fbpx

Na pomolu novi sukob? – Irački Kurdi protiv šiitskih milicija

t 55

Kao što smo ranije izvijestili, irački Kurdi su poručili da ni pod koju cijenu neće odustati od referenduma za neovisnost njihove autonomne regije na sjeveru Iraka, ali i vojno zauzetih područja u borbama protiv ”Islamske države”, za koja smatraju da polažu pravo na njih.

Utjecajni kurdski akademik i analitičar Hussein Barzani za Kurdistan24 piše kako su se od 2014. godine, kada su teroristi takozvane ”Islamske države” osvojili gotovo trećinu iračkog teritorija, pojavila dva vojna entiteta koja su bila najučinkovitija u iskorjenjivanju terorizma. Prema stručnjaku, te vojne skupine su savez kurdskih sigurnosnih snaga Peshmerga i Asayish i puno bolje financirane najvećim dijelom šiitske  Hashd Al-Shaabi milicije, koje se, bez obzira na njihovu heterogenost, bez ikakve zadrške mogu nazvati vojskom.

Prešućujući da su kurdske snage samo u početku igrale važnu ulogu u borbi protiv terorista ”kalifata”, ali na ciljanim teritorijima za koja su smatrali da će biti dio njihove buduće države, za iračke snage sigurnosti Barzani tvrdi ”kako su također su odigrale ključnu ulogu u vojnoj kampanju, pogotovo u naporima oslobađanja Mosula”.

S druge strane, kurdske Peshmerga i šiitske Hashd Al-Shaabi snage su pokazale veliko neslaganje u svojim politikama, koje se razlikuju u nekoliko ključnih područja, između ostalog i po pitanju teritorija.

Ove temeljne razlike se vide u otvorenom osporavanju prava Kurda da nadziru pokrajine Kirkuk i južne područja Sinjara.

Naime, Kurdi tvrde da Kirkuk i Sinjar spadaju pod članak 140. iračkog ustava i dio su takozvanih pod ”spornih područja”, kako i druga područja pretežno nastanjena kurdskim stanovništvom u pokrajinama Dijala, Salahudin i Niniva.

Ovo je pitanje već dugo kontroverzno i središnje vlasti u Bagdadu su deset godina pokušavale izbjeći uvođenje ovog članka. Činjenica je da su neka područja kurdske Peshmerga snaga preuzele bez borbe, nakon povlačenja iračke vojske, a druga su zauzeli u borbama protiv ”Islamske države”.

No, zbog dugogodišnjeg neslaganja i među samim Kurdima, snage Jezida zapadno od grada Sinjara, koji drže i trećinu zapadnog dijela grada i središta ove regije, ranije ovog ljeta pridružile su se šiitskim snagama. Tako sada imamo situacija da od grada Sinjara do sirijske granice ”sporna područja” nadziru jezidske YBŞ i YJÊ snage, koje ujedno drže i 55 kilometara sjeverozapadnog dijela granice sa Sirijom i nisu skloni politici Erbila.

O Hashd Al-Shaabi  snagama smo govorili u više navrata i ovi su borci zaslužni što Bagdad nije pao u ruke terorista ”kalifata” 2014. godine, kada je iračka vojska bila u rasulu, a ISIL pred vratima iračke prijestolnice.

Kurdi se žale da je riječ o heterogenim i neorganiziranim snagama, koji putem svojih medija vode antikurdsku retoriku, prije svega zbog ”oslobađanja” nekih područja Iraka od strane kurdskih snaga.

Logično je da takve primjedbe i optužbe da su Kurdi više posvećeni stvaranju vlastite države, nego borbi protiv terorizma, iritiraju vlasi u Erbilu i kurdske snage, koji šiitskim borcima uzvraćaju istom mjerom. Međutim, za razliku od Kurda, irački šiiti u oslobođenim mjestima i gradovima ne uspostavljaju svoju lokalnu upravu, niti crtaju nove unutarnje granice u Iraku. Njima je cilj očistiti zemlju od terorista i uspostaviti kontrolu nad granicom sa Sirijom, gdje ne žele vidjeti američke snage, dok sunitska područja zapadnog Iraka, jednom oslobođena,  prepuštaju središnjim vlastima, policiji i sigurnosnim snagama. Šiitske snage se jednako protive i razbijanju Iraka, do čega bi neminovno došlo provedbom odluka kurdskog referenduma zakazanog za 25. rujna.

