Kino “Europa” – Arhivirana priča kako su neki bez ideje i entuzijazma postali “poduzetnici”

Kino Europa Zagreb

Facebook nekada zna biti vrijedan izvor informacija, jer na toj, ali i drugim društvenim mrežama, možete čuti glas novinara i aktivista koji ne mogu dobiti prostor u mainstream medijima, onim režimskim da ne govorimo.

Tako je jučer Sanja B. iz Zagreba objavila sljedeću priču, uobičajenu za Hrvatsku, vjerojatno i širu regiju, koja zorno dočarava spregu između raznih sumnjivih osoba, koje se predstavljaju kao poslovni ljudi, iako nemaju i nikada nisu imali nikakvu ideju koju bi, trudeći se i radeći, proveli u djelo kako bi njima osigurala zaradu, čak i pristojan profit, a zajednici ponudili nešto od čega će imati koristi u bilo kojem smislu. Takvih pravih poduzetnika u nas je malo i zemljom vladaju oni koji bez ideje i bez ikakvog truda stječu bogatstvo razarajući sve oko sebe.

Priča je sljedeća: “Ček’, ček’… jesam li ja to dobro pokopčala? Osnuješ udrugu koja aplicira na razne natječaje. Dobiješ gradski prostor koji ima mogućnost proširivanja djelatnosti i na ugostiteljstvo. Osnuješ lijepo firmu koja dobije dio prostora namijenjen ugostiteljstvu. Onda si svoj na svome. Opušteno apliciraš i dalje sa svojim dobrim i hvale vrijednim programima i opušteno sjediš na vazda prepunoj terasi. Ne opterećuješ se politikom, podmetanjima, jer imaš čovjeka koji je batina i Bog grada… Čak mu i podršku daješ. Onda se odlučiš riješiti neke kućice u Istri, jer nemaš ti vremena za ljetovanja. Srećom, baš je tvoja firma zainteresirana za kupovinu i adaptaciju. Tako možeš i dalje opušteno smišljati odlične i hvale vrijedne programe na dobrobit cijelog grada i njegovih građana, pogotovo jer crpiš financijsku pomoć i od raznih institucija koje potiču tvoj rad. U rijetkim trenucima dokolice, sjedneš na terasu kina Europa i svijet ti se čini tako lijep, uređen,… premda često prikazuješ filmove koji tvrde suprotno. Zanesenjak i sanjar si, što ćeš.. Ali ne lezi vraže, evo ga nešto kao u Faustu… Dolazi naplata… Tko će koga, vidjet ćemo u nastavku. Sad ću gledati sa strane.”

Prema priči se zna da je riječ o kultnom zagrebačkom kinu “Europa”, koje se do demokratske tranzicije zvalo kino “Balkan”, ali je s promjenom imena promijenilo i vlasničku strukturu i prestalo je biti društveno vlasništvo stanovnika grada Zagreba i postalo je vlasništvo, kako to mora biti u “modernoj i uređenoj europskoj državi”, vlasništvo grada. Tko se sjeća značenja pojma “društvenog vlasništva”, dobro zna da to nije isto kao vlasništvo grada u kojem živimo, iako bi u pravnom smislu od nas izabrani zastupnici u gradskom vijeću, županiji, ili gdje već, trebali štititi isključivo naše interese. Ali to, naravno, nije slučaj. Ne u Zagrebu, već gotovo nigdje u Hrvatskoj.

Ali da napravimo malu digresiju. Naime, kako je ogorčeno primijetio jedan od kritičara prosvjeda, ali ne zato što podržava ovu shemu vlasničke strukture i ustupanja društvenog vlasništva ili, ako Vam se baš ne sviđa ovaj mrski “komunistički” termin, vlasništva građana privatnim ulagačima koji onda u ovom slučaju od kina dijelom naprave ugostiteljski objekt, onda su se trebali buniti kada su se kulturni, sportski i drugi slični objekti otimali od građana i davali na raspolaganje vrhu gradske vlasti. Kao što je rekao, kino “Europa” nije izgubljeno sada, kad je došlo do raskola između grada Zagreba kao najmodavca i poduzetnika kao najmoprimca, već početkom ’90-ih, kada je u tamnim ratnim vremenima, daleko od očiju javnosti, kino “Balkan” postalo kino “Europa” i prestalo je biti vlasništvo stanovnika grada Zagreba. Sve ostalo je bilo logičan slijed događaja.

No vratimo se na ovu tipičnu hrvatsku priču i pogledajmo što, opet na Facebooku, piše aktivist Branko Obradović iz Pule, kako bi bolje razumjeti slikovito opisanu i zanimljivu objavu Sanja B. iz Zagreba

Zoveš se Boris Matić i direktor si Zagreb Film Festivala koji upravlja Kinom Europa, umjetnički si voditelj Umjetničke organizacije Zagreb Film Festivala (UOZFF), vlasnik si tvrtke Propeler film d.o.o. i luksuzne vile Casa LaBobina u Istri?

Koja je tvoja tajna uspjeha?

1. Bandiću potpišeš podršku za predsjedničke izbore. Ne smetaš ni njemu ni duopolu HDZ-SDP u pljački i rasprodaji Hrvatske.

2. Plaćaš sitnu lovu ispod tržišne vrijednosti za mjesečni najam 1400 kvadrata u strogom centru Zagreba.

Ovdje je riječ o prostoru kina “Europa”, koje ima glavnu i popratnu kina “tržišnu djelatnost”.

3. Zarađuješ od kafića u sklopu prostora.

4. Uzimaš silnu lovu od grada i države…. “U četiri godine Propeler film je dobio od Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), koji raspolaže i proračunskim novcem, najmanje 7 i pol milijuna kuna. UOZFF je u pet godina od grada Zagreba dobio najmanje šest i pol milijuna kuna. Od države, također u pet godina, dobio je najmanje četiri milijuna kuna.”

5. Tvojih osam radnika plaćaš 3500 kn mjesečno. Vjerojatno su vrlo vrijedni dok čiste salu nakon neke žustre tribine o teškom položaju radnika u Hrvatskoj.

6. Komercijalnim aktivnostima kafića te faraonskim donacijama ostvariš milijunsku godišnju dobit pa onda gotovinom izgradiš velebnu vilu u Istri. Onda i tu za džeparac zarađuješ dodatnih 400 do 500 eura dnevno od najma. Nema informacija koliko su plaćene spremačice.

I onda, kada ljubav s Bandićem pukne i kada ti ne produži najam, pozoveš u pomoć “građanske aktiviste”, “zabrinute građane” i “angažirane kulturnjake”. Jer, kažu nam ti veliki borci da je tamo u kinu Europa “održano puno aktivističkih tribina”.

Vrlo zanimljiva priča, koju bi, budimo iskreni, kao Sanja B. trebalo uzeti kao nešto u Faustu.

“Dolazi naplata. Tko će koga, vidjet ćemo u nastavku. Sad ću gledati sa strane”, piše naša prijateljica iz Zagreba.

Za kraj, zašto u naslovu stoji da je ovo “arhivirana priča”? Zato što nitko nije podigao glas kada je trebalo i sve je godinama funkcioniralo “besprijekorno”. Tek sad, kao što to obično biva u  slučajevima kada predstavnici političke i poduzetničke elite uđu u sukob, otkriva se sva prljavština o kojoj se šutjelo desetljećima.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

51
Ostavite komentar

avatar
10000
 
12 Grupirani komentari
39 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
45 Komentatori
Dečko sa uliceLucijasbgpijswerijbseifbvesfviesfsbgpijswerijbseifbvesfviesfAurora Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Pazi
Gost
Pazi

Hvala na tekstu

Koča Popović
Gost
Koča Popović

Hvala Babiću na osvježavanju pojma-društveno vlasništvo! Zahvaljujući toj ostavini socijalizma svi građani bivše države bijahu bogati, ali došla je demokracija i društveno vlasništvo je postalo državno. Zakon iz 1993. o pretvorbi društvenog u državno vlasništvo je udario temelj budućoj pljački Hrvatske.

Bruno
Gost
Bruno

Baš su bili bogati. Milijarderi u dinarima. A zapravo živjeli deset puta gore nego socijalni slučajevi u Njemačkoj. Zato su u milijunima otišli na zapad raditi kao gastarbeiteri.

Moreno
Gost
Moreno

Pa problem je puno veći nego šta se čini, a to je kako se pod floskulom “slobodnoga tržišta” provuklo skroz nešto drugo i to nije obrazac svojstven samo “mladoj hrvatskoj demokraciiji” koja je već punoljetna i praši se ka mutava. Općenito putem raznih udruga građani sami financiraju svoju ekonomsku, kulturološku, moralnu i svaku drugu propast. Izuzmimo udruge dice sa posebnim potribama, invalida, branitelja . . . itd.

Jasno kako je u ovome slučaju najbitniji “kafić” ka i u većini drugih.
Prij nekoliko godin se u Hrvatsku pojavija i “strani investitor” koji je par godin operira sa hidroavionima, na prvi pogled to je izgledalo “izvrsno”, ali stvari su zahvaljujući obrascu funkcioniranja “slobodnoga tržišta” i funkcioniranja zakonodavne i izvršne vlasti krenile naopako. Ka uvjet poslovanja “strani investitor” je tražija i dobija lokacije na pomorskome dobru u najopterećenijim dijelovima luka i vala, također netransparentan je bija i najam servisnih prostora na pomorskome dobru, ali glavni uvjet je bija da na mulu “strani investitor” može postavit montažni kafić, ono nema kafića, nema ni letova hidroaviona, bez obzira šta su ti avioni bili karampane nekoliko desetaka godin stare od kojih se jedan na kraju i srušija, srićon, bez putnika.

Kako je u ovome slučaju sa kinom Europa kultura bila zadnja stvar, tako i sa hidroavionima, prijevoz i sigurnost putnika je bila zadnja stvar.
Ispada kako je najbitniji KAFIĆ sa kojim nositelj najma ili koncesije nužno ne mora sam radit, ali mu je je profit u posjedu lokacije koju može iznajmit, a da sa druge strane traži razne olakšice, subvencije, poticaje . . . uglavnom cili financijski i ekonomski sustav u Hrvatskoj se temelji na principu dobit privatna, gubitak društveni.

