Venera je jedina stjenovita planeta u Sunčevu sustavu, uz Merkur, koja nema nijedan prirodni satelit — a novo istraživanje objavljeno na arXiv poslužitelju nudi uvjerljiv scenarij zašto je to tako.
Znanstvenici predvođeni Stephenom R. Kaneom sa Sveučilišta u Kaliforniji proveli su kompjuterske simulacije koje su trajale nevjerojatnih 4,5 milijardi godina — koliko i sam Sunčev sustav. U model su ubacili brzinu rotacije Venere, masu hipotetskog mjeseca, njegovu orbitalnu udaljenost i unutarnje plimno trenje. Rezultat? O sudbini mjeseca odlučivale su početne okolnosti, a ne neki vanjski kataklizmički događaj.
Hladni slučaj u svemiru
Tim je varirao ključne varijable kako bi vidio koji scenariji dopuštaju preživljavanje mjeseca, a koji vode njegovu uništenju. U mnogim simulacijama mjesec se najprije udaljavao od Venere, a onda je promjena u brzini rotacije planeta uzrokovala preokret orbite — mjesec se počeo spiralno približavati planetu sve dok ga gravitacija nije rastrgala.
Prema njihovim izračunima, do tog je uništenja moglo doći već 30 milijuna godina nakon nastanka mjeseca, ali i čak 1,7 milijardi godina kasnije. Kako sami istraživači pišu u radu: „Odsutnost venerinog satelita prirodna je posljedica početnih uvjeta, a ne zahtijeva zaseban katastrofičan događaj.”
Zašto je Zemlja drugačija?
Ovo otkriće baca novo svjetlo na razlike između Zemlje i Venere, koje se često nazivaju blizankinjama zbog slične veličine i gustoće. Dok je Zemlja dobila masivni Mjesec koji stabilizira našu os rotacije i utječe na plimu i oseku, Venera je završila bez ičega — s rotacijom u suprotnom smjeru od većine planeta i temperaturama površine dovoljno visokim da rastale olovo.
„Prisutnost ili odsutnost mjeseca tijekom rane povijesti Venere mogla je biti kritična točka račvanja u toj divergenciji”, zaključuju znanstvenici. Pitanje koje se nameće, a koje istraživanje ne postavlja: ako je Venera svoj mjesec izgubila zbog vlastite rotacije, može li se sličan scenarij jednog dana dogoditi i našem Mjesecu koji se trenutačno udaljava od Zemlje nekoliko centimetara godišnje?
Iako odgovor na pitanje o venerinom mjesecu još nije konačan, ovo istraživanje pokazuje da ponekad najveće misterije Sunčeva sustava ne zahtijevaju spektakularne sudare i kataklizme — dovoljni su obični fizički zakoni koji djeluju milijardama godina.
