fbpx

”Koridor Teheran-Bejrut” – Irak i Iran uz pomoć Rusije jačaju vojnu suradnju

Rusko-irački vojni sporazum

Jučer je irački potpredsjednik Nouri Al-Maliki posjetio Moskvu, gdje je otvoreno izjavio kako želi da Irak uđe u vojni i politički savez s Ruskom Federacijom.

Poznato je da Rusija ima povijesno snažne odnose s Irakom. Dakle, želimo da Rusija ima značajnu prisutnost u našoj zemlji, političku i vojnu. Na taj će se način uspostaviti ravnoteža od koje će imati koristi regija, njezini narodi i sve zemlje”, izjavio je Nouri Al-Maliki, nakon razgovora s Valentinom Matvijenko, predsjednicom Vijeća Ruske Federacije.

Tijekom sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, Al-Maliki je govorio o važnosti bliske suradnje s Rusijom kako bi se u Iraku izbjeglo stvaranje “stranog političkog entiteta”.

S obzirom na bliske vezu Iraka s Iranom, jasno je da je Nouri Al-Maliki upozoravao na znatan utjecaj Sjedinjenih Država na Irak.

Irak i Iran sklapaju vojni savez

Gotovo istovremeno, vjerojatno u dogovoru s potpredsjednikom Nourijem Al-Malikijem, irački ministar obrane, general Erfan Al-Hiyali se susreće sa svojim iranskim kolegom u Teheranu, generalom Hosseinom Dehqanom, gdje potpisuju memorandum o dogovoru o budućoj vojnoj suradnji.

“Memorandum uključuje širenje suradnje i razmjena iskustava u području borbe protiv terorizma i ekstremizma, granične sigurnosti, obuke, logistike, tehničke i vojne podrške”, javlja službena tiskovna agencija IRNA.

Iran je već pomogao u obuci iračkih boraca i dragovoljaca šiitske armije Hashd Al-Shaabi, koja je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera Al-Abadija.

Osim toga, Teheran je osigurao veliku vojnu pomoć na terenu tijekom svih većih sukoba iračke vojske i šiitskih milicija protiv terorista ”Islamske države” i još uvijek šalje pomoć i upravlja borbenim aktivnostima šiitskih milicija zapadno od Mosula, duž sirijske granice i pokrajini Anbar.

Iako i američke zrakoplovne snage također surađuju s Irakom, vodeći irački političari su skloni smanjivanju američke uloge Amerike u vojnim operacijama.

Iran zbog svojih jakih veza sa šiitskim vodstvom u Bagdadu i njegove zemljopisne blizine s Irakom je jedina velika zemlja koja bi mogla pomoći zemlji da povrati stabilnost.

Sve je jasnije da će iračka vlada u doglednoj budućnosti tražiti jačanje partnerstva s Teheranom. Sve češći kontakti s Rusijom su također znak da Bagdad želi ojačati odnose s Iranom.

Trenutno su odnosi Rusije i Irana na povijesno najvišoj razini. Za razliku od Amerike, Rusija je sila koja nema nikakvog problema od iračkog partnerstvom s Iranom ili Sirijom. Štoviše, iako ovo u neku ruku znači da Moskva prešutno podržava kopneni koridor od Teherana do Sredozemnog mora, što je noćna mora Izraela, ovakav razvoj događaja Rusiji otvara put još veće prisutnosti na Bliskom istoku.

Iraku u ovim okolnostima više odgovara jačanje veza s Rusijom, nego biti geostrateški pijun Sjedinjenih Država.

Posebno treba obratiti pozornost na dio sporazuma o borbi protiv terorizma i suradnji u graničnoj sigurnosti. Naime, dogovor dolazi u vrijeme kada se u Erbilu provode pripreme za održavanje referenduma o neovisnosti autonomne regije ”Irački Kurdistan”, a poznato je da su pojačane terorističke aktivnosti iranskih kurdskih skupina na zapadu sjeverozapadu Irana, do te mjere da je Teheran prošle godine Massoudu Barzaniju zaprijetio vojnom intervencijom na teritoriju autonomne kurdske regije, ako ne udalji baze iranskih Kurda od iranske granice i ne spriječi upade na iranski teritorij. Stoga ovaj dogovor dijelom treba promatrati i u tom kontekstu.

Iračka poruka postaje sve jasnija. Budućnost koju vlada Bagdada traži jest da Amerika i Turska napuste zemlju i da se Kurdi suzdrže od proglašenja neovisnosti, a tu je Iran glavni regionalni partner Iraka, dok s druge strane istu ulogu igra Sirija. U budućnosti će svjetska sila koja će biti bliska Bagdadu biti Rusija, nije više SAD.

Američki plan osvajanja i podjele i Iraka je posjetom Nourija Al-Malikija Moskvi i generala Erfana Al-Hiyalija Teheranu doslovno miniran.

Međutim, tehnički Irak sada ima dva ”saveznika”, jer su u zemlji prisutne američke snage i imaju veliki broj baza  na iračkom teritoriju.

Prije nekoliko dana je irački potpredsjednik Nouri Al-Maliki izjavio ”kako ne želi američke baze u svojoj zemlji i da su iračke snage i šijitske milicije bile te koje su porazile ISIL, a ne zrakoplovstvo Sjedinjenih Država”, što je najvećim dijelom istina.

Što će činiti Sjedinjene Države?

Od američkih baza unutar Iraka se mnoge nalaze vrlo blizu iranske granice. Kada bi američko vodstvo bilo pragmatično, veze Teherana s Irakom bi mogle poslužiti za ublažavanje napetosti između Amerike i Irana, ali je to zbog Izraela i utjecaja židovske države na Washington nemoguće.

Neki politički lideri u Sjedinjenim Državama pokazuju nešto što bi se moglo definirati kao ”irački umor”. Od invazije na tu zemlju 2003. se pokazalo da američke snage nisu učinile ništa, a naknadne operacije protiv ”kalifata” su vođene oprezno i s čestim ”nenamjernim pogreškama”. Mnogi u Washingtonu bi najradije da “iračko pitanje” nestane s dnevnog reda. Tijekom kampanje je nešto slično pokazivao i američki predsjednik Trump, koji je u mnogim govorima oštro kritizirao rat koji u Iraku traje od 2003. godine i guta novac kojeg su SAD potrošile tijekom okupacije.

Naravno pod utjecajem Izraela će Sjedinjene Države nastojati produžiti svoju prisutnost u Iraku, izazivajući tako Iran i usporavajući napredak Iraka da kao neovisna zemlje stvara dobre odnose s istočnim susjedom.

No, dogovor s Rusijom i Iranom je jasna poruka da je pokrenut plan u kojem Sjedinjenim Državama neće biti mjesta u Iraku i da neslužbeni plan osvajanja i podjele Iraka neće proći tako glatko kako je zamišljeno prije napada na zemlju 2003.

Moskva i Bagdad potpisali veliki ugovor o opskrbi iračke vojske

Za provedbu plana Iraku treba i jaka vojska. Trenutno su snage desetkovane i iscrpljene u borbama protiv terorista ”Islamske države”, dok su se kurdske Peshmerge iz borbe povukle još u prvoj fazi kampanje, kada su zauzele grad Bashiqa na sjeverozapadu Iraka.

Kako prenosi ruski list Izvestia, pomoćnik ruskog predsjednika Putina, Vladimir Kožin, rekao da će iračke snage ”dobiti velike količine ruskih vojnih vozila”. Ova izjava dolazi nekoliko dana prije odlaska iračkog potpredsjednika u Moskvu i iračkog ministra obrane u Teheran.

Priopćeno je da su 20. srpnja Rusija i Irak potpisali sporazum za opskrbu određenog broja tenkova T-90. Vladimir Kožin, pomoćnik ruskog predsjednika za vojnu i tehničku suradnju, potvrdio je dogovor, ali je odbio iznijeti detalje, rekavši samo ”kako je riječ o važnom broju tenkova”.

Ruski vojni analitičar Ruslan Puhov je za Izvestiu izjavio da bi sporazum mogao obuhvaćati isporuku stotina tenkova T-90 i da će premašiti milijardu dolara. T-90 je među najprodavanijim tenkovima u svijetu. Stotine ih je prodano Indiji, Alžiru, Azerbejdžanu i drugim zemljama.

Dio je isporučen i Siriji, kako bi se ojačale vojne sposobnosti vladinih snaga u borbi protiv terorizma. T-90 je poznat po velikoj vatrenoj moći i odličnoj zaštiti i mobilnosti.

Sporazum o kupnji tenkova je potvrdilo i iračko Ministarstvo obrane. T-90 će ojačati iračke snage, koje su do sada koristile američke ”M1A1 Abrams”. Odluka o kupnji ruskih tenkova je donesena nakon što su se pokazali dobrima u Siriji u borbama za Aleppo.

Osim toga, Irak je od 2014. do 2016. dobio 15 ruskih helikoptera Mi-28NE,  kao dio ugovora o opskrbi oružjem vrijednim 4,2 milijarde dolara, koji je potpisan 2012. Sporazum je predviđao isporuke 28 helikoptera Mi-35 i 15 helikoptera Mi-28NE. Irak je također naručio oko 50 protuzrakoplovnih sustava Pancir-S1, srednjeg i kratkog dometa. Ugovor je ispunjen u listopadu 2016. godine, kada su iračkoj vojsci predani jurišni helikopteri i sustavi protuzračne obrane.

Rusija je 2014. godine, na zahtjev iračke vlade, hitno poslala nekoliko zrakoplova Su-25, jer su tada iračke snage gubile teritorij pred naletom terorista ”kalifata”. Iračka vojska se također koristi i teškim bacačem projektila TOS-1A Buratino , višecijevnim raketnim bacačima 122 mm, haubicama kalibra 152 mm i ruskim borbenim oklopnim vozilima.

Od tada suradnja Bagdada i Moskve ide uzlaznom putanjom. Tijekom  2015. godine je uspostavljeno zajedničko operativno zapovjedništvo u Bagdadu u kojem su časnici Rusije, Iraka, Irana i Sirije, ali i Hezbollaha, koji dijele obavještajne informacije i koordiniraju akcije protiv terorista.

Irak svoj zračni prostor otvorio ruskim zrakoplovnim snagama za udare na položaje terorista u Siriji. Od detalja koji nemaju veze s vojnom suradnjom, treba napomenuti da trgovinska razmjena između dviju zemalja iznosi oko 2 milijarde dolara, koju uglavnom čini ruski izvoz. Ovih dana su objavljene satelitske aktivnosti iračkih Kurda koji iračku naftu prodaju Turskoj, ali ova ilegalna trgovina nije dio službenih statistika Bagdada, koji godinama oštro kritizira ovakve poteze lokalnih vlasti u Erbilu.

Početkom 2016. godine je izaslanstvo od 100 državnih i poslovnih dužnosnika, na čelu s potpredsjednikom ruske vlade Dmitrijem Rogozinom, posjetilo Irak, kako bi se poboljšala suradnja na svim razinama. Potpisani su ugovori i memorandum o razumijevanju o brojnim pitanjima, od isporuke i povećanja proizvodnja električne energije u Iraku, do dogovora o spremnosti Rusije da Bagdadu proda zrakoplove ”Suhoj Superjet” i da iračkim snagama  i dalje pruža vojnu pomoć u borbi protiv ”Islamske države”.

Ako se do sada moglo reći da Sjedinjene Države imaju velik utjecaj u Iraku, od jučer je sigurno da će se taj utjecaj smanjivati. Nakon što su se pokazala učinkovitima u borbama u Siriji, Irak se odlučio za impresivne isporuke ruskog oružja. Sporazum o isporukama tenkova T-90 Iraku samo potvrđuje taj trend, dok dogovor s Iranom sugerira da Irak želi ostati neovisan i cjelovit, ali i da će sam birati saveznike.

Naravno, najava Nourija Al-Malikija u Moskvi potvrđuje sve veću važnost Rusije na Bliskom istoku, ali ne treba očekivati da će namjere Iraka i Irana, posredno i Sirije i Libanona, ostati bez odgovora Izraela i SAD-a. No, uz vojnu i političku podršku Moskve je pitanje do koje mjere će se uspjeti suprotstaviti ovoj inicijativi.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
10 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Podravec
Gost
Podravec
3 godine prije

HA! HA ! Ameri it jor šit aut! HA!

Vlastimir
Gost
Vlastimir
3 godine prije

To je najbolja vest za protivnike Amerike.Irak se približava Rusiji.Bespotrebno je Amerika svrgla Sadama Huseina.

dalmata
Gost
dalmata
3 godine prije

Cili Yu prostor je posta USrA.NATO.EU logor.Srbi,ako imate mozga samo uradite sta je Ircki presjednik uradija,kad to uradite sloboda vas prima u svoj zagrljaj.A svi ostali dosta ste pusili,vrime je da ostaci mozga proradu,ili nema opstanka

Ko je rekao Vučić?
Gost
Ko je rekao Vučić?
3 godine prije
Reply to  dalmata

E, moj dalmata. Odakle Srbima mozak? Da ga imaju, ne bi ih Vučić vukao za nos kako mu se prohte. Uvešće taj Srbiju ne samo u NATO već i u pakao, samo ako i kada mu to gazda naredi.

bubu
Gost
bubu
3 godine prije

a ti mentolu imaš mozak.nećemo u eu i nato kao vi,baš vam lepo

Sovoranola
Gost
Sovoranola
3 godine prije

Super analiza! Počinje se nadzirati nova slika i odnos snaga na ovom prevažnom geopolitičkom području.

Osoba C
Gost
Osoba C
3 godine prije

Naznake velikih promjena na geopolitičkoj karti ovog dijela svijeta. Već se vide obrisi ”šitskog polumjeseca”, izraelske noćne more. Uskoro bi Libanon mogao doći na dnevni red.

Netko, dosadno mi pisati ime
Gost
Netko, dosadno mi pisati ime
3 godine prije

“Iraku u ovim okolnostima više odgovara jačanje veza s Rusijom, nego biti geostrateški pijun Sjedinjenih Država.”

A da možda Rusija nema geostrateški interes?

Ante
Gost
Ante
3 godine prije

Znači nakon toliko godina ratovanja Ameri gube ne samo Siriju nego i Irak Katar dok izgleda i druge zemlje gledaju da pobjegnu iz njihovog zagrljaja.

Crni žutokljunac
Gost
Crni žutokljunac
3 godine prije

Ako ovo prođe, cionistički plan razbijanja okolnih muslimanskih država tu staje. Amerima, koji rade za njihove interese, đaba sva lova i oružje. Ovime nisu skoro ništa napravili. Dobili su odlučnu Rusiju i Iran. Slaže se obrambeni bedem prema Rusiji i osjetljivom jugu, naročito oko Kavkaza, gdje živi dosta muslimanskog stanovništva. Iran dobija kopnenu vezu do Sredozemlja i Izraela, i realnu šansu da se odupru mogućoj invaziji. Jedino Kurdi se time nalaze u škripcu. Bez jedinstva i vizije opet bi mogli izvući deblji kraj.

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik