Osam glavnih uzroka i formalnih razloga za rat

43 komentara

Trenutno u svijetu postoje brojni oružani sukobi koji uzorkuju žrtve, ali i uništenje infrastrukture i ekonomske gubitke. U pravilu se rat vodi između različitih zemalja, ali postoje i ratovi unutar jedne zemlje. Kroz povijest su se ratovi vodili na području različitih država, ali je tehnologija u ovom trenutku dosegla razinu da se ratovi vode s najvećim ljudskim i ekonomskim gubicima u povijesti. Ali koji su uzroci rata? U nastavku opisujemo 8 glavnih uzroka koji dovode do oružanih sukoba.

1. Gospodarske koristi

Često ratovi nastaju kada jedna zemlja želi preuzeti bogatstvo druge zemlje. Mogu postojati i drugi razlozi, ma kakvi god bili, u svim ratovima uvijek postoji ekonomski interes, čak i ako strane u sukobu govore o drugim, plemenitijim razlozima. Ranije su se tijekom ratova ljudi borili za posjedovanje dragocjenih resursa kao što su zlato i srebro, kao i stoke. U današnjem svijetu se ljudi bore za druge resurse – naftu, minerale ili materijale koji se koriste u industriji. Neki znanstvenici vjeruju da populacija planete raste i stoga postoji nedostatak resursa. Stoga, oni u budućnosti predviđaju više ratova. Ti će se ratovi voditi za najpotrebnije resurse – vodu i hranu.

Kao primjer takvog rata, znanstvenici spominju anglo-indijske ratove od 1766. do 1849. godine, kada je Engleska pretvorila Indiju u svoju koloniju, čime su Englezi zagospodarili vrijednim resursima.

2. Osvajanje novih teritorija

Hitler

Zemlja može odlučiti da treba nove teritorije, kako bi proširila svoj životni prostor za poljoprivredu ili za neku drugu svrhu. Teritorije također mogu biti tampon zone između dvije zaraćene države. Tu je i neizravni rat oko tampon zona, koji se ne vodi izravno između zaraćenih država, nego između zaraćenih zemalja i treće strane. Svaka zemlja podržava jednog od protivnika, ovisno o tome što odgovara njegovim interesima.

Takvi ratovi su se često događali tijekom Hladnog rata. Takozvani Šestodnevni rat između Izraela i arapskih zemalja je ogledan primjer ovakvog rata.

3. Religija

Djevojka u crkvi

Religijski sukobi u pravilu imaju vrlo duboke korijene. Neslaganja traju dugo vremena, ali se sukob rasplamsa naglo i silovito. Vjerski ratovi mogu imati i druge uzroke, kao što su nacionalizam ili osveta, ali je u ovakvim ratovima, koje zovemo i sektaškima, glavni razlog uvijek prikriven obranom vjere, nacije ili osvetničkim aktivnostima zbog povijenih nepravdi.  Vjerski ratovi se mogu voditi između predstavnika različitih vjeroispovijesti, kao što su bili pljačkaški Križarski ratovi, ali i unutar jedne ispovijedi, kao što je sukob između sunita i šiita, koji je najvećim dijelom orkestriran iz inozemstva i nemuslimanskih zemalja.

4. Nacionalizmi

Ukrajinski- nacionalist

Ovdje je slučaj sličan kao u vjerskih ratova. Nacionalistički rat je pokušaj da se dokaže da je vaša zemlja bolja od druge uz pomoć sile i često se pokreće invazijom na tuđe teritorije. Dr. Richard Ned Lebov, profesor teorije međunarodne politike na Royal College of London, vjeruje da je sigurnost glavna pokretačka snaga država, a nedostatak sigurnosti je glavni uzrok rata.

Radikalni nacionalizam rađa imperijalizam, budući da je izgrađen na ideji pokoravanja drugih zemalja. Nacionalizam je temelj i za rasizam, kao što pokazuje primjer Hitlerove Njemačke.

Jedan od primjera takvih ratova je Prvi svjetski rat, a danas strogo treba paziti na granicu koja dijeli patriotizam od špiljskog nacionalizma, iako mnogi ova dva pojma vole stavljati pod isti nazivnik.

5. Osveta

Kule blizanci Boeing 767-200 11 9 2001

Želja da se kazni za ono što se doživljava kao povijesno pretrpljena nepravda u pravilu postaje glavni motiv za pokretanje osvetničkih ratova. Nažalost, osvetnički rat može dovesti do beskonačnog lanca vojnih akcija jedne strane prema drugoj i obrnuto, što može biti vrlo teško zaustaviti.

Osveta je također povezana s nacionalizmom, ali nikada nije pravi urok rata iako su ljudi iz neke zemlje mogu smatrati da su povrijeđeni njihovi nacionalni osjećaji. Povijesno gledano, osveta je bila izgovor za pokretanje mnogih ratova u Europi.

U moderno doba je primjer osvetničkog rata, ali sa sasvim drugim ciljevima, američki rat protiv međunarodnog terorizma, koji je uslijedio kao odgovor na terorističke napade 11. rujna 2001. godine.

6. Građanski rat

sirija

Takvi se ratovi pokreću zbog nepremostivih razlika dva ili više suprotstavljena tabora unutar jedne zemlje. Ta neslaganja se mogu ticati raznih pitanja, od onoga tko bi trebao upravljati zemljom, kako upravljati zemljom, prava građana zemlje i tako dalje. Takva neslaganja često dovode do krvavih sukoba između građana iste zemlje koji pripadaju različitim frakcijama. Građanski ratovi također mogu biti pokrenuti od strane separatističkih pokreta koji traže neovisnost.

U ovu kategoriju, primjerice, spadaju Američki građanski rat vođen od 1861. bo 1865., građanski rat u Rusiji između “crvenih” i “bijelih” početkom prošlog stoljeća, Španjolski građanski rat i drugi.

7. Revolucije

krstarica Aurora brod oktobarska revolucija
FOTO: krstarica Aurora, oktobarska revolucija

Revolucije se pokreću kada se dio stanovništva protivi skupini ili osobi koja je na vlasti, jer toj skupini ljudi ne odgovara način na koji se upravlja zemljom. Revolucije se pokreću iz različitih razloga, uključujući ekonomske poteškoće dijela stanovništva ili nepravdu prema određenim skupinama ljudi. Tim čimbenicima se mogu  pridružiti i drugi, poput od naroda neprihvaćenih ratova koje su vlasti pokrenule protiv drugih zemalja. Revolucije često vode do građanskih ratova, kao što je to bio slučaj u Rusiji početkom prošlog stoljeća.

Danas se vode rasprave mogu li revolucije biti “nenasilne”, kako ih je osmislio američki znanstvenik Gene Sharp, koji je istraživao uspjeh nenasilne borbe Gandhija. Međutim, “nenasilne revolucije” provedene po uputama Genea Sharpa su uglavnom završile raznim oblicima navedenih ratova, uglavnom građanskim, ali s karakteristikama nacionalističkih, vjerskih i drugih sukoba. Tako da možemo reći da je pogrešno tumačio iskustvo nenasilne borbe Gandhija i indijsku borbu za neovisnost pretočio u teoriju o “nenasilnoj revoluciji”.

8. Oslobodilački i obrambeni ratovi

Oktobarska revolucija

Kao i kod ostalih kategorija, oslobodilački ratovi istovremeno mogu biti nacionalistički, vjerski, ideološki, ali su u prom redu ekonomski.

Postoje oslobodilački ratovi koji su obrambeni i reakcija na inozemnu agresiju, što te ratove čini opravdanima.

Međutim, kako današnji svijet uglavnom osuđuje vojnu agresiju sve više osuđuje, države često tvrde da su prisiljene voditi rat kako bi se obranile od agresora ili potencijalnog agresora. Primjer takvog rata je saudijska agresija na Jemen ili učestala izraelska bombardiranja Sirije. U oba slučaja se agresori pravdaju da se brane od stvarnog ili potencijalnog neprijatelja.

To jest, zemlje pokreću upozoravajuće udare i žele poručiti: “Mi ćemo napasti njih, prije nego oni napadnu nas”.

civilizacijaGlobalizamKrizanacionalizamRatreligijasukobiTerorizam
Pretplatiti se
Obavijesti o
43 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Alen
4 godine prije

Ovaj sledeći biće 8 u 1 ..

Šok
4 godine prije

svi ovi formalni i neformalni
razlozi za rat imaju zajednički nazivnik
a to je:

novac

Laki Topalović
4 godine prije

Da često se ovi razlozi i uzroci isprepliću. Novac je prvi, ali kad rat pokreću elite, a narodni ustanci i obrambeni ratovi i revolucije su nešto drugo, iako uvijek netko na kraju ima koristi i od toga.

Iza_horizonta
4 godine prije

Iza svakog rata stoji LAŽOV !!!

Kažun
4 godine prije

Više puta sam razmišljao kako je razarač klase Zumwelt rezultat krađa tehnologije,što se na kraju pokazalo
istinito.Vjerna kopija krstarice Aurora,slika 7 ? !

Mat
4 godine prije

8 razloga???? Samo 2 gospodo…POHLEPA I PLJACKA.

Dub Miroslav
4 godine prije

Svaka glupost se može proglasiti uzrokom za rat.

Weteran
4 godine prije

Motivi su dublji !?
Kain je ubio Avelja !

Jodler
4 godine prije

Postoji samo jedan uzrok i on se zove covjek a ljudska glupost ,volja za moci i ego,naci ce jos 1001 razlog za rat .

Majk Majers
4 godine prije

Jedan jedini je uzrok rata-posluh!

alfa33
4 godine prije

Što je potrebno za povesti rat,u stvari nikakav bitniji razlog nego samo ipak pokazujemo kakva je to vrsta koja sebe naziva čovjekom, to je u nama od pradavne evolucije,samo se promjenilo vrsta oružja i broj ubijenih. A još kažu da živimo u najmirnijem stoljeću, možda se računa broj ubijenih u postocima u odnosu koliko ljudi živi na planeti,tko će ga znati, ispada da je u samom vrhu temudžin po broju ubijenih. U životinjskom carstvu jedino homosapiens ubija radi užitka…ali dobro, priroda i evolucija će se pobrinuti da dođe sve na svoje mjesto,a dotle,tko prvi koga…

Son of Alerik
4 godine prije

Je li najprije nastao rat ili oružje? Bi li bio započet ijedan rat, a da nije bilo ubojitog oružja, po mogućnosti ubojitijeg od onog kojeg je imao protivnik? Boj ne bije svijetlo oružje, nego srce u junaka – možda je bilo točno u prošlosti, već dugo to nije točno. Boj bije svijetlo oružje, a junaka nigdje na vidiku. Uzroci rata su u pohlepi, mržnji, zavisti. Kad oni narastu u društvu dovoljno, uvijek će se pojaviti psihopat koji će zasjesti na čelno mjesto predsjednika, premijera, koji će znati tu mržnju, pohlepu, zavist preusmjeriti prema drugim narodima, državama. Kad se tomu još doda oružje, stvar je spremna. Milijuni ljudi po svijetu rade u tvornicama oružja. Vrijedni, radišni, moralni ljudi, nedjeljom idu na misu, mrava ne bi zgazili. Žive od plaće koju pošteno zarade. No, njihovi trudi, znanja i rad su u službi Zla koje se pokazuje kao samostalni entitet sposoban umrežiti milijune… Čitaj više »

tobia quantrill
4 godine prije

ljudska glupost…jedan jedini razlog.
posljedica gluposti (koja je uzrok) je pohlepa, a posljedica pohlepe, rat bilo vojni,medijski,ekonomski

Siniša
4 godine prije

Ima i onaj “preventivni”….

Jodler
4 godine prije

Svijetom ne vlada logos već haos.Život je borba.

”Gdje god sam našao ono što živi,diše i bori se,našao sam

i volju za moć,čak i u volji sluge našao sam volju da bude gospodar.”

farree
4 godine prije

“Suština cjelokupne politike je razlikovanje prijatelj/neprijatelj, pri ćemu je neprijatelj “Krajnji intenzitet jednog spajanja ili razdvajanja, jedne asocijacije ili disasocijacije….” “Politički neprijatelj ne mora biti moralno poročan ili estetski ružan. On je jednostavno drugi, stranac….”

reče jednom jedan pametni Njemac.

Nacija, religija, kultura….dužina ušiju itd. su razlikovanja potrebna za uspostavljanje ovog razlikovnja. U suštini to su zajednićke priče oko logorske vatre u kojima se pričaju zajedničke priče u koje se i zajednički vjeruje. Te zajedničke priče se zovu Nacija, Religija, Kulura ….i uvijek se radi o tome mi protiv njih.

U Oligarjijama poput ovih naših, Suveren su vladajuće ekonomske Elite, koje preko medija i svojih uposlenika (politike) objašnjavaju ko je prijatelj, a ko neprijatelj i to je osnovni zadatak današnjih medijskog sistema. Nazivni razlog neprijateljstva je tu odista nevažen. Nije bitno šta je, nego samo ono što svi vjeruju da je

ime
4 godine prije

1Odakle ratovi, odakle borbe među vama? Zar ne odavde: od pohota što vojuju u udovima vašim? 2Žudite, a nemate; ubijate i hlepite, a ne možete postići; borite se i ratujete. Nemate jer ne ištete. 3Ištete, a ne primate jer rđavo ištete: da u pohotama svojim potratite.

4Preljubnici! Ne znate li da je prijateljstvo sa svijetom neprijateljstvo prema Bogu? Tko god dakle hoće da bude prijatelj svijeta, promeće se u neprijatelja Božjega.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI