Pravoslavna crkva objašnjava pravila blagoslova nuklearnih projektila

Vojna služba je “sveta” kada služi za “obranu domovine i njezinih svetinja”, rekao je visoki svećenik za RIA Novosti

Davanje blagoslova nuklearnom oružju moguće je iako takvo oružje “ima ogromnu razornu moć”, rekao je u subotu za RIA Novosti Konstantin Tatarinčev, protojerej Ruske pravoslavne crkve.

Posvećenje nečega što “sije smrt” obično bi se moglo smatrati “neprihvatljivim”, rekao je Tatarinčev, koji je prvi zamjenik voditelja Sinodalnog odjela za oružane snage i službe za provođenje zakona. Ipak, nuklearno oružje također je “oružje obuzdavanja”, objasnio je. Njihova je svrha osigurati da ih druge nacije koje posjeduju takvo oružje ne mogu upotrijebiti protiv Rusije, rekao je svećenik, dodajući da je “to jamstvo mira”.

“Potpuno je prihvatljivo blagosloviti ga ne da bi se koristio u navedenu svrhu, nego da bi imao učinak [obuzdavanja] i jamčio mir”, rekao je. Svećenik je također izrazio nadu da se nuklearno oružje “nikada neće upotrijebiti jer bi to značilo samouništenje, ludilo. To je neprihvatljivo za bilo koju stranu u sukobu.”

Prema Tatarinčevu, molitva kojom se blagoslivlja oružje datira još iz srednjeg vijeka. Stavlja osobnu duhovnu odgovornost na svog nositelja da ga ne zloupotrijebi za zle ciljeve. “Vojni prijestupi poput pljačke i slično stoga su neprihvatljivi”, rekao je. “Kada je oružje blagoslovljeno, ratnik ima odgovornost ne samo prema svom zapovjedniku… nego i prema Bogu.”

Protojerej je također rekao da se skoro svako oružje, uključujući i nuklearnu trijadu, može smatrati “svetim” kada se koristi za zaštitu “naše domovine i svetih mjesta koja se nalaze na njenom teritoriju”.

Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, više puta je pozvao župljane da podrže trupe angažirane u kampanji ruske vojske u Ukrajini. Kaže da ovi vojnici “žrtvuju svoje živote kako bi zaštitili naš pravoslavni narod u Donbasu”.

Čak i prije nego što je izbio sukob između Moskve i Kijeva 2022., patrijarh Kiril je optuživao Kijev za potiskivanje i diskriminaciju Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), najveće crkve u zemlji, koja je također bila “sastavni” dio Moskovske patrijaršije. Naveo je fizičke napade na crkvene vođe, relikvije i mjesta bogoslužja. Kijev je na kraju odgovorio stavljajući ga na tjeralicu zbog navodnog kršenja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine.

Ukrajinske vlasti također su pojačale svoje obrane protiv UPC, optužujući njezine svećenike da su “agenti Moskve”. Prošle je godine ukrajinska vlada predstavila prijedlog zakona koji bi utro put konačnoj zabrani UOC-a. Zakon je, međutim, u međuvremenu u zastoju.