Zvaničnici Bliskog istoka mogli bi prekinuti isporuke nafte

Irački premijer Mohammed Shia al-Sudani navodno je upozorio da bi isporuke bliskoistočne nafte na međunarodna tržišta mogle biti poremećene ako rat između Izraela i Hamasa eskalira do te mjere da u njih budu uključene druge zemlje u regionu.

Sukob će “uticati na globalnu sigurnost, eskalirati regionalni sukob, ugroziti snabdijevanje energijom, pogoršati ekonomske krize i potaknuti nove sukobe”, rekao je al-Sudani u subotu na mirovnom samitu u Kairu, a prenosi Associated Press.

Al-Sudani je pozvao na hitan prekid vatre i razmjenu zarobljenika kako bi se zaustavilo krvoproliće. Založio se protiv izvođenja civila iz Gaze usred izraelskog bombardovanja, rekavši da “Palestinci nemaju drugo mjesto osim svoje zemlje”.

Premijer je sugerirao da je kriza mogla biti izbjegnuta da su poštovane rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a protiv izraelske politike naseljavanja na palestinskoj teritoriji. Međutim, Izrael je demontirao svoja naselja u Gazi 2005. godine.

Hamas kontrolira Gazu od 2006. godine i od tada na toj teritoriji nisu održani novi izbori.

Al-Sudanijevo upozorenje dolazi usred zabrinutosti da bi zemlje Bliskog istoka mogle prekinuti izvoz nafte na Zapad kao odgovor na potencijalnu izraelsku kopnenu ofanzivu u Gazi. Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian uzburkao je energetska tržišta u srijedu kada je pozvao muslimanske zemlje da uvedu “trenutni i potpuni” naftni embargo Izraelu.

Arapski naftni embargo iz 1973. protiv SAD-a i drugih zemalja koje su podržavale Izrael doveo je do dugih redova na benzinskim pumpama i imao je razarajući ekonomski uticaj. Međutim, samo oko 12% američkog uvoza sirove nafte dolazilo je sa Bliskog istoka 2022. godine, u odnosu na oko 85% iz 1970-ih.

Međunarodna tržišta nafte i dalje su nestabilna, a rat Izraela i Hamasa mogao bi povisiti cijene, “što je definitivno loša vijest za inflaciju”, izjavio je za AP izvršni direktor Međunarodne energetske agencije Fatih Birol . Zemlje u razvoju koje se oslanjaju na uvezenu sirovu i naftne derivate bile bi najviše povrijeđene, rekao je.

Nafta Brent , ključna međunarodna naftna referentna vrijednost, trenutno se trguje po cijeni od oko 93 dolara po barelu, u odnosu na 85 dolara prije nego što su Hamasovi militanti ubili stotine izraelskih civila i uzeli stotine drugih kao taoce 7. oktobra.

Hamas podržava Iran, koji je osmi najveći svjetski proizvođač nafte. Čak i bez podrške drugih velikih izvoznika za embargo, Teheran ima potencijal da značajno poremeti tržišta. Otprilike jedna trećina svjetskih pomorskih pošiljki nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem.