Starship do Mjeseca: Musk tvrdi šest do osam lansiranja, NASA strahuje od dvadeset i dva

Razlika je to koja ne zvuči dramatično dok se ne stavi u kontekst: svako lansiranje je potpuni let rakete, s gorivom, posadom na zemlji, logistikom i rizikom. Između dvije brojke stoji cijela filozofija — s jedne strane agencija koja štiti živote astronauta, s druge poduzetnik koji mora uvjeriti investitore da njegova vizija funkcionira.

NASA-in savjetodavni odbor (ASAP) procjenu temelji na dokazanim performansama Starshipa i dodaje široke sigurnosne margine. U obzir uzima i brzinu isparavanja kriogenih goriva u orbiti te učinkovitost pretakanja pogonskog goriva između letjelica — postupak koji još nije u potpunosti savladan. Musk pak računa na buduće performanse unaprijeđene verzije Starshipa V3 i na povjerenje u vlastite timove.

Orbitalna pumpa kao srce problema

Za razliku od misija Apollo, gdje je raketa Saturn V bila dovoljno snažna da lunarni modul pošalje prema Mjesecu već napunjen, divovski Starship sagorijeva gotovo sve gorivo samo da dođe do Zemljine orbite. Da bi nastavio put, mora se napuniti u orbiti.

SpaceX planira pravu orbitalnu benzinsku postaju: prvo se u orbitu šalje Starship „depo”, zatim flota tankera jedan po jedan pristaje i pretače gorivo. Tek kad je depo pun, lunarni lender polazi, pristaje, puni spremnike i kreće prema Mjesecu. Svaki let tankera je zasebno lansiranje — zato je broj letova ključan. Više lansiranja znači veći trošak, dulje trajanje i veći rizik od neuspjeha prije nego što astronauti uopće napuste orbitu.

Artemis IV na klimavim nogama

Ako se NASA-ina gornja procjena pokaže točnom, kalendar cijelog programa Artemis dolazi u pitanje. Čak i uz agresivan ritam od dva lansiranja tjedno, samo prikupljanje goriva u orbiti trajalo bi gotovo tri mjeseca. S takvim rokovima cilj slijetanja na Mjesec u misiji Artemis IV 2028. postaje krajnje ambiciozan, blago rečeno nerealan.

Starship je odabran kao jedan od dvaju lunarnih lendera (HLS) upravo zbog obećanja da će višekratnom upotrebom i niskom cijenom revolucionarizirati pristup svemiru. No ako svaka lunarna misija zahtijeva dvadesetak pripremnih lansiranja, ekonomska računica i statistička pouzdanost sustava postaju znatno složenije. Pritisak na SpaceX da dokaže da je optimistična vizija njegova osnivača ispravna — maksimalan je.

Bezos kao rezervna opcija

NASA je namjerno odabrala pristup s dva dobavljača kako ne bi sva jaja stavila u jednu košaru. Druga tvrtka, Blue Origin Jeffa Bezosa, razvija lender Blue Moon. Ključna razlika: početna verzija Blue Moona ne ovisi o orbitalnom punjenju gorivom za prvu misiju, što mu daje prednost u jednostavnosti arhitekture, iako se i njegov razvoj suočava s vlastitim izazovima, posebno oko rakete New Glenn.

Ova strategija američkoj svemirskoj agenciji daje alternativu i fleksibilnost. Rasprava o broju lansiranja Starshipa razotkriva trajnu napetost između disruptivne inovacije i sigurnosnih zahtjeva za letove s posadom.