Ništa se neće prominit rješavanjem ovakvih posljedica pojedinačno, ako se cili sistem ne promini, jer ovakvih slučajeva ima mali miljun unaokolo i to nisu iznimke nego pravilo. A kako skoro ništa u ekonomiji ne funkcionira jasno je kako je bitno doć do kafića na dobroj lokaciji ili kuće odnosno apartnana za iznajmljivanje.

Lucija
Gost
Lucija

Tako je. Sve je rečeno u tekstu. Pojam poduzetnika implicira poslovni rizik. Ovdje toga nema. I ne radi se o poduzetnicima , nego – parazitima. Zemo protiv ‘zeme’. Davitelj protiv davitelja. I kako dugo drpaju. Ima toga za drpanje…

Shah
Gost
Shah

Valjda je stao nekom na zulj, jer kad se tako nekom spominje imovina po novinama onda ga brzo dodju kamatarit.

samo tako
Gost
samo tako

Svađa razbojnika oko podjele plijena. Mafija ima državu a plijena iz doba mraka nestalo

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton

Sve su to pokrali sa svojih deset prstiju.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Ovo je ono što se zove “javno-privatno” partnerstvo u kulturi i kada je kultura postala ekonomija. Ne smije imati gubitke. Privatni partner se odabere mitom, prevarom ili vezama. Sad se sjetom ovdje je bio dečko pisao iz Moskve sa svjetskog prvenstva. Jedno od najboljih kazališta u centru Moskve ima samo predstave. Ulaznica je bila 500 rubalja, a on je blagajnici rekao da ima samo 100. Pa je došla šefica i pustila ga za sto rubalja da gleda predstavu koja je išle 200 i neku večer zaredom. Profita nema. Glumci koji igraju su s akademije i sve plaća grad. Dalje ne bih. Ovdje makni Bandića i stavi bilo što bilo gdje drugdje što je javno, ali zaista javno, ne da gradsko poglavarstvo time upravlja kao da im je djedovina, i dobit ćeš istu priču. U mene nema kina, kazalište je gotovo pa mrtvo, ima jednu izložbu godišnje, a muzej??? Postav iz 1981. Da , kad su maknuli ime Balkan i stavili Europa, postali smo Europa, u pravom smislu riječi. Za mene je Europa korumpiranost koja se zove lobiranje, profit i dekadencija. Bolje bi se osjećao u birtiji u Doboju ili konobi u Ljubuškom nego u tim njihovim u*ranim Europama, gdje je kultura također profit. negdje ga ima, kao Louvre ili Galeria Uffizi, a gdje ga nema, taraba se zatvara.

RoPe
Gost
RoPe

Kako si samo uboo. Boris T. Matić ti je iz Doboja. ??

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Nisam znao, 🙂 Hahaha. čuj i postade meštar od kulture, uz prodaju rakije u holu kina Europa 🙂

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton

Rakija to GO?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Svakih 50 godina imamo nekakvu tranziciju kojoj tepamo s različitim imenima, ovisno s koje strane se nalazimo. Pa je riječ o demokratskim promjenama, o revoluciji, o nacionalizaciji, o eksproprijaciji, o pljački u pretvorbi i privatizaciji.
Kino Balkan je bilo društveno vlasništvo? Kako je postalo društveno? I kakvo je to društveno vlasništvo? Ono cijelog društva? Illi ako je u Zagrebu, samo zagrebačkog društva?
Društveno vlasništvo je prijevara kao što je to i državno vlasništvo. Ničije i svačije, a korist od tog našeg i ničijeg imaju samo konkretni ljudi. Partijaši. Onda i sad.
Kino Balkan NIJE BILO društveno vlasništvo! Tko je izgradio zgradu? Po čijim nacrtima? Tko je financirao gradnju?
Evo malo činjenica (i svakako potcrtati onu koja govori o tomu gdje je završio vlasnik)

“Zgrada kina „Europa“ sagrađena je 1924./’25. g. prema osnovi arhitekta Srećka Florshutza, atelijer S. Florshutz i braća Hintermeier, kao integralni dio većeg urbanog ansambla – ulične trgovačko-stambene četverokatnice u Masarykovoj 10, gradskog pasaža s trgovačko-stambenom galerijskom četverokatnicom u Miškecovom prolazu 1-3 i nasuprot njoj postiranom zgradom kino-kazališta te trgovačko-stambene četverokatnice u Varšavskoj 3-5. Zgradu kino-kazališta podigli su reprezentativno „Kino Balkan-Palače“ braća Alfred i Leo Muller, nasljednici najveće gradske ciglane „Muller“ u Kustošiji i utemeljitelji uglednog „Industrijalnog voćarstva Milerov brijeg“. Filmofil Leo Muller (Zagreb, 1894. – Jasenovac 1941.), okušavši se i kao glumac u prvim hrvatskim filmovima, nakon gradnje kina „Helios“ 1916./’17. g. u Frankopanskoj 10/1 (danas Dramsko kazalište Gavella), 1924./’25. podiže elitnu kinodvoranu u Varšavskoj, na mjestu gdje je od druge polovine 19. stoljeća stajala poznata restauracija Lobe-Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom, čiji su podrumski dijelovi (ledvenica – rashladne komore) očuvani u podrumskome sjevernom dijelu zgrade kino-kazališta, a koja je bila adaptirana 1919. godine za prvu zgradu kina „Balkan“ braće Muller, prema osnovi arhitekta Ferde Šege”.