Hussein Barzani se žali što su Hashd Al-Shaabi u južnim područjima Sinjara ušli u savez s ”oportunističkim elementima Kurdistanske radničke stranke (PKK)”, čime su stvorili sumnju u jedinstvo  iračke regije Kurdistan.

Međutim, stvari nisu baš tako tekle. YBŞ i YJÊ snage, za koje akademik iz Erbila tvrdi da su povezane s Kurdistanskom radničkom strankom iz Turske, prešle su na stranu šiita jer su Peshmerga snage kampanju protiv ISIL-a obustavile još u studenom 2016. i nakon zauzimanja grada Bashiqe, unatoč pozivima Jezida da nastave borbu.

Ministarstvo Peshmerga je priopćilo kako ovaj potez šiitskih snaga predstavlja povredu ugovora o vojnoj suradnji između Erbila i Bagdada koji je sklopljen prije pokretanja kampanje za oslobađanje  Mosula. Međutim, ranije ove godine su u pregovorima s vojnim zapovjednicima južnog Sinjara šiitske snage prihvatile suradnju i dogovorile se da će u tom području zajedno djelovati u borbi protiv terorizma.

Istina je da nekoliko istaknutih političkih aktera u Bagdadu, kao naime bivši premijer Nouri Al-Maliki i njegovi suradnici, kao i vrh u Teheranu, podržavaju Hashd Al-Shaabi snage i protive se uspostavi neovisnog iračkog Kurdistana, za kojeg u Erbilu tvrde da je ionako u svojim ”povijesnim granicama”, što je vrlo širok pojam.

Gledajući iz tog ugla, neki se čak pozivaju na nikada od službene historiografije utvrđene ”povijesne granice” židovske države od prije nekoliko tisuća godina, koja se protezala od Nila u Egiptu do Eufrata u Siriji i Iraku. Ako irački Kurdi ciljaju na takve ”povijesne granice”, sukob sa šiitskim snagama je neizbježan.

Hussein Barzani čak tvrdi da su s vremena na vrijeme izvori šiitskih snaga  signalizirali svoje namjere u zaustavljanju kurdskih težnji. Činjenica je da bi izravan sukob izazvati daljnje nasilje i ono bi se moglo proširiti na Siriju, moguće i na sjeverozapad Irana.

Možda u ovom trenutku nema opasnosti, jer su Hashd Al-Shaabi snage svoje napore usredotočile na poraz ISIL-a i vraćanje mira i sigurnosti u zemlji i bore se u zapadnom Anbaru i Tal Afaru na sjeveru zemlje, ali postoje područja u kojima graniče s iračkim Kurdima u kojim bi moglo doći do eskalacije sukoba.

Dio šiitskih zapovjednika vjeruje da sukob nije rješenje za sve veće probleme koji nastaju u iračkom Kurdistanu.

Kurdski akademik i analitičar upozorava frakcije u Hashd Al-Shaabi da budu oprezni i neka ne podcjenjuju vojnu moć i motivaciju Peshmerga snaga. Istina, dijelovi kurdskih snaga u Iraku imaju skupi američki vojnu opremu i visoku razinu borbene gotovosti, ali brojka od 190 000 dobro opremljenih i naoružanih boraca, kako tvrde u Erbilu, definitivno je pretjerana.

Čak i akademik iz Erbila priznaje da Peshmerge nisu tako dobro naoružane i financirane kao šiitske snage, ali, po njegovom mišljenju, ”Kurdima ne nedostaje odlučnosti i hrabrosti”, kao što se vidjelo u borbama protiv ”Islamske države”.

”Osim toga, Hashd Al-Shaabi snage bi također trebale biti svjesne da Kurdistanska regionalna vlada i njene Peshmerga snage imaju veliku podršku među utjecajnim osobama u međunarodnoj zajednici, koje su pokazale potporu Peshmergama, čak i nakon završetka rata protiv ‘Islamske države’. Hashd Al-Shaabi treba biti spreman prihvatiti rezultat bilo kojeg demokratskog referenduma, kako je ustavom propisano u članku 140. i da se tako utvrdi jesu li navedeni sporni teritoriji voljni da budu pod upravom Bagdada ili Erbila”, upozorava Hussein Barzani.

Među Kurdima u Iraku postoji izraz “do planine Hamrin”, koji se odnosi na područje južno od planinskog lanca Hamrin kao povijesne zemljopisne granice Kurdistanske regije.

Nema sumnje da će ta granica, ako u Erbilu budu inzistirali na njoj, biti ključna točka budućih sporova između kurdskih snaga i njihovih ”dokazanih međunarodnih prijatelja”, kako ih zove akademik Hussein Barzani, i Hashd Al-Shaabi snaga, iračke vojske, a nije isključen ni ulazak u sukob iranskih Quds snaga na irački teritorij.

Massoud Barzani je izabrao dobar trenutak za održavanje referenduma, jer su šiitske paravojne snage raspoređene po cijelom Bliskom istoku u borbi protiv terorista ”Islamske države”, dok iračkoj vojsci nakon kampanje u Mosulu treba nekoliko mjeseci kako bi se oporavila od gubitaka, popunila svoje redove i iznova se naoružala. U međuvremenu su snage Erbila imale više od devet mjeseci odmora od borbi i 25. rujan je bio idealan datum za održavanje referenduma o neovisnosti. Međutim, čak i u takvom scenariju, prema kojem bi Kurdima trebala pripasti područja ”povijesnog Kurdistana”, sve do južnih obronaka planine Hamrin, računati na vojnu spremnost i biti spreman pokrenuti još jedan rat na Bliskom istoku je odluka Kurdistanske regionalne vlade u Iraku za koju je teško reći hoće li iračkim Kurdima donijeti više štete ili koristi?

Barzani ne odustaje – Referendum za neovisnost iračkog Kurdistana se ne odgađa

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
7 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Alen
Gost
Alen
4 godine prije

Tako to rade imperije , cim stvari krenu lose po njih pali se novi pozar…
Kad potrose iracke kurde onda na red dolaze razmazeni petrodolarski arapi…
Pozornicu su montirali…

Imenjak
Gost
Imenjak
4 godine prije

hoce li uspjet protjerat plinovode kroz kurdski teritorij

17 novembar
Gost
17 novembar
4 godine prije

previse je amerika i veliki brat izgubili vremena na siriji a monarhije novca da bi odustali cime bi doslo do razlaza i sukoba poslje poraza isila i al nusre kurdi dolaze ko budali samar da nastave sukobe samo sto je kurda preko 20 miliona uvezani teritorijalno dobro naoruzani imaju podrsku… Pročitaj više »

Alen
Gost
Alen
4 godine prije
Reply to  17 novembar

Da ogroman problem na vidiku.. Plan B su kurdi…Plan C naftni arapcici.. Ovde sada ce biti jako zapetljano … SaharTV Nakon što je Sirija objavila spremnost za koordinaciju sa narodnim snagama El-Hašaduš-Ša’bi s ciljem uspostave sigurnosti na granicama dviju zemalja, američki bombarderi su napali na položaje brigada povezanih sa El-Hašaduš-Ša’bijem… Pročitaj više »

Outsider
Gost
Outsider
4 godine prije
Reply to  Alen

Kurdistan, izraelistan . Ima slicnosti. Kao mnogo puta do sada,svi koji su htjeli biti veliki na kraju su zavrsili manji nego sto su bili. Masovni inat je nemoguce pobijediti. Sve u svemu ima previse neplacenih racuna. Ako sj.koreja naplati vijetnam,mogli bi i japanci doci na istu ideju za hirosimu i… Pročitaj više »

unx
Gost
unx
4 godine prije

Inače nemam ništa protiv ideje o Kurdistanu i o Kurdima kao narodu općenito, ALI svi znamo jako dobro ko stoji iza tog procesa, i s kojim razlogom se nastoji ostvariti taj san o kurdskoj nezavisnosti. Da ne govorimo o Barzaniju, najvećem korisnom idiotu na području Bliskog istoga, koji stoji rame… Pročitaj više »

Castor3
Gost
Castor3
4 godine prije

Dakako! Sitske milicije, Hizbolah, Iran i Rusija ispostavice Assadu racun! Oni ce uvesti dmokraciju na cijeli bliski istok!!!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik