fbpx

Politika trgovinskih barijera dala još jednu žrtvu – Američke izvoznike pšenice

Ruski izvoz pšenice

Zbog agresivne ekonomske politike Bijele kuće i Donalda Trumpa, Meksiko je počeo kupovati sve manje američke pšenice i žitarica i sada trguje u drugim zemljama Latinske Amerike, te s Rusijom, koja je od pokretanja plana supstitucije uvoza dala veliki naglasak na poljoprivredu i obara rekorde u svjetskoj proizvodnji žitarica.

Američke isporuka pšenice i žitarica u susjednu zemlju su se smanjile za čak 38%. Moskva se sve više nameće kao svjetski lider u izvozu pšenice.

Zapravo, posljednjih godina Rusija i Sjedinjene Države vode utrku za naslov svjetskog lidera u opskrbi pšenicom, posebice od početka ruske diversifikacije uvoza s kojim ruski proizvođači žitarica ostvaruju tolike viškove da mogu osigurati potrebe bilo koje zemlje s kojom sklope ugovor o izvozu.

Nakon sankcija, koje su osigurale Rusiji rast poljoprivrede, sada je zbog agresivne trgovinske politike čelnika Bijele kuće, Donalda Trumpa, položaj Amerikanaca dodatno oslabljen, posebno u susjednoj i važnoj zemlji – Meksiku.

Od 1994. godine, kada je stvorena Sjevernoamerička zona slobodne trgovine (NAFTA), Meksiko je bio glavni kupac američke pšenice, ali sada se situacija mijenja, kaže autor Marco Mayer.

Zbog Trumpove politike i napada na sporazum NAFTA, meksički kupci i veliki mlinari su se uplašili carina i trgovinskih barijera i počeli su kupovati pšenicu u drugim latinoameričkim zemljama, ali i iz Rusije.

Rezultat politike carina je doveo do toga da je u prvoj polovici 2018. Ukupni izvoz pšenice iz Sjedinjenih Država pao za  21%, a opskrba žitaricama Meksika je pala za čak 38%.

Rusija je u razdoblju od 2016. do 2017. godine oborila rekorde u izvozu pšenice i prodala 30 milijuna tona, čime je uzela 18% udjela na svjetskom tržištu. Za usporedbu, za jednogodišnje razdoblje od 2012. do 2013. godine je Rusija izvezla 11 milijuna tona pšenice i imala 8% udjela na svjetskom tržištu.

Ovo nije bilo teško, obzirom da je urod žitarica prošle godine u Rusiji iznosio rekordnih 134,1 milijuna tona, od čega pšenice oko 85 milijuna tona.

Meksiko je počeo kupovati rusku pšenicu još prošle godine i ruski izvoz u tu zemlju raste zbog politike Bijele kuće glede sporazuma o slobodnoj trgovini NAFTA, kojeg su dio, bolje rečeno, bile su dio SAD, Kanada i Meksiko.

Prva isporuka od oko 300 tisuća tona pšenice u Meksiko se dogodila u rujnu prošle godine, što je, uz Kolumbiju i Laos, prvi put da je američki susjed kupio rusku pšenicu.

Od 1994. godine, kada je stvorena Sjevernoamerička zona slobodne trgovine (NAFTA), Meksiko je bio glavni kupac američke pšenice, ali sada se situacija mijenja.

Stav zastupništva američkog Ministarstva poljoprivrede u Mexico Cityu je bio da će se opskrba američkom pšenicom nastaviti bez obzira na to hoće li NAFTA nastaviti postojati ili ne. S druge strane, američki dužnosnici priznaju da je privatni sektor zabrinut za budućnost sporazuma o slobodnoj trgovini i meksičke tvrtke iz sektora poljoprivrede aktivno traže alternativne izvore opskrbe, posebice ako bude ograničen njihov izvoz kukuruza u SAD. Meksički mlinari su još u listopadu prošle godine najavili diversifikaciju uvoza i umjesto tradicionalnih dobavljača iz Amerike su se okrenuli Argentini, Brazilu, Rusiji, a razmatrala se i mogućnost kupnje pšenice iz Australije, Njemačke i Poljske.

The Hill / RIA Novosti / Propozitsiya 

Farm-Connexion: Rusija osvaja svijet novim oružjem – poljoprivredom

Budućnost je poljoprivreda – Rusija se uz pomoć žitarica oslobađa nafte

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
18 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije

Mex hoće sa diverzifikacijom uvoza žita samo prisili trumpa na povoljnije ugovore.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Kvotiranje bi bilo najpravednije;ukidanje kvota u EU je napravilo ogromne problene zemljama uz i van EU,natjerali su nas da se otvorimo a uz ogromne enificije oni su jeftiniji od nasih zemljoradnika i poljoprivrednika a kvalitet je izpod svake humanosti.

Maus
Gost
Maus
2 godine prije

Carine se mogu uvesti po modelu da prodajna cijena ne moze biti manja od proizvodne I toj zemlji uz to uvecana za 5%marze. Apsulutna logika ocuvanja vlastite proizvodnje trzista, svi.misle tramp lud, ali iskreno sta drzava gospodarstvo ima od uvoza ,a uz to uvoza po dampinskim cijenama? Kina kontrolira yuan, tramp carine , kad sve zbrojis dodje.na.isto ,jedni.I.drugi stite.svoje gospodarstvo. Kinezi.rade.da.budu.povoljniji prihvatljiviji, a trump prisiljava uvoznike(mlatimudane) da pokrenu proizvodnju. Sta zemlje balkana imaju.od.strane politike, nemaju normalne carine I preskupa.im valuta I jedino st o se isplati je uvoz , gospodarstvo im.avima u rasulu, ne mogu maline,lubenice,psenicu prodati nista se neispqlti, samo drzavni.poticaji.na hektre zemlje.bez.proizvodnje.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Potpuno si u pravu ali gdje smo mi “mali” u toj kombinaciji?
Kada je Hrvatskanuslanu EU po automatizmu CEFTa vise ne vrijedi sa Njom i odmah idu carine na Jrvatsku robu medjutim EU je i pored jasnog racuna o nasim gubicima natjerala BiH i SRB da se pridrzava i dalje toga a nasa roba opet nije mogla u Hrvatsku po tim istim pravilima a jos smjesnije je da Hrvatska roba ne moze ni u zemlje EU zbog loseg kvaliteta tako da su nas ucijenili da to kupujemo. Pokusaj nametnuti carine da mlijeko iz DE bude skuplje od domaceg,pa zbog toga je rat i izbio izmefju USA i “partnera”….u sustini,prokletinje sa zapada zele sve samo sebi a mi da budemo ne znam kako da nas nazovem ali nista pametno od njih niti dobro za nas.

Maus
Gost
Maus
2 godine prije

Moje razmisljanje je sljedece, da ExYu bloku ne treba eu, eu fondovi. Kad se stavi na papir sta je te drzave sprecavalo.I sta ih sprecava da naprave Razvojni fond 1mlrd € koliko se izdvaja u EU, da bude manje papirologije,jacih kontrola I vecih financiranja malih I srednjih obrtnika,opg-ova ,poduzeca.

Sadasnja politika je politika propasti sve zbog ne prirodnog financiranja veliki I srednje velika gospodarstva veliku lovu dobivaju ,a mali output za gospodarstvo. Uz to ni jedna drzava nije presla 60%iskoristenosti EU fondova.

Ugl. Europa potice poljoprivredu velikog broja hektara li la proizvodnje moze biti ugar ili suma sve to.uz par krava. I to sve poticajima lijepo nagradjuje. Ugl. Stvaraju se poljoprivrednici,poduzeca koja mil. Kn poticaja dobiva ,a svojom proizvodnjom ne moze ni svoje zivotne potrebe podmiriti, a kamo zajednice ili nekog naselja. Ugl. Potice se politika prodavanja magle, da poticanja neceg s eurom da nakraju dobijes 20% od istog ,tj poticanje priveligiranih. Ukratko zbog par koji dobro zive cijela drzava se raspada.

put in
Gost
put in
2 godine prije

amerika bi trebala zabraniti svojim saveznicama da kupuju rusku pšenicu kao što im zabranjuje kupovinu ruskog plina. predlažem da umjesto kifla od pšeničnog brašna američki saveznici ubuduće jedu više ghovana a sve kako bi se spriječio maligni utjecaj rusije:)

Maus
Gost
Maus
2 godine prije

Hehe sta bi tek rusija radila da prisvoji pola ukrajine tj anektira ili na referendumu dobije pola teritorija od dnjepra sjeverno s ruskom vecinom, vjerovatno I nirmalni.ukrajinci usljed krize zele preci kod njih. Pa bila bi apsolutni N01 u poljoprivredi u proizvodnji, cak I vjerovatno N01 u ulaganjima I investicijama u poljoprivredu.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije

SENICA CE IN DAT KRUVA?
(i ronija i pliva)

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

“”Domaća proizvodnja se ne štiti na granici, nego podsticajima i razvijanjem širokog spektra podrške, te ukidanjem brojnih nameta, kaže u intervjuu za “Nezavisne” Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.””

Maus
Gost
Maus
2 godine prije

Vele mimistri iz regiona koji vise uvoze nego sto proizvode, tj samo da vrate status proizvodnje I Bdp na predratno stanje ekonomija bi procvjetala. Ljudi pa zemlje balkana ni svoju sjenu gospodarstva iz 90tih ne uspjevaju sustici.

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije

Čuvena Šojićeva izjava: “oću uz kafu da im uvalim ventilatore”!
Tramp je više puta gledao taj skeč na youtube !? 🙂
Vratiće se Meksiko na pšenicu iz SAD?
Pre neki dan je Tramp ubedio Evropu da kupuje više soje iz SAD.
Ne sekiram se ja za žito iz SAD i Rusije?!
Gde, kome i pošto ću ja da prodam svoju pšenicu?

Direktor
Gost
Direktor
2 godine prije

Gde? na slobodnom tržištu, kako? Povečaš proizvodnju, smanjiš cijenu, kako sad to ?
E tu sad dolazi država ali ne poticajima (koji uništavaju poljoprivredu) već subvencijama npr. prodaješ pšenicu za 70Lipa po kg a država ti po prodanom kilogramu daje subvenciju od 80Lipa. Pa da vidimo te uvoznike koji će kupiti pšenicu jeftinije. Ovo što sad daje država, tkz. poticaje po količini zemlje nije ništa drugo neko godišnja plaća seljaka za nekakav rad, uglavnom loš rad jer ono što proizvede prodao bi po recimo 1.5Kn po kg a takvih kupaca nema pa cvili i plače o malim cijenama a zaboravlja da je već plačen za svoj rad i cijena mora biti manja. Stoga poticaje eliminirati i staviti subvencije za priozvedenu robu, tko ne može tako neka traži drugi posao.

Sarajevo
Gost
Sarajevo
2 godine prije

Ponedjeljak, a nema nikakve relaksirajuce price od g-dina Kobas?
Budite sjor Ivu molim lijepo.
Od mene lijepa sedmica/tjedan/hefta svima.

josip b t
Gost
josip b t
2 godine prije

Poticaj u poljoprivredi za nerad je i unistijo hrvatsku poljoprivredu.premda stvari polako dolaze na svoje ali polako

Direktor
Gost
Direktor
2 godine prije

Ovakav poticaj je u stvari plaća i kad podjeliš to na 12 mjeseci ispadne pristojno primanje ali sve je to krivo i ne potiće već uništava. Poticaje, jednokratne, bi država mogla dati samo mladim poljoprivrednicima da krenu a nikako svake godine za doslovno ništa.

Euro
Gost
Euro
2 godine prije

Ko jebde njihovu psenicu. Nek je sami jebdu. Nek je Gejts sam jede.

IVE IZ PECALBE
Gost
IVE IZ PECALBE
2 godine prije

Samo vi kupijte jeftinu GMO SAD psenicu i soju punu pesticida, brze cete pocrkati.

Zvrk
Gost
Zvrk
2 godine prije

baš isto pomislio. malo je tu prirodnoga.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik