Ukrajinska ”Međunarodna legija” pati od nedostatka regruta

Ukrajinska “Međunarodna legija” trpi nedostatak regruta, rekao je glasnogovornik jedinice Damien Magrou, koji je za NBC News govorio o izazovima sa kojima se suočavaju strani borci na prvim linijama sukoba između Kijeva i Moskve.

U članku objavljenom u četvrtak, holandski advokat koji trenutno služi kao kaplar u legiji rekao je da je „došlo do postepenog pada u broju dolazaka tokom posljednjih nekoliko mjeseci, što i nije iznenađujuće s obzirom da pažnja zapadnih medija se prebacila negdje drugdje i motiviraniji borci su svoju odluku donijeli na početku.”

Magrou je dodao da su “ruske dezinformacije” negativno uticale na regrutaciju, reputaciju i prikupljanje sredstava,  te da je legija “istraživala puteve da proširi” svoje napore regrutacije.

Agencija je razgovarala s nekoliko plaćenika koji trenutno služe u legiji, koji su podijelili svoja iskustva boreći se zajedno s ukrajinskim oružanim snagama. Mnogi strani borci su primijetili da su nestašica snabdijevanja, kašnjenja u prijemu oružja sa Zapada i frustracija u komunikaciji “izazvali njihov duh” nakon mjeseci borbe. Drugi su se žalili da su strategije protiv ofanzive često potkopavali stariji ukrajinski komandanti koji su insistirali na tome da se drže zastarjele taktike.

Plaćenici kažu da moralu šteti i stalna ruska bombardovanja. Jedan Amerikanac koji se bori za Ukrajinu koji ima borbeno iskustvo na Bliskom istoku opisao je rusko granatiranje kao „najbližu stvar koju sam ikada vidio paklu“.

“Naizgled nasumični udari pojačavaju osjećaj među nekima da bi se preživljavanje moglo svesti na čistu sreću”, navodi se u izdanju.

Druga grupa neukrajinskih vojnika koji se bore zajedno sa kijevskim snagama rekla je za NBC da je “porastao broj ljudi koji su uznemireni i imaju nizak moral, a to je dijelom i zbog načina na koji su Rusi odabrali da se bore”.  Sam Kijev je procijenio da je ukrajinska strana pretrpjela čak 100 do 200 žrtava dnevno u najgorim tačkama sukoba. Teški gubici su navodno narušili moral u redovima “Internacionalne legije”, kao i u drugim jedinicama ukrajinske vojske.

Još jedan faktor odvraćanja stranih boraca, prema NBC-u, je stav Rusije da bi svi zarobljeni neukrajinski borci bili tretirani kao plaćenici, a ne kao neprijateljski borci kako je opisano u Ženevskoj konvenciji. Nakon što je Donjecka Narodna Republika izrekla smrtne kazne trojici stranih državljana zarobljenih na ratištima Donbasa, neki strani borci u Ukrajini sada kažu da bi više voljeli smrt nego da budu zarobljeni. Međutim, nijedna smrtna presuda još nije izvršena, jer su žalbe optuženih u toku.

Jedan vojnik, veteran američke vojske, rekao je za NBC da pri sebi uvijek drži skrivenu malu ručnu bombu koju planira da detonira ako mu prijeti opasnost da bude uhvaćen.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći kao razlog neuspjeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Pjotr ​​Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje kako bi kupio vrijeme i “stvorio moćne oružane snage”.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.