Ukrajinski operater prijenosnog sustava plina nada se da će ih Europska unija podržati u njihovom sporu s ruskom državnom energetskom tvrtkom Gazprom. Prema Kijevu, Gazprom prazni svoja skladišta plina u Europi kako bi smanjio tranzit kroz Ukrajinu, posebno sada kada se izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2, koji povezuje Rusiju i Njemačku preko Baltičkog, mora bliži kraju. Zbog toga Kijev tvrdi da bi se antimonopolsko tijelo EU-a trebalo umiješati u spor, jer će Ukrajina izgubiti tranzitne takse, a Europa plin koji su već platili.
“Kako bi Europljanima nadoknadili količinu plina koju ne primaju, a ne povećali dodatni tranzit kroz Ukrajinu, Gazprom prazni svoja podzemna skladišta plina (UGS) u Europi”, rekao je Sergiy Makogon, glavni upravitelj LLC Gas TSO Ukrajine.
Makogon je također objasnio da podaci dokazuju kako male zalihe u Europi ostaju u UGS-ima pod kontrolom Gazproma te da Astora (u vlasništvu Gazproma) ima manje od 13 % plina, dok drugi operatori imaju u prosjeku 63 %. Astora i GSA (također Gazprom) u Austriji imaju 14 %, dok drugi operateri u zemlji imaju 48 %. Makogon vjeruje da je nestašica plina u europskim podzemnim skladištima uglavnom umjetna i da nije glavni uzrok nedavnog povećanja cijena.
Međutim, jesu li njegove tvrdnje opravdane?
U prvih sedam mjeseci 2021. Gazprom je povećao isporuke plina u inozemstvo za 23 % (u odnosu na prošlu godinu). Međutim, ti podaci uključuju i nekoliko isporuka u Tursku. Isporuke u EU također su porasle za oko 20 %. Stoga Gazprom nije kriv za pad ponude. Zapravo, drugi veliki dobavljači plina smanjili su izvoz u EU, uključujući one iz Norveške, Alžira i Katara.
Podsjeća se da su Gazprom i ukrajinska državna energetska tvrtka Naftogaz potpisali tranzitni sporazum od 40 milijardi kubičnih metara, s formulom “isporuči ili plati”. U prvoj polovici ove godine Gazprom je isporučio 21,7 milijardi kubnih metara plina u tranzitu kroz Ukrajinu umjesto dogovorenih 20 milijardi, čime je izravno u suprotnosti s Makogonovim tvrdnjama. U prvoj polovici 2021. tranzit kroz Ukrajinu u prosjeku je iznosio 3,62 milijarde kubnih metara mjesečno, no u srpnju, razdoblju za koje Ukrajina iznosi navode, obujam tranzita bio je još veći: 3,85 milijardi kubnih metara. Kako bi proveo isporuke iznad minimalnog iznosa navedenog u ugovoru, Gazprom je zapravo prisiljen kupiti dodatne kapacitete, čak i po cijeni do 20 % višoj.
Kijev također prodaje na aukciji dodatni kapacitet od 64 milijuna kubičnih metara dnevno, na mjesečnoj osnovi. Najveća razlika je u tome što Ukrajina prilikom rezervacije dodatnih kapaciteta prolazi u skladu sa svojim mogućnostima, čak i bez strogih jamstava neposrednog prijenosa. U Europi se takvi kapaciteti prodaju na sniženju, ali ih Kijev tvrdoglavo izolira za istu cijenu. Gazprom, s druge strane, nije toliko tvrdoglav na aukcijama i mnogo je fleksibilniji.
Podsjeća se da je u jesenskoj i zimskoj sezoni 2020./21. Iz Rusije isporučeno rekordnih 60,6 milijardi kubičnih metara. Osim toga, Gazprom je započeo zimu sa zalihama od 72,3 milijarde kubičnih metara. Ove godine Gazprom planira započeti novu sezonu grijanja s rezervama od 72,6 milijardi kubičnih metara, pokazujući da je ruska grupacija UGS-a prioritet ispred UGS -a u Europi. To ne znači da Rusija planira Europu hladiti tijekom zime, koliko god ukrajinska histerija aludirala na ovaj scenarij.
Isprva su bile neutemeljene tvrdnje Naftogaza u vezi s tim da Gazprom nije isporučio punu količinu plina prema ugovoru o tranzitu iz 2009., jer ne predviđa formulu “isporuči ili plati”. U konačnici, nakon arbitraže u Stockholmu, politička odluka podržala je valjanost kijevskih tvrdnji. Krajem 2019. Gazprom je Naftogazu prenio 2,9 milijardi dolara, što je gotovo u cijelosti otišlo u ukrajinski državni proračun. Gazprom vjerojatno nije siguran hoće li uslijediti pokušaji ponavljanja ovog trika s antimonopolskim tijelima EU-a.
Međutim, kampanja pritiska Ukrajine kojom ona želi ostati glavna tranzitna zemlja ruskog plina koji stiže u Europu završila je porazno. Projekt plinovoda Sjeverni tok 2 bliži se završetku, čime se umanjuje status Ukrajine kao važnog energetskog čvorišta. Iz tog razloga, Kijev očajnički pokušava spriječiti ostvarenje ove stvarnosti, jer će propuštanje tranzitnih pristojbi dodatno gurnuti državu u ekonomsku katastrofu.
Bravo, svaka čast za ‘analizu’. Dobićeš od ‘gazde’ ‘pojacano’ sljedovanje ‘podriguse’ u sendviču.
A baš je ‘steta’ sto svoje ‘usluge’ nijesi ‘ponudio’ EK ili bar Volodimiru, oni bi ti možda ‘dodali’ I jogurt uz sendvic
Clanak daje iskrivljenu sliku.
Ne kaze da su skladista u Evropi ispraznjena zbog hladne zime i hladnog prooljeca. Ne kaze da ih nisu htjeli puniti ruskim gasom jer su amerima obecali puniti zalihe sa LNG. Ali pojavio se jedan problem – zbog povecane potraznje u Aziji malo LNG je stizalo do EU, ali stigle su vrucine, povecana potrosnja struje, povecana proizvodnja u plinskim elektranama i pivecane cijene. Gasprom da bi zadovoljio potraznju prazni i ono malo sto je stalo na skladistima.
Ali ne brinite se nista. Brisel je svojom dalekovidom politikom obezbjedio balgu zimu sa prosjecnim temperaturama od 25*C pa nam nece trebati ruski gas. Nestasica i poskupljenja nece biti, a svako ko kaze drugacije siri rusku propagandu.
O, bok ad astra…
Tvoji roditelji mora da su strašno ponosni na tako pametno dijete. Toliko si pametn da izgleda kao da si i ti genetski izmanipuliran u vuhanskom laboratoriju.