Kad se neka pokrajina nalazi u okviru jedne države, ona treba imati samo jedno službeno ime koje je u skladu sa zakonitostima službenoga (standardnoga) jezika te države, kao što su to npr. hrvatski krajevi: Slavonija, Moslavina, Međimurje, Zagorje, Lika, Istra, Dalmacija… Ako se neka pokrajina prostire u više država s različitim službenim jezicima, onda svaka od tih država ima vlastito službeno ime za tu pokrajinu. Dobar primjer za ovo je Šleska koja je nekad bila u sastavu Bijele Hrvatske. Danas Šleska pripada trima državama: Njemačkoj, Poljskoj i Češkoj. Njemačko službeno ime je Schlesien, poljsko je Śląnsk i češko Slezsko. Ta pokrajina se na donjolužičkom jeziku naziva Slazyńska, a na gornjolužičkom Šleska, te još na trima dijalektima: češki šleski Šlezsko, poljski šleski Ślůnsk i njemački šleski Schläsing. Ili, jednostavniji primjer, područje između Save i Dunava pripada dvjema državama, Hrvatskoj i Srbiji, pa slijedom te činjenice ima i dva imena: Srijem i Srem. Ime Srijem je hrvatsko službeno ime, s Srem srpsko.
Teško je na globusu naći pokrajinu nastanjenu jednim narodom u okviru jedne države, a da ima dva imena kao što je to primjer s Banovinom u Hrvatskoj. Nedavni potres u tom kraju izbacio je na površinu i problem službenoga imena toga kraja. U sredstvima javnoga informiranja i u govorima brojnih osoba nebrojeno puta je ovih dana taj kraj nazvan imenom Banovina ili Banija što čitatelje i slušatelje dobrano zbunjuje.
Neuređena je država koja takvo što dopušta i koja nema kompetentno tijelo koje će takve probleme rješavati. U Zagrebu je početkom prošle godine pri Vladi formirano Povjerenstvo za standardizaciju geografskih (zemljopisnih) imena. Većina članova toga povjerenstva su profesori geografije (zemljopisa). Standardizacija je jezikoslovni (lingvistički) pojam pa je valjda razumljivo da se standardizacijom i etimologijom zemljopisnih naziva i imena trebaju baviti standardolozi i etimolozi, dakle jezikoslovci, a ne geografi i historiografi. Ovi drugi za bavljenje standardizacijom zemljopisnih imena nemaju jezikoslovne kompetencije.
Kako su nastala imena Banovina i Banija?
Ime Banovina je motivirano sintagmom banova zemlja. Od imenice ban tvore se dva suvremena pridjeva: banski i banov. U imenima naselja postoji i zastarjeli posvojni pridjev banj, banja i banje (Banjdol, Banja Luka i Banje Selo). Pridjev banski je odnosni i kazuje da se što odnosi na bana na bilo koji način, a pridjev banov je posvojni i kazuje da tko (što) na neki način pripada banu. Područje Banovine je bilo pod upravom bana pa su na osnovi takve motivacije nastale dvije sintagme: banska zemlja i banova zemlja. Druga sintagma je bila frekventnija jer je od nje nastalo ime Banovina. Tvorbeni proces je bio sljedeći: posvojni pridjev banova je nakon elizije imenice zemlja iz sintagme banova zemlja preuzeo značenje imenice zemlja i postao poimeničen. Poimeničeni pridjev banova je uz sebe vezao zalihosno (redundantno) značenje imenice zemlja nakon čega je na morfološku osnovu motivacijskoga pridjeva banov-a dodan tvorbeni sufiks -ina i tako je dobivena imenica banovina kojoj je značenje ‘banova zemlja’. Onimizacijom apelativa banovina, i to tvorbenim postupkom konverzije, dobiven je horonim Banovina, dakle: ban > banova zemlja > banovina > Banovina. Isti je tvorbeni proces bio i u imena Hercegovina: dakle, herceg > hercegova zemlja > hercegovina > Hercegovina.
Ime Banija je motivirano turskom sintagmom banı devlet kojoj je značenje ‘banova zemlja (državina)’. Nakon elizije imenice devlet poimeničeni indeklinabilni pridjev banı je bio prilagođen jezičnomu sustavu bosanskoga stanovništva koje se je zbog turskih osvajanja selilo na područje Hrvatske. Ime Banija je tvorbeno i leksički strukturirano kao i turska imenica kadı kojoj je značenje ‘koji sudi, sudac’. Morfološka prilagodba je sljedeća: kao kadı > kadija tako i banı > banija. Ime Banija se može smatrati turcizmom jer se u strukturi toga imena nalazi jedan element iz turskoga jezika, i to pridjevski nastavak –ı koji je izgubio svoje tvorbeno i leksičko značenje, početna sekvenca ban- i završna -ja nisu elementi turskoga jezika. Ime Banija je nastalo u 16. st. na području okupirane zapadne Bosne, odakle su poduzimani brojni turski vojni pohodi prema Banovini. Ime Banija su sa sobom donijele turske vojne postrojbe koje su u 16. i 17. stoljeću stalno napadale, pljačkale i osvajale naselja na području Banovine. Postrojbe su pretežno bilo sastavljene od domaćeg stanovništva. To je i inače bila politika turskih vlasti da napuče opustjela područja. Zahvaljujući došljačkomu stanovništvu nekadašnje ime Banovina je polagano odlazilo u zaborav. Nakon 17. lipnja 1920. god., kada je kraljevim dekretom službeno intenziviran proces serbizacije vlaškoga stanovništva zapadno od Drine, ime Banovina je iz političkih razloga postalo nepoželjno u uporabi. To je ime vraćeno u uporabu u razdoblju od 1941. do 1945. god. Nakon 1945. god. hrvatski komunisti ponovno su nametnuli ime Banija. Kad bi netko pregledao sve tekstove nastale nakon 1945. god., došao bi do zaključka da ime Banija ima visoku učestalost uporabe, a ime Banovina se rijetko rabi. Na partizanskom spomeniku na Petrovoj gori piše Banija, tako i na brojnim publikacijama koje su u Hrvatskoj objavljene nakon 1945. god. na temu o tom kraju. Predstavnici Srpske pravoslavne crkve, koji djeluju u Hrvatskoj i izvan nje, uvijek to područje nazivaju Banijom, nikad Banovinom. Iako je Banija turcizam, to je ime postalo dio imenskoga fonda standardnoga srpskoga jezika, koji je inače primio u svoj sustav previše turcizama, više nego bugarski ili hrvatski jezik. Nametanje stranoga, ovdje srpskoga imena Banija isto je kao kad bi netko tražio da se u Hrvatskoj rabi ime Švajcarska umjesto Švicarska. Svaki narod i svaki jezik ima vlastiti sustav imenovanja područja (krajeva, pokrajina, oblasti, regija…), pa tako i hrvatski.
95 komentara
Na kraju teksta koristite “hrvatski komunisti”, “nametanje stranoga, ovdje srpskoga” te da je srpski jezik primio previše turcizama za razliku od, hrvatskoga, koji je eto čist kao suza, kako bi čitatelju ostala samo ta informacija. Time zamagljujete činjenicu da je navedeno područje već dugo vremena naseljeno većinski srpskim stanovništvom i da se taj kraj zove banija. Banovina je izmišljanje tople vode i još jedan način da se domicilno stanovništvo potlači, kao što je obnova njihovih domova odrađena hrvatski traljavo (isčitajte što hoćete) pa su im se domovi i porušili, nažalost.
turci su tlačili domicilno stanovništvo pa su ih Hrvati u stogodišnjem ratu pobijedili, osim toga azijatski toponimi ne pripadaju Europi.
Da. Pošto Srba na Baniji za 10-20 godina više fizički neće biti ni u tragovima, može profesor Nosić zvati taj kraj kako mu volja. Ako su već oni bili krivci za pogrešan naziv. Moj đed je bio rođen 1909. godine i nikada nije govorio Banovina niti je spominjao da se tako govorilo…
Moj Dida je rodjen 1892 i nikad nije govorio Srem nego ……??
I moj đed je rodjen 1909. I ja nikad nisam cuo u govoru bilo koga na Baniji rijec Banovina.
Hrvat sam, ali rođen u BiH i koliko znam zemljopis, a znam ga vrlo dobro to se zove Banija !
Ovisi koje si geografske karte učio ,nego koliko poznaješ povijest?
Ovisi kolko ti fali juga i kolko ti je godina života preostalo ,ako si stariji normalno je da ti je nekad bilo bolje ……imao si najmanje 30 godina manje …
+
Nije Beč nego je Vienna.
Ma koga boli ona stvar kako će tko zvati neko mjesto. Ima službeni naziv one države u kojem se to mjesto nalazi i točka. I naravno da se na drugom jeziku drugačije izgovara.
A sve ove zakulisane igre političara su skretanje teme od pravih i stvarnih problema.
Baci kost neka se raja kolje, neće mislit o korupciji i kriminalu. A dali ću slijedeći mjesec imat za platit režije i rate kredita, to je manje važno. Tupsoni.
Profesore, Vi ste glas razuma. Svaka reč Vam je na mestu u vezi sa ovim “problemom”.
Ja bi nekog i na Kordun poslao🤔
Talijani mirne duše New York zovu ” nev jorka”. Pa šta?
Bitno je da profesor Nosic nosi hihotnik i prima platu za smisljanje novogovora.
kava se kuha, kokice izvađene iz mikrovalke,
A sve ove zakulisane igre političara su skretanje teme od pravih i stvarnih problema.
Baci kost neka se raja kolje, neće mislit o korupciji i kriminalu. A dali ću slijedeći mjesec imat za platit režije i rate kredita, to je manje važno. Tupsoni.
Evo, prepisao sam komentar od Sparklinga. Hoce li objaviti?
Nije Beč nego je Vienna.
Ma koga boli ona stvar kako će tko zvati neko mjesto. Ima službeni naziv one države u kojem se to mjesto nalazi i točka. I naravno da se na drugom jeziku drugačije izgovara.
Interesantno štivo.
Kliknuo sam na ovo plavo dolje (registracija) i tamo pročitam slijedeću rečenicu:
“Država nam je potreba da vas identificiramo ako ste se javljali u komentarima s određenim imenom”
Prvo bih molio Logično da angažira gospodina Milana Nosića za lektoriranje, ako ne članaka, a onda barem straničnih informacija.
Kada shvatim što je država htjela, možemo nastaviti raspravu.
Hvala.
Više o ničemu.
Potiho su promijenili tekst o pravilima komentiranja.
Više o ničemu.
Potiho su promijenili tekst o pravilima komentiranja.
Svakaj je moguće u Hrvatskoj. Kad može Banija, zašto ne bi bio glavni grad Srbije Bijelgrad? Baš mi to zvuči fensi… Od danas više ne spominjem Beograd, samo varijantu s -ije.
imas biograd ili beograd na moru.
Beograd je bugarsko ime za grad kojeg relativno kratko nosi, najviše je nosio
Tursko ime Dar Al Džihad.
pit
Aha, znači odatle je krenuo džihad! Pretpostavljam da je prvi džihadist bio Musa Kesedžija! Srećom, njega je Marko Kraljević “overio” topuzom u čelo (ako se dobro sjećam)… Očekujem da Vučko podigne još jedan veliki spomenik da se i to “ovekoveči”. Na spomeniku bi trebalo uklesati epske stihove:
“Ajde mala, lezi preko jarka, pravit ćemo Kraljevića Marka!
Ako nećeš ja ću zvati priju, pravit ćmo Musu Kesedžiju”
Jel” to misliš na Begeš!?