Danas su suvlasnici zgrade Erste i Steiermarkische bank te Stagen projekt d.o.o. (valjalo bi istražiti i kako su to oni došli do vlasništva, je li država ‘društveno vlasništvo’ pretvorila u ‘državno vlasništvo’ pa prodala ili kako drugačije).

P.S. Nije li taj Boris T. Matić isti onaj s radija 101 kojeg je financirao Soros pa ga je Matić nakon što je presušilo financiranje (i umro Tuđman) odveo u stečaj s 20 milijuna kuna duga, vjerovnici kukom po vodi, a Zrinka kod predsjednika Josipovića, on dalje u ljevičarskubiznis-kulturu?

Mikojan
Gost
Mikojan

Zanimljivo, u pravu si to se sa zgradom točno zna, tko je bio vlasnik, tko ju je izgradio kako i od koga je oduzeta i može li se ikako vratiti nasljednicima starog vlasnika. Kako se čini, ne može. Poslje pada Austro-Ugarske u ovim krajevima sve je krenulo na zlo i naopako. To kino me najmanje zanima, zadnji puta sam bio kad se zvalo Balkan i nije mi jasno žašto su se ljudi tamo skupili i prosjedovali. Kad su zatvarali proizvodne pogone u Zagrebu, osim radnika istih nikog nije bilo da prosvjeduje.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Ako su vlasnici bili Židovi i stradali su, a prema datumu bi moglo biti tako, Leo Muller, jel tako, onda je nacionalizirana, a ako nema potomaka da traže od grada i države odštetu, nikom ništa. Ni prvi ni zadnji. Zna se što je bilo društveno vlasništvo, a što državno , ili u ovom slučaju gradsko, dakle, ne središnje države, nego grada Zagreba.

Busola
Gost
Busola

A i Austro Ugarska je ljudima uzimala imovinu i imanja posebno ako je bilo od vojne važnosti… Svijet je od pamtivjeka nekome uzimao…, problem je što se sada uzima i daje samo u privatne ruke da se netko obogati. Društvena, znanstvena, obrazovna važnost se uopće ne gleda ni ne obvezuje vlasnika kako bi se normalno ophodio prema imovini i vlasništvu kako bi ta imovina bila na dobrobit svih ljudi posebno ako se nalazi u centru nekog grada.

Zato je prošli sistem bio puno funkcionalniji u društvenom smislu i zato imamo totalno usporavanje važnih znanstvenih otkrića za dobrobit čovječanstva, jer je bit “modernog” društva pojedinac koji se time pretvara u nekog vladara , a ne Zemlja i ljudi.,,

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Ma dobro, to je malo povijesti zgradi. Od moje bivše žene su bili baba Židovka, a dida Srbin u Zagrebu, pa su im od 4 radnje u Ilici ostavili samo jednu u nacionalizaciji. Nije da su nakon 45. gledali što si kad su nacionalizirali. Sad ima potomaka da se javljaju i traže odštetu i dobiju neke iznose, neki više, neki manje, ali su generacije izumrle i to je završena priča. Nekima se vraća, ali su problemi nakon što je netko negdje živio 50 i više godina, pa se kose prava . To u ovom slučaju nije ni važno. Kako je bilo moguće da su se tek sad probudili kad je, kako sam razumio, pukla ljubav između vladara Zagreba i de facto vlasnika kina, koji nije uložio ništa , osim par kanti Jupola i što je kupio one stolice za kafić od plastike. (Na slici)

Lucija
Gost
Lucija

Puno je zanimljivija distinkcija javnog i društvenog vlasništva.
Međutim, desetljećima su se radnici u tvornicama odricali dijela dohotka koji je odlazio u ‘akumulaciju’ i bio investiran ili u tu tvornicu ili negdje drugdje…

Idealan primjer uzurpacije je telekom, gdje su ljudi sami svojim novcem financirali priključke…ili su postojali samodopronosi…a negdje su besplatno sami kopali kanale, npr za infrastrukturu.
I sad se pojavi jedan i kaže to je moje. Ili, češće, više njih, koji odluče to – prodati!!!
A gdje je pravni osnov za to?
Prodavati može samo vlasnik…

Lucija
Gost
Lucija

I da ne bi bilo zabune:
Velik dio prvobitnih vlasnika (osim onih koji su bili kolaboracionisti, ISPLAĆEN je i o tome postoji uredna dokumentacija.
Mnogi zemo je već htio prisvojiti prostore u gradu – i naletio …na uredne papire ili vlasnike.
Više puta sam htjela nešto napisati o tehnikama manipulacije; neke prepoznajemo iz svakodnevnog života, ali želim spomenuti jednu omiljenu kod jednog ‘komentatora’. Mc Carty -jeva (da, onoga što se volio oblačit u žensko i ganjat ‘komuniste’), “mnogoznačna istina” – umjesto jedne velike laži, manipulator koristi veliki broj malih laži. Koje su ili teško provjerljive, ili treba dobro ‘zagristi’ da bi ih se sve razobličilo, jednu po jednu.
Kao što je jučer (?) Alen otkrio… ?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Tocno. Svi vlasnici su isplaceni. Metkom u celo.

iefgrewrgfnwerfiewrfiuqewfewuf
Gost
iefgrewrgfnwerfiewrfiuqewfewuf

Ček a podrijetlo imovine nismo ispitali…………………da nije ko u Glembajevima………..

