Šef tajvanskog Intela kaže da je Kina težila zauzimanju ostrva Pratas, ali da se to neće dogoditi prije 2024.

Chen Ming-tong
6 komentara

Šef tajvanske obavještajne službe rekao je poslanicima na autonomnom ostrvu u četvrtak da, iako je Narodna Republika Kina u prošlosti razmatrala opciju da zauzme ostrvo Pratas, nije razmatrala da to učini prije 2024. godine, kada mandat tajvanskog predsjednika Cai Ing-Vena završava.

Tokom parlamentarnog sastanka u Tajpeju u četvrtak, generalni direktor Biroa za nacionalnu bezbjednost Čen Ming-tong rekao je članovima Odbora za spoljne poslove i nacionalnu odbranu da bi Kina mogla da upotrijebi silu ili prijetnju silom da ponovo ujedini ostrvo sa kontinentalnom Kinom u nekom trenutku u budućnosti, ali taj scenario nije vjerovatan u narednih nekoliko godina.

Saslušanje se odnosilo na izvještaj američkom Kongresu koji je Pentagon objavio dan ranije, a koji se fokusirao na kineska vojna i bezbjednosna dešavanja tokom prošle godine.

Izvještaj upozorava, pozivajući se na neimenovanu izjavu kineskih državnih medija, da će napori Narodnooslobodilačke armije (PLA) za modernizaciju snaga biti završeni do 2027. godine, dajući Pekingu „vjerodostojnije vojne opcije u nepredviđenim situacijama na Tajvanu“, uključujući „sposobnosti da se suprotstavi američkoj vojsci u indo-pacifičkom regionu i primora vođstvo Tajvana da sjedne za pregovarački sto pod uslovima Pekinga“.

„Ova vlada nikada neće učestvovati u pregovorima pod prijetnjom vojne sile, čak i ako bi za to bila propisno ovlaštena“, rekao je Čen, prenosi Taipei Times. Pregovori sa NR Kinom, koju republikanska vlada na Tajvanu smatra nelegitimnim uzurpatorima kineske državne vlasti na kopnu, mogu se održati samo ako zakonodavni juan, jednodomno zakonodavno tijelo Tajvana, glasa tročetvrtinskom većinom da ih podrži.

RH je vladala cijelom Kinom od njenog osnivanja nakon abdikacije Pu Jia, posljednjeg kineskog cara, 1912. godine, do pobjede Komunističke partije Kine u građanskom ratu 1949. godine, kada je zauzeto cijelo kopno i proglašena NRK fondacija u Pekingu. RH je ostala kontrola samo nad Tajvanom i nekoliko drugih ostrva u blizini obale, na koja Crvena armija u to vrijeme nije mogla da izvrši invaziju, uključujući udaljeni kružni atol nazvan Pratas.

Malo ostrvo, velika kontroverza

Pratas je ostrvo u obliku potkovice u Južnom kineskom moru, dugačko 1,5 milje i široko 0,5 milja, koje se nalazi 200 milja jugoistočno od Hong Konga i 275 milja južno od Kaohsiunga, grada na južnoj obali Tajvana. Ostrvo nema stalnih stanovnika i dovoljno je veliko za mali aerodrom. Međutim, leži duž ključnih morskih puteva koji povezuju Južno kinesko more sa Istočnim kineskim morem i Filipinskim morem, a vjeruje se da okolno morsko dno sadrži rezerve nafte.

Posljednjih godina kružile su glasine da bi Kina mogla pokušati da zauzme ostrvo kao demonstraciju sile. Početkom 2020. japanska novinska agencija Kjodo pomogla je u širenju bojazni da bi Kina mogla da izvrši invaziju na Pratas pod okriljem amfibijskih vježbi u regionu. Iako je PLA održala ratne igre u kojima su učestvovale amfibijske snage na obali Guangdonga tog avgusta, one su očigledno imale za cilj da ojačaju sopstvenu sposobnost odbrane od takvog napada, a Pratas je ostao neometan od strane PLA snaga.

Pentagonov izvještaj od srijede navodi da bi Kina invaziju na Pratas mogla da vidi kao politički poželjnu, a takođe je napomenuto da „ovakva operacija uključuje značajan, a vjerovatno i previsoki politički rizik“ jer bi mogla da okrene međunarodnu zajednicu protiv Kine i vjerovatno će ugušiti sve preostale simpatije za ponovno ujedinjenje sa kopnom na Tajvanu.

Upitan o tom odlomku tokom saslušanja u četvrtak, Čen je tajvanskim poslanicima rekao da „napad i zauzimanje ostrva Pratas – ovaj scenario u kojem se rat koristi da bi se Tajvan natjerao na pregovore – naša procjena je da se to neće dogoditi tokom mandata predsjednika Caija.”

„Iskreno govoreći, oni su interno raspravljali o tome i ranije“, dodao je Čen. „Očigledno imamo malo razumevanja“.

Tajpej raste blizak Vašingtonu

Cai, čija Demokratska progresivna partija favorizuje nezavisnost umjesto ponovnog ujedinjenja, trebao bi da završi svoj drugi mandat 2024. Ona je došla na vlast u isto vrijeme kada i Donald Tramp u Sjedinjenim Državama. Tokom njihovog predsjedavanja, američka podrška Tajvanu je dramatično porasla. Brojno moderno oružje prodato je Tajvanu, a najviši američki zvaničnici su bili u nekoliko posjeta, izazivajući gnjev Kine zbog onoga što predstavlja kršenje prethodnih sporazuma Vašingtona sa Pekingom.

Poslije kineske socijalističke revolucije, SAD su dugi niz godina odbijale da priznaju vladu NR Kine i nastavile su da posluju sa RH na Tajvanu. Međutim, počevši od 1972. godine, prvi od tri zajednička saopštenja izdali su SAD i NR Kina što je utrlo put Vašingtonu da promijeni priznanje kineske vlade sa Tajpeja na Peking. Glavna zabrinutost bila je pristanak SAD da okonča svoju političku i vojnu podršku RH, uz priznanje da će se ekonomske i kulturne veze vjerovatno nastaviti.

Uprkos sporazumu, SAD su nastavile da neformalno podržavaju samoodbranu Tajvana.

Inače, general američke vojske Mark Milley, predsjednik Združenih načelnika štabova, takođe je ranije ove nedjelje rekao da je malo vherovatan kineski napad na Tajvan u skorije vrijeme.

Peking „jasno i nedvosmisleno gradi sposobnost da pruži te opcije nacionalnom rukovodstvu ako tako odluče u nekom trenutku u budućnosti“, rekao je najviši američki vojni oficir na Aspenskom forumu u srijedu. “U bliskoj budućnosti, vjerovatno ne, ali svašta se može dogoditi”.

On je dodao da SAD, koje nemaju ugovornu obavezu da brane Tajvan, „apsolutno imaju sposobnost“ da to učine. “Nema sumnje u to.”

kinaPratastajvan
Pretplatiti se
Obavijesti o
6 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
preseren3
2 godine prije

Svakako Kina neče dozvoliti, da se Tajvan sraste sa zločincima… Ali krenut če tek, kad budu spremni. Sposobni zadržati američki ratni stroj 2000 km od svojih granica.

Gogolj
2 godine prije

Tamo rata neće biti osim ako ga SAD i UK ne isplaniraju i isprovociraju. Za sada samo maštaju o tome da kinezi udare na kineze i to bi još kako voleli. I još ako je moguće da rat traje decenijama… da produže svoju dominaciju još jedan vek…

Istranko
2 godine prije

Z Milić, molio bi odgovor što znači podnaslov:

Tajpej raste blizak Vašingtonu

Max
2 godine prije

Kina će krenuti na Tajwan kad bude pogodan trenutak Značii od 2021 do 2025 kad oni još ojačaju a SAD oslabe

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI