Susret Xi Jinpinga i Putina, summit SCO u Kini i “papirnate” skupine G7 u Kanadi

Ruski predsjednik Vladimir Putin je danas doputovao u trodnevni posjet Kini. Bilateralni susret s kolegom Xi Jinpingom će biti usredotočen na jačanje vojnih i ekonomskih veza dviju zemalja.

Očekuje se da će dvojica čelnika potpisati poslovne ugovore tijekom dana. Rusija i Kina žele poboljšati suradnju u područjima kao što su infrastruktura, energetika, znanstvenim istraživanjima i visokoj tehnologiji, rekao je Putin u intervjuu za kineske medije uoči posjeta Pekingu.

Nakon bilateralnih razgovora će dvojica lidera sudjelovati u radu Šangajske organizacije za suradnju, euroazijskog sigurnosnog i ekonomskog saveza, koji će godišnji summit održati ovog vikenda u kineskom gradu Qingdao.

Ruski čelnik za podizanje veza na najvišu razinu

U Velikoj dvorani naroda u Pekingu je kineski predsjednik Xi Jinping kolegi  Vladimiru Putinu dodijelio je prvu prijateljsku medalju Narodne Republike Kine.

Analitičari su rekli da medalja predstavlja divljenje i uvažavanje kineskog naroda Putinovom doprinosu u promicanju odnosa između Kine i Rusije na najvišu razinu.

“Ovo je prvi put da Kina stranom čelniku dodijeli medalju prijateljstva, otkad je utemeljena u siječnju 2016. godine, što otkriva da Kina pridaju veliku važnost kinesko-ruskim vezama. Osim toga, čelnici dviju zemalja su razvili osobno prijateljstvo”, rekao je za Global Times Li Guofu, istraživač u kineskog Instituta za međunarodne studije u Pekingu.

Prema kineskom zakonu o nacionalnim medaljama i počasnim titulama, medalja prijateljstva, jedno od najviših državnih priznanja, može biti dodijeljena strancima koji su iznimno doprinijeli kineskom modernom socijalističkom putu, potaknuli razmjenu i suradnju između Kine i svijeta i štitili mir u svijetu.

“Putin zaslužuje medalju. Posljednjih 18 godina je igrao aktivnu ulogu u promicanju odnosa između Kine i Rusije”, izjavio je za Global Times Wang Lijiu, stručnjak ruskih studija s kineskog Instituta modernih međunarodnih odnosa.

“Kina i Rusija tijekom vladavine Putina razvili sveobuhvatno strateško partnerstvo, a kvaliteta bilateralnih odnosa je poboljšana”, kazao je Wang.

“Kina i Rusija uživaju u najboljem prijateljstvu, a njihova usklađenost je postala primjer u međunarodnoj zajednici. Buduća bilateralna suradnja može se usredotočiti na sveobuhvatnu međusobnu podršku, posebice u gospodarstvo i pomoći u promicanju obje zemlje u Srednjoj Europi”, rekao je Wang.

“Soft Power”

Nagrađivanje počasnim titulama inozemnih čelnika je u određenim dijelovima svijeta obična formalnost, dok je u Kini to važan dio međunarodne razmjene koja se predstavlja “soft power” zemlje i otvorenost njene diplomacije, izjavio je Zhang Shuhua, s Kineske akademije društvenih znanosti u Pekingu.

Uvođenje ove nagrade je osmišljeno da se prenesu temeljne ideje o prijateljstvu, miru i pravednosti svijetu i predstavi model prijateljstva između Kine i inozemstva.

Nakon današnjeg  službenog dijela pregovora u Pekingu, Putin i Xi Jinping će uzeti predah, potom će zajedno pratiti hokejaški dvoboj juniorskih reprezentacija Rusije i Kine, a sutra će biti na otvaranju 18. summita Šangajske organizacije za suradnju.

Nakon što su prošle godine organizaciji pristupili Indija i Pakistan, ta je organizacija je postala najveća struktura regionalne suradnje u svijetu, bilo po teritoriju, broju stanovnika ili obujmu ekonomija zemalja članica. Ove se godine s posebnom pažnjom očekuje dolazak iranskog predsjednika Hasana Rohanija, obzirom da je Islamska Republika podnijela zahtjev za članstvo, ima status partnera organizacije, a kako sankcije Ujedinjenih naroda protiv Irana više nisu na snazi, sada su otvorena vrata punopravnom članstvu.

Ukupna površina zemalja Šangajske organizacije za suradnju je 30 milijuna kvadratnih kilometara, odnosno 60% teritorija Euroazije, a organizacija broji oko 3,4 milijarde ljudi.

Punopravne zemlje članice su Rusija, Kina, Indija, Pakistan, Kazahstan, Tadžikistan, Uzbekistan i Kirgistan.

Na ovogodišnjem summitu Šangajske organizacije za suradnju će Kina predstaviti petogodišnji plan razvoja organizacije, a bit će potpisano i nekoliko dokumenata o suradnji u poljoprivredi, turizmu i ekologiji, te u vezi carinskih pitanja.

Na marginama summita će lideri zemalja održati i bilateralne sastanke, od kojih su posebno važni onaj između iranskog predsjednika Rohanija s ruskim i kineskim kolegom. Hasan Rohani će nazočiti summitu u vrijeme kada Kina i Rusija nastoje spasiti nuklearni sporazum i bit će razjašnjeni daljnji zajednički koraci u tom smjeru.

G7 u Quebecu

I dok se u Kini održavaju sastanci i skupovi u atmosferi prijateljske suradnje, summit skupine G7 počinje u mučnom ozračju sukoba između Sjedinjenih Država i ostatka skupine koju čine Kanada, Japan, Njemačka, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Mišljenja Washingtona i ostatka skupine se praktično u svemu razlikuju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je zaprijetio da Francuska neće potpisati završnu deklaraciju, ako Donald Trump ne odustane od carina i pritiska na saveznike oko nuklearnog sporazuma s Iranom, a podsjetio je Washington i da se povukao iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Naravno, središnja tema neslaganja će biti trgovina i američke carine, iako su se saveznici Washingtona nadali da će biti trajno izuzeti od ovih mjera.

Uoči sastanka je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas za Süddeutsche Zeitung izjavio da postoje razlike između Sjedinjenih Država i saveznika koje se više ne mogu gurati pod tepih.

“Trumpovo odbacivanje globalnog klimatskog sporazuma i nuklearnog sporazuma s Iranom, te carine uvedene američkim trgovinskim partnerima bile su jednostrane odluke na štetu Europe. Američki predsjednik, koji će na summit G7 doći posljednji i otići prvi, svjesno ih je prihvatio, iako je znao da će to imati izravan utjecaj na Europu”, rekao je Heiko Maas.

Dodao je “kako Trump okreće leđa multilateralnom svjetskom poretku i djeluje jednostrano u američkim interesima”.

Njemačku kritiku američkih praksi su podržale sve zemlje skupine, posebice Francuska i Kanada. Dan uoči sastanka je francuski predsjednik Emmanuel Macron kritizirao američkog predsjednika zbog carina, što će biti ključna tema summita.

Članice skupine G7 su SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Italija, Japan i Njemačka, dok je Rusija “izbačena zbog agresije na Ukrajinu”.

Ipak, koliko god kritizirali politiku Donalda Trumpa, za jednu stvar mu se mora “odati priznanje”. Naime, Donald Trump je u svojoj iskrenoj bahatosti pokazao svu trulež euroatlantskog savezništva, ali je prije svega sahranio monstruozni ugovor u Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), kao i njegovu pacifičku verziju TPP. Ugovor NAFTA s Kanadom i Meksikom je praktično mrtav i Trump je zapravo udovoljio željama desetina milijuna Europljana koji su negodovali zbog moguće uspostave slobodne trgovine sa Sjedinjenim Državama. Zbog toga je također u sukobu s europskom birokracijom u Bruxellesu i ako se ne usvoji završna deklaracija skupine G7 u Quebecu, može se reći da je, velikim dijelom zahvaljujući Donaldu Trumpu, “nedostižni elitni klub koji upravlja svijetom” konačno raskrinkan i svima je jasno da je to “papirnata skupina” u kojoj sam nekoliko zemalja ima određenu težinu u međunarodnoj areni, a ovako posvađani izgledaju još tužnije nego što govore statistike.