Busola
Gost
Busola

bajke vrtiš u glavi , kako su stradali ljudi na Zapadu nakon drugog svjetskog rata koji su bili na strani nacista naši su super prošli. Većina je preživjela , a kao i četnici slučajno su svi bili nevini i kuvari , a od 1941 – 1945 pobijeno toliko nevinih ljudi zato što su komunisti, Srbi, Židovi, nepodobni Hrvati… CIjela cesta npr. od Beograda do Zemuna je bila puna obješenih ljudi za opomenu u vrijeme kada je Njemačka sa svojim slugama upravljala ovim područjem .. Pokvario im javnu igranku Filipović koji je podigao ruke pri vješanju vikao parole pa Njemcima prisjelo vješanje …

Upiši na youtube after world war pa ćeš vidjeti šibanja javno na smrt suradnika u Francuskoj, žigosanje kukastim križevima žena u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj, silovanja Amerikanca Njemica, tjeranje mladih Njemaca tinejdžera u minska polja (ogroman broj poginulih u Danskoj …)
Iza rata uvijek slijede osvete posebno u ratovima kojima netko odnese potpunu pobjedu…

PS. vrlo je zanimljivo kako se samo Istok i komunizam povezuju s metkom u čelo… Dovoljno je pobrati broj ubijenih grčkih komunista od strane bivših nacista jer je Grčka bila pripala “zapadnom” svijetu.

Ne volim kada ljudi gledaju jednostrano…

Mikojan
Gost
Mikojan

@Son of Alerik, da ali si zaboravio precizirati kad, dakle prvo su tako bili isplačeni ’41. pa došla druga država koja je to otela neprijatelju ali novi vlasnik je pobjegao u južnu ameriku, ako nije stigao onda ga je već netko kao izdajnika nagradio i država prisvojila. No, pazi sad, država a ne ti, on, ja. Sadmo čekam da netko kaže da je i to bilo Titovo, da kao i svi njegovi ljetnikovci, palače, bunkeri, podzemni aerodromi, ako je bilo njegovo zašto to nisu nasljedila njegova djeca, unuci ? neko tu gadno laže. 90% tvornica nije bilo državno, bilo je privatno samo se to tada zvalo društveno. Od društva koje je to izgradilo, isplatilo, koristilo. Primjer, jedan “poduzetni” drug u lokalnoj gostionici pronašao kovača i par bravara, varioca. Osnovali zadrugu, od opčine dobili zapuštenu štalu od bivšeg austrijskg zemljovlasnika poginulog u prvom svjetskom ratu. I tako počela sa radom zadruga za popravak i izradu plugova, drljača i ostalih konjskih zaprega. Svojim radom zaradili i napravili još jednu radionicu i počeli su proizvoditi. Proizvodnja i prodaja svake godine sve veća, od štale je nastala tvornica sa 200 zaposlenih, radili i zarađivali, i onda netko upali svjetlo i kaže, to nije vaše to je državno, 1990. je provedena največa pljačka privatne imovine, država prisvojila i prodala privatnom investitoru, novom vlasniku koji nije imao ni za bicikl. Naravno, ljudi otpušteni, strojevi rasprodani, zemljište rasprodano, novi gazda nestao. I tada se nitko nije bunio jer došla je demokracija i sloboda. Sloboda od rada i slobode !?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Taj “vlasnik” od 41- 45. nije mogao biti vlasnik, nego je jednostavno oteo imovinu. Onda ima ono što je , kao u slučaju tog Židova, jednostavno nacionalizirano, jer nije bilo nasljednika, a nešto je nacionalizirano, kao što sam rekao u prethodnom slučaju, čak i ako je obitelj bila “politički podobna”. Bili suza NOB, ali su imali “previše” imovine i većina je oduzeta. Ostao je stan i jedna radnja, jer su , kao bili, “obrtnici”.

Mikojan
Gost
Mikojan

AvatarLaki, oteo neoteo ali se upisao u gruntovnu knjigu kao vlasnik a sad ti dokazuj kako je stekao, ne možeš već mu je jednostavno ponovno otmeš i upišeš se kao novi vlasnik. Kao što sam rekao, lako za zgrade, tu se znaju pravila osim kako je došao do zemljišta za gradnju zgrade, ako nema nikakav kupoprodajni ugovor, pisani trag. Sada se pojavljuju neki potomci nekih navodnih grofova i žele svoju imovinu nazad, jel im itko postavio pitanje imaju li ikakav kupoprodajni ugovor kako su došli do zemlje? Poklonila im crkva, kako je crkva došla u vlasništvo? Poklonio im kralj, car, kako je kralj-car došao u posjed zemlje, poklonila mu država, kako je država došla u posjed zemlje, odgovor za sve slučajeve je otimanjem.

Piretis
Gost
Piretis

@Mikojan- Čak i kada postoje dokumenti o urednom vlasništvu nad nekretninom ima slučajeva gdje država griješi vraćajući to vlasniku. Dobar je primjer dvorac Maruševec kraj Varaždina. Vlasnici su se 45 god. iselili u Austriju. O dvorcu od tada do 69. brine Općina Ivanec a nadalje do 2000 jedna crkvena zajednica. Uglavnom u objekat je periodično ulagano, ne mala sredstva, da se ne pretvori u ruševinu (ono što se desilo desetak kilometara dalje dvorcu Opeka koji je za manje od dva desetljeća od impresivnog objekta postao opasna i teškoobnovljiva devastirana građevina). Tada Općina Ivanec, budući da nema novaca za obnovu i održavanje, “vraća” dvorac vlasnicima koji oduševljeno prihvataju ono za što se ni u snovima nisu nadali. Obećavaju brda i doline, obnovit će i pretvoriti u kulturno središte i turističku atrakciju a usput zaboravljaju napomenuti da ni oni baš nemaju novaca za bacanje a kamoli za obnovu takvog zahtjevnog objekta. Danas dvadesetak godina kasnije dvorac propada, “obnova” je uništila i ono malo što je odolijevalo zubu vremena, slobodni pristup ne postoji osim uz kompliciranu najavu a i tada nema se što vidjeti osim započetih a nikad dovršenih radova. U ovom slučaju nepravda nije ispravljena nego je učinjena još veća šteta koju više nitko ne može promijeniti. Jer privatno je vlasništvo svetinja. A o ulaganju u održavanje kroz 55 godina nitko ne govori. To je nikom ništa.

pera lozac
Gost
pera lozac

E vidis na zapadu, fakticki cela Evropa, ima zakon po kojem ti mozes uci u napustenu kucu ili objekat, u dve reci prisvajas ga, u 20 godina( u Italiji, 30 u Spaniji za dalje neznam) postaje tvoje vlasnistvo ako te pravi vlasnik sudskim putem istera mora ti platiti svo ulaganje i odrzavanje (sudski vestak odredjuje cifru) a to kosta. Dovoljno je pogledati napustene kuce posle zadnjeg rata, u 20 godina se pretvorile u rusevine.
U redu je vracati oduzeto, ali ako ja uzmem dvorac od kojeg u 55 godina nebi ostao ni kamen na kamenu a ja sam ga odrzavao i jos uvek je dvorac, e pa ko ga hoce nazad ima da plati.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Mikojan
Možda je takvih slučajeva bilo. Nema baš puno svjedočanstava o nekoj jakoj poduzetničkoj inicijativi iza 2.svjetskog rata. Ali, moguće je. No, kad smo kod društvenog vlasništva, čije je ono bilo u stvarnosti? Recimo da je bilo vlasništvo radnika koji su radili. Što je s umirovljenicima iz te firme? I njihovo je? Je li to suvlasništvo nasljedno pa recimo da pripada i djeci umirovljenika koji su umrli?
Što je s učiteljima, nastavnicima, profesorima, liječnicima, medicinskom osoblju, željezničarima, cestarima? Što je njihovo vlasništvo? Nemaju ga? Jesu li oni onda bili robovska klasa ovim u proizvodnim djelatnostima?
Evo usput i popis (nije ga teško naći) poduzeća osnovanih prije 2.svjetskog rata koji su imali vlasnike (kako to da je njihovo privatno vlasništvo postalo društveno pa državno pa na kraju prodano?):
Koestlin Bjelovar 1905.

Čakovečki mlinovi Čakovec 1893.
Čateks Čakovec 1874.
MTČ Čakovec 1923.
Vajda Čakovec 1911.
Belje Darda 1911.
Brodogradilište 3. Maj Rijeka 1892.
Istra cement Pula 1925.
Torpedo Rijeka 1853.
Tvornica papira Rijeka 1821.
Viktor Lenac Rijeka 1896.
Mirna Rovinj 1877.
Tvornica duhana Rovinj 1872.
Div tvornica vijaka Samobor 1884.
Segestica Sisak 1918.
Željezara Sisak 1938.
Ciglana IGM Sladojevci 1900.
Đuro Đaković Slavonski Brod 1921.
Brodosplit Split 1931.
TAL Šibenik 1937.
TEF Šibenik 1897.
Brodotrogir Trogir 1922.
Metalska industrija Varaždin 1939.
Mundus Varaždin 1892.
Varteks Varaždin 1918.
Jadranka Vela Luka 1892.
Zdenka Veliki Zdenci 1897.
Dilj Vinkovci 1922.
OPECO Virovitica 1896.
TVIN Virovitica 1913.
Pik Vrbovec 1938.
Borovo Vukovar 1931.
Maraska Zadar 1768.
Badel Zagreb 1862.
Chromos Zagreb 1920.
Croatia osiguranje Zagreb 1884.
DTR Zagreb 1914.
Dalit Daruvar 1905.
Daruvarska pivovara Daruvar 1893.
Pamučna industrija Duga Resa 1891.
Dalmacija Dugi Rat 1908.
Đakovština Đakovo 1921.
DIK Đurđenovac 1895.
Karlovačka pivovara Karlovac 1854.
KIO Karlovac 1903.
TOP Kerestinec 1922.
Podravka Koprivnica 1934.
Brodogradilište Kraljevica 1729.
Mlinar Križevci 1903.
Cetina Omiš 1930.
Drava tvornica žigica Osijek 1856.
Kandit Osijek 1920.
Karolina Osijek 1909.
Osječka pivovara Osijek 1856.
Saponia Osijek 1894.
Tvornica šećera Osijek 1905.
Gavrilović Petrinja 1690
IGM Ciglana Petrinja 1920.
Sardina Postire 1907.
Zvečevo Požega 1921.

Brionka Pula 1942.

Brodogradilište Uljanik Pula 1856.

Dukat Zagreb 1912.
Elka Zagreb 1927.
Franck Zagreb 1892.
Gradske pekare Klara Zagreb 1909.
Gredelj Zagreb 1894.
Radio Zagreb 1926.
INA Zagreb 1883.
Jadran Zagreb 1930.
Jamnica Zagreb 1828.
Katran Zagreb 1890.
Lipa Mill Zagreb 1907.
Medika Zagreb 1922.
Pastor Zagreb 1930.
Pliva Zagreb 1921.
Prvomajska Zagreb 1936.
TEŽ Zagreb 1929.
TOZ-Penkala Zagreb 1937.
Tvornica duhana Zagreb 1817.
Gradska štedionica Zagreb 1914.
Zagrebačka pivovara Zagreb 1892.
Zagrebačka tvornica ulja 1916.
Karbon Zaprešić 1932.

Mikojan
Gost
Mikojan

@Son of Alerik
(kako to da je njihovo privatno vlasništvo postalo društveno pa državno pa na kraju prodano?)
Vidim ozbiljno si pristupio temi, pa kad si ih već nabrojao idemo ovako, sve navedene tvrke, u kakvom su stanju bile 1945. znači veličina pogona, proizvodnje, broj zaposlenih, zatim u kakvom statusu su bile u trenutku predaje radnicima (dioničarima bez dioncia) na upravljanje i na kraju kakav je bio status 1990. kad im je država sve otela i prodala.

sbgpijswerijbseifbvesfviesf
Gost
sbgpijswerijbseifbvesfviesf

Mojić koji je ubijen na kolodovoru je lijepo opisao tko je i koliko i čega imao u staroj Jugoslaviji……………

Ivo
Gost
Ivo

Svatko je dobio što je i zaslužio. Za izdajnike i neprijatelje naroda nije bilo milosti, stoga je Jugoslavija i napredovala divovskim koracima.

Bruno
Gost
Bruno

Divovskim koracima u bankrot i hiper inflaciju, hoćeš reći. Bonovi, vožnja par – nepar, sjećaš se divote i blagostanja? A milijuni pametnih ljudi otišli raditi u Njemačku i zahvaljujući njihovim devizama Jugoslavija je samo preživljavala, ništa više. Dok nije pao čitavi istočni blok.

Lucija
Gost
Lucija

Bruno
uvjek se mora krenuti od toga u kakvom stanju su bile ist.eu zemlje 45.?
Poljoprivreda, osim Češke? Napredovale su one…i imale dudicu iz Moskve, mada se uporno tvrdilo suprotno. Sada kupuju ono što su prije dobijale gotovo besplatno.
Ali, u Yu, niti su bili isti uzroci, niti posljedice. Jer mi padamo, a oni ipak rastu.
Čak ni glavni propagatori antikomunistički, koji su donedavno mislili kako su bili glavni u rušenju Yu, – nisu to bili.

Moreno
Gost
Moreno

SoA Točno je kako su metak u čelo dobili oni koji su tribali i oni koji nisu tribali. Bez metaka u čelo danas spominjana Kina bi hapsila tamo nekoga kineskoga Assangea da budemo aktualni i gušila bi se u korupciji, a pelješki most sigurno nebi gradili Kinezi.
Je li ti misliš kako se npr general Čermak obogatija svojim sposobnostima i snalažljivostima na ”slobodnome tržištu” . . . šta bi ti da si vlast napravija sa njim, okay, da odma napišen nebi ni ja to rješava sa metkom u čelo, ali šta bi ti napravija . . . bi li mu da medalju za poduzetnika desetljeća . . . ?

Mikojan
Gost
Mikojan

AvatarMoreno, da je ovo pravna država, pri sletanju na Pleso na povratku iz Haga, on bi bio uhapšen.

Aurora
Gost
Aurora

@Lucija odličan ti je komentar!
U potpunosti se slažem sa tobom.
Trebali su vlasnicima priključaka telefona podjeliti dionice pa neka se sami odluče hoće li ih prodati.

zagreb
Gost
zagreb

da to je taj gad iz soroševsko-malograđanskog radija 101 budala.

neko
Gost
neko

@soa

nije to tah matic

sa101je samobiris bez t

Moreno
Gost
Moreno

SoA Vidi, boli mene neka stvar ko je gradija, najbitnije je ko je to financira i odakle lova tome šta je financira i ko mu je da dozvolu za gradit . . . ko je bija dobar sa Napoleonon i dobro ga služija sigurno je bija financiran i gradija je u našim krajevima di je tija i šta je tija, posli sa Franon Josipon . . . pa sve do današnjih dana di smo vidili kako se financira npr Agrokor . . . tako da su ti te priče o gradnji kina Europa besmislene . . . odakle crkvi imovina koju je kroz povijest skupljala, ako nije iznuđivala i otimala uz pomoć vlasti koja je imala vojnu i policijsku silu . . . evo ja ću ti se opet vratit na početak priče . . . predpodstavi da ti i ja imamo miljuni euri, sa dokazanim porijeklom, u kuferu koliko triba, i samo mi odgovori na pitanje jeli ti misliš kako bi ti od tvoje do moje, i ja od moje do tvoje kuće bilo di mogli izgradit npr pumpnu stanicu . . . ono i da imamo svoju zemlju . . . tako ti je i sa svim tim građevinama o kojima pišeš . . . neko dobije i financije i dozvolu za gradit, a neko onu stvar od ovce . . . tako da nemoreš uzimat situacije zdravo za gotovo.

sbgpijswerijbseifbvesfviesf
Gost
sbgpijswerijbseifbvesfviesf

Moraš biti komodo da bi gradio nešto veliko Moreno………………..

iefgrewrgfnwerfiewrfiuqewfewuf
Gost
iefgrewrgfnwerfiewrfiuqewfewuf

Kad nekog tamini igrači uzmu na ciljnik onda se sve zna o njima i sotonizira ih se do ibera. Čudim se da index nije istražio kojom to formulom Pionir koji je ćlan one grupe dobiva sve natječaje u gradu Zagrebu.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Nema se tu što sotonizirati. Svi su isti, ali neki pogriješe, kao Kutle, Vlado Zec, Pevec, Kerum koji je oteo Split HDZ-u, ali nakratko, Todorić, znat ćemo kome se točno zamjerio, i drugi, pa plate ceh za sve. Inače bi se u dobroj reviziji malo njih spasilo. Netko bi, ali vrlo mali broj. Ja bih doveo reviziju financijske policije Kine da to odradi.

samo tako
Gost
samo tako

Taj netko ne postoji u hrvatskoj pretvorbi i da dođe revizija s Marsa

Lucija
Gost
Lucija

Bio bi dovoljan prosječni računovodstveni servis…uz odgovarajuću podršku ?

Sardelino
Gost
Sardelino

Ako je privatno vlasništvo neprikosnoveno onda bi po logici I svaki drugi oblik vlasništva trebao biti neprikosnoven.
Pretvorba društvenog vlasništva preko državnog u privatno vlasništvo je nezakonita.
Takva pretvorba je bila eksproprijacija.
Tako da je eksproprijacija sadašnjih I ovdašnjih ekspropijatora u bliskoj ili doglednoj budućnosti sasvim legitimna.

Mikojan
Gost
Mikojan

@Sardelino, definirati društveno vlasništvo,
to je privatno vlasništvo, dioničko društvo bez dionica, znači pljačka privatne imovine, prvoklasna.

Dečko sa ulice
Gost
Dečko sa ulice

B Matić je veliki smrad. Još od 90te “umjetnički direktor Motovun film festivala,”, sa ogromnim budžetima priključio se na državnu sisu, koketira sa krim miljeom, Bandićev prijatelj ovo kino je samo dio crnila njegove predivne karijere. Takvi kao Boris su rak rana Hrvatske, jer korijeni i belo vode do najvećih političara u zemlji zaštićen je kao polarni medvjed.

Ako ako, Plenki hapsi sve da zataška svoj kriminal, Matić bi mogao postat njegova koleteralna žrtva, momak bi mogao završit u Remetincu, opravdano, nadasve.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Nevjerojatno koliko nacina za kradu su osmislili! Da postoji na olimpijadi takmicarska disciplina u lopovluku, sve tri medalje bi otisle na Balkan!

Bruno
Gost
Bruno

Kad si u savezu sa politikom i dijeli ti se javni novac lako ti je biti poduzetnik. Rizika nikakvog nema. Paratizirati na društvu, sisati mu krv kao vampir, ali držati kojekakve “aktivističke” tribine i pričati kako je svijet nepravedan. Tipično za lijevu političku opciju danas.

Bruno
Gost
Bruno

Balkan došao u Zagreb koji je nekada davno bio mali Beč. I imate ovo sada.

Dečko sa ulice
Gost
Dečko sa ulice

Ne, nego su masoni iz Beča potjerani odavno iz Austrije, onomad kupili Tudjmana, pa sad legalno preko ovakvih likova hercegovačog podrijetla peru kune u eure, i obratno, rade šta god hoće. ovo su samo vidljivi repovi onih koji su na njihovoj sisi. Reinkarnirana Austrougarska monarhija u Zagrebu, sada je to prava vlada. Vitez Reiner i bratija sa smiješnim uniformama i beskrajno debelim bankovnim računima koji se množe, i množe… a Euri nestaju kao u crnoj rupi na račune u inostranstvu, negdje daleko.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik