fbpx

BBC falsifikatori u maršu revizije povijesti – “Karelijska kampanja genocidnih Rusa”

Panter tenk

“Često se kaže da je St. Petersburg bio izgrađen u močvari, da ovdje nije bilo ničega. Zapravo je bilo je mnogo sela”, rekla je etnička Finkinja iz Lenjingradske regije, lingvistica Julija Idrisova.

Naime BBC je objavio članak o pripadnicima ugro-finske govorne manjine i kako se u Rusiji krše njihova prava i negira se cijela povijest njihova postojanja na tom području.

“Bilo je opasno reći da ste Karelijci, Vepsi i Izhori”, rekao je za BBC jedan sugovornik u objavi na ruskom izdanju britanske agencije.

Oh da, bilo je tako opasno reći da ste Karelijci, iako je desetljećima postojala cijela Karelijsko-finska Sovjetska Socijalistička Republika, ali propagandiste BBC-a ionako ne zanimaju činjenice.

“Bilo je opasno reći da ste Karelijci, Vepsi, Ižori”, takva su poražavajuća otkrića puna u reportaži koju je objavio BBC, gdje govori o mladima u St. Peterburgu koji strahuju govoriti o svojim korijenima. Kada čitate tekst, srce vam se slama nad tako ugnjetavanim i potisnutim Karelijcimaa, Vepsima, Ingermanlanderima i Ižorima od strane prokletih “rusko-komunističkih satrapa”.

Ali ima i onih u Rusiji koje ovaj članak uopće ne dira. Ako je tako, zašto?

Karelijsko-finska Sovjetska Socijalistička Republika
FOTO: Karelijsko-finska Sovjetska Socijalistička Republika

Počnimo s činjenicom da su samo značenje teksta, njegova poruka i propagandna zadaća jednostavni i nekomplicirani. Apsolutno ne zahtijevaju zbunjujuće napore za dešifriranje i sve se svodi na poruku da je prokleto Rusko Carstvo asimiliralo ponosne i suverene Ižore sa svim svojim snagama. Onda je krvavi SSSR krenuo u monstruoznu represiju protiv nepopustljivih Vepsi i na kraju je moderna Ruska Federacija završila ovaj tužni proces etničkog čišćenja, iako iz nekog razloga Moskva ovim narodima vraća prava, slobode i provodi pozitivnu diskriminaciju.

Alije za BBS Rusija “tamnica naroda”, kao što je bila desetine i stotine godina na Zapadu, koji je uvijek o Rusiji pisao u ovom klišeju.

Rasplamsavajući stare antagonizme i  izmišljajući nepostojeće raste kult ogorčenja, koji je tako dobro funkcionirao u Ukrajini. Ovakve propagandne reportaže služe da bi se hranio kult sitnog mikronacionalnog svadljivog separatizma.

“Mi smo ovdje, nas 150 ljudi, i cijela Rusija nam je dužna”, bila bi ukratko, vrlo prepoznatljiva strategija, iako nespretna.

Zašto nespretna? Čitate tekst  i odmaknete se od mitologiziranih laži. Istina, intervju sa živim ljudima nije Wikipedija, ali se nitko ne pita odakle ove priče i koji im je izvor?

Na primjer, imate izjavu: “Teško mi je što nas često nazivaju fašistima i opravdavaju deportaciju činjenicom da smo navodno podržavali Hitlera. Ali nismo ga podržali. Finci se nisu borili zajedno s Nijemcima, već su htjeli dobiti ono što su izgubili. Siguran sam da Mannerheim nikada nije imao cilj uništiti ruski narod, a još manje Petersburg u kojem je proveo toliko godina svog života. Ali ljudi ne znaju povijest.”

Ove riječi nekako zvuče apsurdno, čak spadaju u klinički idiotizam. Što bi to trebalo biti dobro poznato u povijesti tako da iznenada nestanu prizori finsko-njemačke vojne suradnje, stotina tisuća ljudi koji su poginuli tijekom blokade Lenjingrada i koji su mučeni na okupiranim područjima. Zar je sve bilo drugačije? Povijest bi stvarno trebalo poznavati bolje, ali ima svakakvih povijesnih izvora.

U Rusiji u knjižnicama postoji “Zbornik čudovišnih zločina finsko-fašističke okupacije Karelijsko-finske SSSR”, uz popratne fotografije većine zlodjela. Ali finski zapovjednik i prijatelj Führera, Carl Gustav Emil Mannerheim, Rusima nije želio zlo. Štoviše, volio je njih i St. Petersburg u kojem je proveo većinu života, kaže sugovornik britanske agencije.

VIDEO – Carl Gustav Emil Mannerheim i Adolf Hitler 1942. u kampanji u današnjoj sjeverozapadnoj Rusiji (transkript razgovora na engleskom)

https://www.youtube.com/watch?v=B8WHyeyItm8

Komisija uz sudjelovanje glavnog forenzičkog stručnjaka iz Karelijske fronte, majora Petropavlovskog i glavnog patologa Karelijskog fronta, doktora medicinskih znanosti, potpukovnika Ariela, nakon ispitivanja Petrozavodskoga groblja “Peski”, pronašla je 39 masovnih grobnica u kojima je pokopano najmanje 7 tisuća leševa. Uzrok smrti većine pokopanih bio je iscrpljenost. Dio leševa imao je oštećenja lubanja vatrenim oružjem.

Zamjenik načelnika Olonetskog logora br. 17 za ratne zarobljenike, Pelkonen, zarobljen tijekom ispitivanja, kazao je: “U potpunosti sam dijelio fašističku propagandu koju su provodili Finci. U ruskoj naciji sam vidio izvorne neprijatelje svoje zemlje. S ovim mišljenjem otišao sam se boriti protiv Rusa. Moj šef, poručnik Soininen je rekao da su Rusi, čak i u zatočeništvu, i dalje neprijatelji za Fince.”

“Nikada nije postojao cilj uništenja ruskog naroda”? Stvarno?

T34-76 Moskovski Kolhoz SSSR Crvena armija
FOTO: ilustracija tenk T34-76

Ali vrijedi se sjetiti još jedne sramotne činjenice za koju Mannerheim snosi punu odgovornost, a to je masakr u Vyborgu, gdje su “bijeli” Finci ubili oko tisuću ljudi isključivo na etničkoj osnovi, uključujući većinu onih koji su ih željeli pozdraviti kao osloboditelje od boljševika.

Iz tog razloga ruska antikomunistička Bijela garda kategorički nije htjela da im Finci pomognu u napadu na Petrograd, jer bi pobjeda po toj cijeni značila “uz njihovu mržnjom prema Rusima i zbog njihovog karaktera mesara da će uništiti, strijeljati i izmasakrirati sve ruske časnike, ispravne i loše, intelektualce, mlade, srednjoškolce, kadete, svakoga koga mogu, kao što su to činili kad su Vyborg uzeli od “crvenih”.

I tako dakle. BBC je našao ljude koji tvrde da su Finci bili najbolji ruski prijatelji, a kada su Rusi pokazali zube, odjednom su postali neprijatelji.

No, vratimo se na tekst BBC-a, koji ima još puno “bisera”.

“U meni je ugro-finska krv, Mokša, Mari, a možda i Udmurta. Ali nije se smjelo govoriti o tome”, rekao je jedan sugovornik BBC-a.

Naravno, svi znamo da je krvavi Staljin jeo bebe tri puta dnevno, ali kako je baš posebno mrzio Udmurte? Kako nitko ništa nije znao o tajnim fobijama “dragog vođe”?

Zbog straha od Staljina potomci finskih etničkih skupina danas sa strahom priznaju svoje porijeklo. Valjda su nekoć njihovi ruski susjedi i prijatelji, čim bi im u povjerenju priznali da su Karelijci, Vepsi ili Ižori, odmah trčali u NKVD i “crvene satrape” dignuli na uzbunu.

“Uvijek sam znala da sam Ižor. Da, bez sumnje”, rekla je jedna sugovornica za BBC. Netko možda oduvijek zna da je hobit ili patuljak, nasljednik čarobnjaka ili faraona.

Naime, na fotografiji je prikazana osoba u čudnoj etničkoj nošnji, koja je vrlo slična fantazijama reinkarnatora, iako više liči na pripadnike subkulture, sa željom da se istakne, da se prilagodi “plemenitom podrijetlo”, da odabere kap prababine krvi u svojim genima i Britancima ponosno uzvikne kako pripada narodu Ižora. Međutim, ruski etnolozi i novinari tvrde da takva nošnja nije zabilježena u povijesti karelijskih skupina.

Što je sljedeće? Kakvu plemensku svijest treba promicati u XXI stoljeću? Pa stvorimo društvo neandertalaca, preuzet ćemo neke njihove običaje i nošnju i podnijeti tužbu za genocid.

Zapravo, “bilo je opasno reći da ste bili Karelijci, Vepsi i Ižori”. Oh da, bilo je tako opasno da je postojala cijela Karelijsko-finska SSR, od 1940. do 1956. godine, zatim i Karelijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika, koju su zvali Karelija upravo zato što je bilo opasno reći da tamo žive Karelijci. I svaki stanovnik Karelijske Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike se bojao navesti svoju nacionalnost. Nešto ovdje ne štima.

“Prije nego što sam se udala, praktički nisam razmišljala o tome da sam žena ugro-finske skupine, Mordovka, bilo da je to važno ili ne. U St. Peterburgu sam imao osjećaj što sam i da moja djeca trebaju govoriti naš jezik, uz ruski i finski”, kaže sugovornica BBC-a.

Zvuči čudno. Zašto bi o svojim korijenima odjednom progovorla u Sankt Peterburgu, ali onda je sve sjelo na svoje mjesto i ispostavilo se da je vrlo prozaično: “Naravno, kad sam upoznala svoga muža nisam razmišljala o tome koje je nacionalnosti i gdje ćemo živjeti. Ali je njemu bilo važno koja je moja nacionalnost. Htio je samoga Finkinju i ispada da je dobio što je htio”.

Hvala Bogu što je htio Finkinju, a ne, recimo, Maorkinju ili vilenjaka. Ipak, operacija ušiju bi bila bolna stvar, kao tetovaže po cijelom tijelu, ali zašto to ne učiniti zbog voljene osobe?

Jednom riječju, bilo bi zanimljivo znati da li BBC ispisuje takve materijale o britanskim građanima koji su se odjednom sjetili, nakon tisućljeća i pol, da su to bili Pikti ili Saksonci? I nekako se ispostavi nepravedno da je sve ovo propagandna igra sa samo jednim ciljem. Uostalom, poznato je da bi Velika Britanija trebala platiti za genocid svojih autohtonih naroda. Ako još postoji koji potomak, trebali bi pisati uredniku koji se sjetio tragedije autohtonih naroda Karelije, “kojih nema”, iako su imali i imaju svoju republiku.

BBC / JP Gazeta

 

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
82 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik