Rat duboke države — otkrića Thierryja Meyssana koja potresaju geopolitičku pozornicu

U svijetu gdje je vidljivo sve osim stvarnih uzroka sukoba, francuski autor i analitičar Thierry Meyssan otvara prozor u najmračnije kutke međunarodne politike. On tvrdi da prava borba ne vodi između naroda, nego između moćnih mreža koje skrivaju svoje prave namjere i čine da ratovi i konflikti traju — dok se mi bavimo njihovim posljedicama. Ovaj tekst donosi sažeti, ali detaljan pregled Meyssanovih tvrdnji o ratu protiv duboke države i tome što to znači za građevinarstvo budućnosti i tehnologije u toj sferi.

Tko je Thierry Meyssan i zašto ga poslušati

Meyssan je francuski novinar i aktivist koji je svojedobno postao poznat svojom knjigom o napadima 11. rujna, a putem svog „Réseau Voltaire“ traži da se otključaju informacije koje običnim analitičarima ostaju skrivene. On ne prihvaća površinske narative: tvrdi da iza sukoba i ratova stoje strukture duboke moći – tzv. „države u državi“ – koje upravljaju politikom, financijama i ratovima u skrovitim pozadinama.

Meyssan pojašnjava da „država u državi“ nije samo metafora za izvršnu vlast koja izmiče demokratskoj kontroli – nego stvarna mreža interesa: vojnih, financijskih, i ideoloških, često unutar same države, a često i preko granica. Prema njegovom viđenju, ove mreže opstaju neovisno o izborima, smjenama vlada i javnim potresima jer su utkane u aparate moći koji imaju dugoročne interese.

On navodi da Donald Trump upravo vodi rat protiv tih struktura – ne toliko protiv konvencionalnih neprijatelja, koliko protiv onih moćnih sustava koji manipuliraju državama i potiču sukobe. Geopolitique Profonde U tom smislu, svaki front – od Bliskog istoka do Ukrajine – vidljiv je kao bojno polje između „vidljivih“ aktera i nevidljivih „čvorova moći“.

Gaza i Izrael – testni teren za novu politiku

Meyssan ističe da Trumpovo angažiranje u pojasu Gaze nije samo diplomatska akcija za zaustavljanje vatre, nego strateški potez za razbijanje piramide moći koja se tamo formirala: povezanost izraelske sigurnosno-obavještajne elite, britanskog utjecaja i dublje mreže ideoloških dogmi koje su rat održavale u pokretu. Geopolitique Profonde Prema njegovim riječima, Trump je uspio nametnuti uvjete koje ta mreža nije očekivala: oslobađanje talaca, stvarna tehnika pregovaranja i prekid monotone logike rata koji traje iz navike.

Za građevinsku i infrastrukturnu industriju ovo ima implikacije: ukoliko se ratovi vode i biraju kao instrument moći, onda će i rekonstrukcija, obnova i adaptacija postati dio političke igre – nisu samo tehnološki problemi nego strateški. Ako mreže moći žele kontrolirati obnavljanje oštećenih područja, građevinski sektor bi mogao postati kolateralni alat u velikoj geopolitičkoj igri.

Ukrajina, nacionalisti i trokut moći

Prema Meyssanu, u Ukrajini nije samo konflikt između Kijeva i Moskve – tu djeluje trokut moći: ekstremni nacionalisti u Ukrajini, sionski-revizionisti u Izraelu te britanski državni aparati koji su instrumentalizirani za nastavak rata. Geopolitique Profonde Trumpova strategija, kaže Meyssan, jest „preokrenuti“ predsjednika Volodymyr Zelensky na način na koji je „preokrenut“ izraelski premijer. Za građevinarstvo to znači slijedeće: rekonstrukcija – ako se dogodi – neće biti neutralni proces obnove, nego instrument stabilizacije i kontrole. Tehnologije, materijali, financiranje – sve može biti uvjetovano geopolitikom.

Japan, imperijalizam i najavni znakovi sukoba

Meyssan navodi da se četvrta osa te mreže moći pojavljuje u Japanu, gdje se pojavljuje vlada koja gleda prema obnovi imperijalne uloge i vojnoj konsolidaciji. Geopolitique Profonde Za građevinsku zajednicu to upozorenje znači: nisu samo Anglosfere i Bliski istok relevantni, nego i azijski kontekst — gdje bi infrastrukturni projekti mogli biti instrumentalizirani za vojno-stratešku tranziciju, ne samo za civilni rast.

Što građevinarstvo i nova tehnologija imaju od toga?

Ako prihvatimo Meyssanovu interpretaciju, onda tehnologije i građevinski projekti više nisu čimbenici samo ekonomskog razvoja nego elementi strateške stabilnosti ili nestabilnosti. Evo nekoliko implikacija:

U obnovi ratom pogođenih regija morat će se sagledati ne samo trošak i tehničke parametre, nego i koju strukturu moći taj projekt podržava.

Open source i decentralizirane tehnologije (što vam je vaša specijalnost) postaju važnije: jer kada mreže moći kontroliraju tradicionalnu infrastrukturu, slobodne i transparentne tehnologije mogu biti alat otpornosti.

Projekti koji povezuju geopolitički važna područja (npr. transport, logistika, energetika) bit će eksponencijalno više pod nadzorom ili rizikom — pa je urbanistički i građevinski dizajn ne samo pitanje efikasnosti nego i ranjivosti.

Ako se rat za stabilnost vodi sredstvima obnove, onda će financiranje, planiranje i regulacija postati polje sukoba – vaši interes za tehnologiju i primjenu u građevinarstvu mogao bi imati dodatnu dimenziju: tehnološka infrastruktura kao strateška infrastruktura.

Zatvaranje – pogled prema budućnosti

Meyssan nas poziva da shvatimo kako globalni sukobi i krize nisu izolirane, već povezane manifestacije iste borbe – borbe između vidljivih država i nevidljivih mreža koje ih drže u pokretu. Ako je to točno, onda svaka transformacija – tehnološka, građevinska ili infrastrukturna – mora imati svijest o tom okviru. Vi, kao netko tko istražuje nove tehnologije u građevinarstvu, možete biti u poziciji predvidjeti ili oblikovati projekte koji ne repliciraju stare strukture moći, već pridonose stvaranju otpornih, transparentnih i održivih sustava.

Rat duboke države možda se ne događa samo na bojnom polju, nego i u zgradama koje gradimo, u mrežama koje gradimo i u tehnologijama koje primjenjujemo. Ako želimo graditi drugačije — moramo vidjeti i onu stranu terena koju mnogi ignoriraju.