Kratki bljesak gama-zračenja otkriven 2006. godine dugo je bio klasificiran kao „eksplozija bez domaćina” – astronomi su detektirali njegovo blijedo naknadno sjajenje, ali nisu mogli locirati galaksiju iz koje je potekao. Tim predvođen Yuhan Maom s Purple Mountain Observatory Kineske akademije znanosti sada je, koristeći dubinske snimke svemirskog teleskopa James Webb, identificirao iznimno blijedu galaksiju G2 na udaljenosti crvenog pomaka z = 1,2, što bi moglo konačno objasniti energetsku anomaliju ove eksplozije.
Dvije konkurentske teorije
Desetljećima su se dvije hipoteze borile za objašnjenje podrijetla GRB 061201. Prva je tvrdila da se eksplozija dogodila u obližnjoj galaksiji G1, na crvenom pomaku z = 0,111, dok je druga pretpostavljala da je stvarna galaksija domaćin jednostavno previše udaljena i previše blijeda da bi je tadašnji teleskopi uočili. Problem s prvom teorijom bio je dvostruk – zahtijevala je nemoguće uski mlaz energije koji bi izbacio ukupni učinak eksplozije izvan svih poznatih obrazaca, a implicirala je i neuobičajeno visoku stopu spajanja kompaktnih objekata u našoj blizini, što je u izravnoj suprotnosti s mjerenjima gravitacijskih valova.
Novo istraživanje, objavljeno u The Astrophysical Journal, donosi treću opciju. Tim je uz pomoć JWST-a i Hubblea uočio galaksiju G2 vrlo blizu pozicije eksplozije, a zatim je tehnikom prilagodbe spektralne energetske distribucije procijenio njezin crveni pomak na otprilike z = 1,2. Iako statistička provjera daje vjerojatnost od 18 posto da je riječ o slučajnom poravnanju s nepovezanom pozadinskom galaksijom, dodatni fizički testovi podupiru upravo ovaj scenarij.
Testovi otpornosti
Znanstvenici su podvrgli galaksiju G2 nizu nezavisnih provjera. Energetski učinak eksplozije na toj udaljenosti puno bolje odgovara ustaljenim obrascima, ponašanje naknadnog sjaja podudara se s udaljenijim scenarijem, a implicirana stopa spajanja neutronskih zvijezda i crnih rupa usklađena je s mjerenjima gravitacijskih valova. „Podrijetlo na crvenom pomaku z = 1,2 nameće se kao najkonzistentniji fizički okvir za GRB 061201″, zaključuju istraživači.
No postavlja se pitanje koje izvor ne postavlja: koliko još ovakvih „eksplozija bez domaćina” čeka na preispitivanje sada kada JWST može viriti duboko u svemir? Ako je jedan od dvadesetogodišnjih misterija riješen tek sada, nameće se sumnja da su mnogi raniji zaključci o udaljenosti i energiji kratkih bljeskova gama-zračenja bili temeljeni na nepotpunim podacima. To nije samo pitanje akademske preciznosti – pogrešna procjena udaljenosti znači pogrešnu procjenu energije, a time i pogrešno razumijevanje samih procesa koji oblikuju svemir.
Istraživači su oprezni i priznaju da je za potpunu potvrdu rezultata nužno spektroskopsko mjerenje udaljenosti galaksije G2. No već sada je jasno da je svemirski teleskop James Webb, unatoč svim kontroverzama oko njegove cijene i svrhe, donio revoluciju u naše razumijevanje kozmosa – i to na način koji klasična astronomija nije mogla ni sanjati. Pitanje je samo koliko će još starih misterija, zaključanih u arhivima podataka, uskoro dobiti svoje odgovore.