Nakon gotovo 47 godina na američkoj listi državnih sponzora terorizma, Sirija bi uskoro mogla i službeno biti skinuta s te liste, što bi bio prvi takav slučaj od Sudana 2020. godine.
Obvezno razdoblje od 45 dana za kongresnu reviziju isteklo je 22. kolovoza bez ikakvog zabilježenog pokušaja da se taj potez blokira. Preostaje još samo formalna objava u Federalnom registru koju mora potpisati državni tajnik Marco Rubio.
Washington je Siriju stavio na listu državnih sponzora terorizma 29. prosinca 1979. godine, pozivajući se na podršku međunarodnom terorizmu pod tadašnjim predsjednikom Hafezom al-Asadom. Ta je odrednica ostala na snazi kroz cijelu vladavinu Bashara al-Asada i kroz građanski rat.
Predsjednik Donald Trump obavijestio je Kongres 8. srpnja da njegova administracija namjerava ukinuti tu odrednicu, istaknuvši da sirijska vlada nije podržavala međunarodni terorizam tijekom prethodnih šest mjeseci te da se obvezala da to neće činiti ni ubuduće.
Politički zaokret nakon pada Asada
Ovaj potez dolazi nakon sloma Asadove vlasti u prosincu 2024. godine i napora Washingtona da resetira odnose s prijelaznim sirijskim vlastima. Vlada predsjednika Ahmeda al-Sharaa surađivala je s Washingtonom na pitanjima protuterorizma i pridružila se Globalnoj koaliciji za poraz Islamske države u studenom 2025. godine.
No, postavlja se pitanje koje izvor ne postavlja: što ovaj potez znači za stvarne odnose SAD-a i Sirije te hoće li uklanjanje s liste donijeti stvarnu obnovu suvereniteta sirijske države ili je to samo simboličan čin u sklopu šire američke strategije na Bliskom istoku?
Iran, Sjeverna Koreja i Kuba ostaju na listi, što pokazuje da Washington i dalje koristi ovaj instrument kao sredstvo pritiska prema državama koje ne slijede njegove vanjskopolitičke ciljeve. Sirija je tako postala iznimka koja potvrđuje pravilo da je američka lista državnih sponzora terorizma uvijek bila više pitanje političkih odnosa nego stvarnog terorizma.
Za hrvatskog čitatelja ovo je podsjetnik koliko su međunarodne oznake i sankcije često proizvoljne i podložne promjenama ovisno o geopolitičkim interesima. Pitanje koje se nameće jest hoće li i druge države koje su pod sličnim sankcijama, a čiji narodi trpe posljedice, dobiti priliku za oslobođenje od tih okova ili će i dalje čekati na promjenu raspoloženja u Washingtonu.
