Kada se komet približi Suncu, njegova se jezgra zagrijava i ispušta plinove koji stvaraju oblak poznat kao koma, a koji zaklanja samu jezgru. Zbog toga je izravno promatranje jezgre kometa gotovo nemoguće u blizini Sunca. Rješenje je promatrati komet dok je još daleko, ali tada je on izrazito slab i zahtijeva najveće teleskope. Upravo je Subaru teleskop s primarnim zrcalom promjera 8,2 metra uspio zabilježiti ovaj rijedak prizor.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta za okolišno i profesionalno zdravlje, Sveučilišta Kyoto Sangyo i Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana pretražio je golemu arhivu snimki Subarua. Iako su snimke izvorno napravljene za druge znanstvene ciljeve, njihovo polje pokriva površinu od otprilike devet punih Mjeseca na nebu, što ih čini riznicom za slučajna otkrića.
Otkriće koje mijenja pogled na komete
Analizirajući način na koji se sunčeva svjetlost reflektira s površine jezgre, istraživači su utvrdili važne sličnosti i razlike između kometa 28P/Neujmin i asteroida, koji ne pokazuju kometnu aktivnost. Rezultati su objavljeni u časopisu Publications of the Astronomical Society of Japan.
Ovo otkriće nije samo slučajnost — ono otvara pitanje koje izvor ne postavlja: koliko još “golih” kometa leži skriveno u javno dostupnim arhivima, čekajući da ih netko primijeti? Umjesto da se čeka na nova, skupa promatranja, znanstvenici sada imaju dokaz da se i postojeći podaci mogu iskoristiti za revolucionarna otkrića.
Primjenom istog pristupa u budućnosti, istraživači se nadaju boljem razumijevanju kako su se površinske strukture kometnih jezgri razvijale kroz povijest Sunčeva sustava. To bi u konačnici moglo pružiti nove uvide u to kako su nastala i evoluirala tijela Sunčeva sustava u objekte koje danas vidimo. Ovakva otkrića potvrđuju da javno financirana znanost i otvoreni podaci mogu donijeti rezultate koje nitko nije planirao — a upravo takva iznenađenja često su najvrednija.