 26,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
mike
Gost
mike

kinezi su br. 1 u bliskoj buducnosti bez rasprave…. pa ko pozivi i dozivi da usporedi pre i posle

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton

Prema bogatstvu rudnih resursa Kina je, sa 12 % svjetskih resursa rude na trećem mjestu u svijetu,
U Kini se do sada zna za 171 vrstu ruda, među kojima ima 10 vrsta energetskih ruda, crni, obojeni i plemeniti metali, nemetali, nafta i prirodni plin.. Po rezervama rude, više od polovine rudnih nalazišta u Kini zauzimaju prva tri mjesta u svijetu .Nalazišta rijetke zemlje, gipsa, vanadija, titana, tantala, volframa, betonita, grafita, mirabilita, barita, magnezita i antimonita se nalaze na prvom mjestu u svijetu.
Crni metali: U Kini se nalaze nalazišta željeza, mangana, titana i drugih vrsta crnih metala. Procijenjene rezerve željeza su oko 50 milijardi tona, a nalazišta se nalaze u provincijama Liaoning, Hebeju, Shan Xi i Si Chuan.
Obojeni metali: U Kini se nalaze velike rezerve obojenih metala, od kojih zalihe rijetke zemlje (skupina metala u kojoj se pojavljuju skandij, itrij i 15 lanthanida) čine 30 % ukupnih zaliha u svijetu, a zadovoljava 97 % svjetskih potreba. Najveća kineska nalazišta su u Tibetu. Zalihe antimona čine 40 % svjetskih zaliha, a rezerve volframa su četiri puta veće od ostatka svjetskih zaliha.
Zalihe nafte i prirodnog plina procijenjene su na 19 milijardi i 850 milijuna tona nafte i 1950 milijardi kubika prirodnog plina, po čemu se Kina nalazi na 9. odnosno na 20.mjestu na svijetu.
Po zalihama ugljena Kina se nalazi na prvom mjestu u svijetu. Prema dosadašnjim podacima, Kina ima zalihe od tisuću milijardi tona ugljena.
P.S.
SAD, Kanada i Australija, su 90-tih god. obustavili vlastitu proizvodnju rijetkih metala, zbog ekonomske neisplativosti i povoljnije ih nabavljali iz Kine. Sada je tome došao kraj, jer cijene idu u nebo. Ali ne samo cijene. Razvoj kineske industrije i njene potrebe, ostavljati će sve manje viška količina za izvoz.
SAD, Japan i EU su još za Obame protiv Kine podnijele tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, jer ova uvođenjem restrikcija (kvote, carine) za izvoz ”narušava pravila tržne utakmice”.

nessy
Gost
nessy

Nakon USA sankcija Rusiji, bilo je za ocekivati zabranu izvoza Titanijuma i evrentualno, motora za rakete. To se nije dogodilo. Kina, u slicnoj situaciji, uzvraca ostro, sto samo po sebi govori o njenoj ekonomskoj snazi.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik