Moskva kaže da se slučaj Navaljni koristi kao predtekst za novi krug sankcija Rusiji, obećavajući uzajamni odgovor

Prethodno su Francuska i Njemačka obećale da će u bliskoj budućnosti svojim partnerima iz Evropske unije uputiti prijedloge za ciljane sankcije protiv Rusije u vezi sa slučajem Navaljni, ukoliko Moskva ne bi „objasnila“ zašto i kako je politički aktivista otrovan.

Incident sa navodnim trovanjem Alekseja Navaljnog bio je samo predtekst za izricanje sankcija protiv Rusije koje su dugo na djelu, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Dodala je da će Moskva odgovoriti na uvođenje sankcija u skladu s tim.

Portparol je dalje primijetila da sankcije neće služiti nijednom od ciljeva koje su zapadne države navele u vezi sa navodnim trovanjem ruske opozicione ličnosti.

“Sankcije, stop-liste, restriktivne mjere – one su u međunarodnim odnosima uvijek vodile do jedne stvari – odmazde. Simetrične, paralelne ili slične. Pitanje je – šta žele postići tim sankcijama. Da bi se saznala istina, da sve to shvatimo? Kako će sankcije u tome pomoći ?!” pitala se Zaharova.

Izjave Zaharove dolaze nakon što su Francuska i Njemačka najavile da planiraju da svoje prijedloge o ciljanim sankcijama protiv Rusije proslijede državama članicama EU. Berlinski prijedlog usmjeren je na ruske pojedince, ali ne uključuje mjere protiv gasovoda Sjeverni tok 2, uprkos tome što mnogi evropski političari sugerišu da bi on mogao biti meta.

Njemački ministar spoljnih poslova Heiko Maas izjavio je ranije 8. oktobra da je Sjeverni tok 2 međunarodni projekat, pozivajući se na to da uključuje niz evropskih energetskih giganata zajedno sa ruskim Gazpromom. Primijetio je da u svjetlu ovoga odluku o sankcijama protiv gasovoda treba donijeti konsenzusom na nivou cijele EU.

Zašto EU razmišlja o nametanju sankcija Rusiji zbog Navaljnog?

Navaljni se teško razbolio tokom unutardržavnog leta 20. avgusta i prebačen je u bolnicu u Omsku, gdje je pao u komu. Lokalni ljekari uspjeli su da mu spasu život i stabilizuju stanje, ali su mogli samo izvesti preliminarni zaključak o uzroku njegove bolesti. Prema njihovom mišljenju, on je patio od naglog pada nivoa šećera, jer analize njegovih uzoraka nisu pokazale tragove otrovnih supstanci.

Nakon što se Navaljnijevo stanje stabilizovalo, njegova porodica je tražila da ga prebace u njemačku bolnicu Charite. Politički aktivista je na kraju izašao iz kome u septembru, ali ne prije nego što je njemačka vlada optužila Moskvu da ga je otrovala, tvrdeći da su vojne laboratorije pronašle tragove nervnog agensa grupe Novičok u njegovoj krvi. Berlin je zahtijevao da Moskva da „objašnjenje“, ali Njemačka je do sada odbijala da preda podatke na kojima zasniva svoje optužbe.

Rusija je negirala sve optužbe i primijetila da ni ljekari u Omsku niti u Charite nisu pronašli tragove nervnog agensa vojnog stepena u krvi Navaljnog. Moskva je slučaj nazvala izmišljenim i zatražila od Berlina da predoči činjenične dokaze kako bi utvrdili šta se dogodilo.