NASA priznala neuspjeh spašavanja teleskopa Swift

Uzrok kvara je „perzistentni problem kontrole visine” robotskog spasitelja tvrtke Katalyst, koji se umjesto planiranog zahvata sada može samo približiti teleskopu kako bi prikupio podatke. Jared Isaacman, čelnik NASA-e, poručio je kako rezultat nije ono čemu su se nadali, ali da misija i dalje ima smisla zbog znanja koje donosi.

Skupi spas za stari uređaj

Swift je trostruki teleskop lansiran 2004. godine, specijaliziran za proučavanje gama bljeskova – iznimno energetskih, ali kratkotrajnih kozmičkih fenomena. Znanstvena zajednica ga i dalje intenzivno koristi, no njegova orbita polako opada, približavajući ga Zemlji i sigurnom uništenju.

NASA je u misiju spašavanja uložila 30 milijuna dolara, nadajući se da će produžiti vijek uređaja koji je izvorno koštao 250 milijuna. Plan je bio da robot, lansiran 3. srpnja s pacifičkog atola, sustigne teleskop, pričvrsti se s tri robotske ruke i gurne ga oko 300 kilometara više, natrag na početnu orbitu.

Neprokušane tehnike u svemiru

Problem je što takva manevarska vještina – sustizanje, hvatanje i podizanje starog satelita – nikada prije nije izvedena u svemiru. NASA je toga bila svjesna, a projekt se radio ubrzano i s visokim stupnjem rizika. Pitanje koje se nameće jest: zašto se agencija uopće upustila u tako složenu misiju s komercijalnim partnerom umjesto da je uložila u provjerene tehnologije?

Neuspjeh Katalysta nije samo udarac za NASA-u, nego i za cijeli koncept komercijalnog servisiranja satelita u orbiti. Ako privatne tvrtke ne mogu pouzdano spašavati opremu, pitanje je tko će u budućnosti preuzeti odgovornost za sve veći broj istrošenih uređaja koji kruže oko Zemlje.

Dok Swift čeka svoj kraj, znanstvenici gube jedan od rijetkih alata za promatranje najenergetskijih događaja u svemiru. A porezni obveznici – oni koji su na kraju platili i teleskop i neuspjelu misiju spašavanja – ostaju s pitanjem isplati li se ulagati u tehnologije koje još nisu dokazane.