Znam, bila sam nekoliko puta u Biogradu. Zgodan gradić.. Imaš i Wien, Geneve, Budapest.., a zovemo ih Beč, Ženeva, Budimpešta… Analogija: Beograd- Bijelgrad. Eto! U čemu je problem?
Belgrad je mađarski naziv za Beograd.
To mi bas zvuci kao ugro-finski izraz.
Meni zvuči malo neobično za pomenutu grupu jezika, budući da reč ima slovensko poreklo. U ruskom je isto Belgrad, iako je na ruskom grad – gorod.
Mađarski se zvao Fehervar
Svaki dan hodam po kući gdje ima puno cvijeća. A ako misliš na grob faraona SFRJ, naše ljubičice bijele i plave, naravno da jesam. Kad smo išli svi, uzorni pioniri, pod mus….
Beograd ili Begeš!Q!
Nije budalaština nego analogija. Ako može Banija, može i Bijelgrad: Glavno da me ‘razumeju’….
A niko nije čuo za Belgrad? U Vinodolu.
Podravka sam, znači i kajkavka pa nam paše i Belgrad.. .Znaš onu pjesmu našeg zavičajnog pjesnika Frana Galovića ‘Crn-bel’?
Može i Bjelovar…
Tako sve jedno, ako razumijete o kojem se prostoru govori, sve jedno. U službenim dokumentima kako nalaže pravilo, drugdje kako vam paše. Ništa tim ljudima i kraju neće biti bolje bez obzira kako im prostor nazvali, a ljudi su bitni.
Zašto bi trebalo biti samo jedno službeno ime, to su totalitarističke gluposti iz nekih drugih vremena koja čini se još nisu prošla.
Vlast može dati ime koje god želi jer je vlast i tada može promjeniti sve dokumente, karte, tabele, itd. pa tako i udžbenike povijesti. Ali vlast nemože promjeniti percepciju baš svima.
To da svatko može koristiti samo jedno ime govore samo oni kojima su na primjer uspjeli programirati percepciju pa su za Ploče govorili Kardeljevo, za Podgoricu Titograd.
Na Banovini ili Baniji ljudi su umorni od povijesti jer od 11 stoljeća u dva različita sela kilometar udaljena seljani su učili različitu povijest i nijedna nije nužno lažna, a sve su svojih mitova pune.
Evo jedan primjer iz povijesne “zbiljnosti”, na primjer netko tko danas živi u Kotoru možda nikad nije čuo za povijesni lokalitet Žrnov kraj Beograda, a čuo je za jedan drugi pivijesni lokalitet Zrin kraj Siska, a na primjer netko tko živi u Kninu zna sve obratno.
Baš je dražesno bilo kad su razna mjesta, udruge, sportski klubovi u nekom trenutku postali Hrvatski, pa mi na primjer danas nebi znali kako je mjesto Kostajnica hrvatska, a sad kad je to Hrvatska Kostajnica onda nema dvojbe 🙃🙃🙃
vlast ovo, ono, ma, treba vratiti turke i rijesen problem, ako nista onda zbog haraca;)
Ma kolega, “nemoj natezati pračku pa pogoditi sam sebe” Daj pokušaj to shvatiti u kontekstu prostora i vremena (povijesti) u kojem određena grupa ljudi ili narodi žive, pa će ti biti jasnije pojam imena i naziva kako je koja vojska i imperija vladala određenim prostorima. I sve je to normalno, a što će se još promijeniti u nazivima za 50-100 god. to nitko za sada ne zna. Kako smo počeli Zagreb će dobiti za 100 god. neko Arapsko ime.
Lp
Zato si se ti s pračkom dobacio 100 godina u budućnost.
Ja sam i napisao kako vlast mjenja imena, i ako je to tebi normalno nitko ti nemože zabraniti koristiti ta imena, ali to dopusti i meni, odnosno dopusti i meni moju “normalnost” 🙃🙃🙃
Oba naziva su ispravna i ravnopravna. Prema istraživanju zagrebačkog povijesničara Marijana Lipovca u tjedniku BANOVAC koji je u Petrinji izlazio između 1988 – 1912 godine, pretražujući brojeve Banovca prema ključnim riječima – Banija i Banovina – Lipovac je dobio točan podatak o tome koliko je u razdoblju od 1888. do 1919. bio korišten pojam Banovina, a koliko Banija. Prema analizi tportalovog sugovornika, pojam Banovina se u Banovcu u svim padežima spominje 1319 puta, a Banija 568 puta, dok se oba toponima ravnopravno koriste tijekom tri desetljeća izlaženja regionalnog tjednika.
Vucic to zna najbolje,mirotvorac je drzu govor u Glini.90%sinovi stari kadrova upravlja ovim prostorima,niki misle dase demokracija kupuje na pijaci.Bez lustracije,nikad nece biti komunikacije.
Na ovako suženom i streilnom novogovoru oba termina su dobra i prikladna.
Jezik treba širiti i oplemenjivati i oba imena su dobrodošla.
Tako je Stojan u Sloveniji postao Stotan, slovenački fudbalski reprezentativac Stojan/Srbin postao Stotan.
Ako je tako kako veliš za Baniju onda neka i bude,naravno.
Elem….šta ti za ime Boga znači ovo:”Nakon 17. lipnja 1920. god., kada je kraljevim dekretom službeno intenziviran proces serbizacije vlaškoga stanovništva zapadno od Drine.”!!??
I u opšte reci nam kada je Banija postala Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra, koliko ke Zagreb bio veliki do i posle “serbizacije”….kolika je Hrvatska bila do “serbizacije”, kakv je to komparacija vlaha stocara sa posrbljavanjem i kakvo bre posrbljavanje posle 1920,jesu li moji preci bili vlasi do 1920 ili Srbi.
Članak je odličan ali otvara mnoga pitanja.
Otvara samo pitanje stalnog nametanja
POVJESNIH FALSIFIKSTA.
Poručujem autoru teksta da se ne nada.
I da pogleda doktorat sa hrvatske katedre povjesti o lažnoj povjesti, obranjen u Njemačkoj.
Srećom, osim historiografskih zapisa, sada postoje i genetika a i lingvistika. Pa su se npr neki Nijemci sada sjetili da znaju i “stari jezik”…koji bi to mogao biti, pitam se…?😊
Ne bih se upuštao u problematiku je li ispravno Banija ili Banovina. Ono što je sigurno da ni jedno ni drugo ime ove zemljopisne pokrajine nije srpsko niti je dio srpskog jezika. Titula ban ne postoji u srpskom jeziku ali zato postoji vožd što bi značilo vrlo slično hrvatskom ban. Da je u pitanju srbizam, a nije, Banija (Banovina) bi se zvala Voždija (Voždovina).
Toliko o traženju dlake u jajetu.
Baš me zanima da li će se g. Nosić za godinu, dvije nakon što ga genetski modificiraju i dalje baviti ovim apsolutno nebitnim pitanjem (moguće da hoće ako preživi modifikaciju).
Molio bi autora da ovo objasni
Podrucje kojim vlada ban je banovina a ne banija
Podrucje kojim vlada župan je županija a ne županovina
Sve mi se cini da je ovo tjeranje mak na konac jer je na tom podrucju prije vecinsko stanovnistvo bilo srpske nacionalnosti pa sad kad njih nema treba izbrisat i “njihova ” imena.
Sad samo cekam da Beli Manastir promjeni ime
“tjeranje maka na konac” ili ako prođe validacija mojeg komentara “traženje dlake u jajetu”.
Od 90ih smo se naslušali o čistoći jezika i potrebi da se iz njega izbaci sve što zvuči “strano”. Imali smo čak pokušaj zamjene jedne strane riječi drugom, sport u šport. Sve je to uzalud, može se neki spiker (bogzna kako se to hrvatski kaže) polomiti narod će i dalje ići u dućan (turcizam) kupiti televizor (grč.-lat.) i antenu (lat.).
Samo čekam da nekome zasmeta pjesma Beli Zagreb Grad.
Srb takođe.
@Kurjaca
Pelmonoštor?
eeee,imas ti ovde neke bisere , zapadno od drine zive vlasi, bijela hrvatska u kojoj zive luzicki srbi , svicarska svajcarsaka…
u hrvatskom domu radi kucanica , au srpskoj kuci domacica ?!
Onda je I Knezija u Zagrebu turcizam, moraju za nesto dobivat novac pa pisu bed veze boli me kako ce se zvati dok razumijem gdje je to.
Službeni naziv postojati mora.
Gospodin, dr. Nosić, šta reć….U uvodu svog teksta g. Nosić spominje bijelu Hrvatsku, što automatski implicira postojanje crvene Hrvatske, prekrajanje povijesti onako, pomalo, stupanj, dva, svakih nekoliko godina. Današnji povjesničari, pa čak i hrvatski, za strane da i ne govorim, tezu bijele i crvene Hrvatske smatraju znanstveno neutemeljenom. Jedini navodni dokaz je ljetopis popa Dukljanina koji naravno nemamo u originalu nego prepisku katoličkog klera iz 16 st. što bi se ono reklo, znanstveno neutemeljeno. Ali na njemu počiva donekle još službena hrvatska historijografija, temelj je udario fra. Dominik Mandić, a kasnije preuzimali hrvatski povjesničari. Jedini kritički osvrt na ovu tezu (u pravo vrijeme) je dala gospođa Nada Klaić i noviji hrvatski historijografi (zadnjih godina). Spomena radi, pričamo o 9-10 st. naše ere. Sad bi i ja moga biti perfidan poput dr. Nosića, pa reć, to je vrijeme kralja Tomislava (cca. 10 st.), i nikakvih valjanih dokaza stranih autora, poglavito iz Venecije i Istočnog Rimskog carstva o kralju Tomislavu nema, moderni povjesničari to drže u najmanju ruku dvojbenim (samo postojanje dotičnoga kralja). Ako je bio tako velik kralj, gdje mu je grob i spomenik, gdje je uostalom ijedan grob bilo kojeg hrvatskog kralja ili kneza, bez onih ugarskih ili austrijskih? Pa nema ih, i šta sad, koji zaključak bi iz toga mogao izvući g. Nosić. Uvod nas dalje vodi kroz slijedeći primjer, Šleske, pa nabraja moderne i povijesne države koje obuhvaća geografski pojam, i gle čuda, spominje se gornjolužički, ali spomena da su to Srbi nema nigdje. Pa ako su to Srbi (oni sami za sebe kažu da jesu) onda valjda i izraz, u govoru i pismu “Šleska”, valjda srpski, tko zna po g. Nosiću je to gornjolužički, ali je identičan u govoru i pismu srpskom riječku “Šleska”, molim čitatelja da razdvoji gornjolužički “Šleska” od srpskog “Šleska”. Kakva fina pomicanja, perfidno. Da bi na kraju uvod završio sa pojmom Srijem/Srem, pa to je identičan naziv samo je jedan na ijekavici, a drugi na ekavici, ali naravno to su sad dva različita jezika. Kakav smjeh, Vatroslav Jagić i Đuro Daničič se okreću u grobu.
Daljnju raspravu o tvorbi pridjeva preskačem.
I sad kulminacija, to je oduvijek bila Banovina, ali “intenziviranim posrbljavanja Vlaškog stanovništva iza 1920 g”. Iz čega bi se dalo zaključiti da su Vlasi do 1920 g. bili nešto sasvim drugo, ali posrbljavanjem oni postaju Srbi, mada Nosić zna da to oni nisu, kao što i zapadni Hercegovci nisu, ni blizu, knjigu čovjek napisao o prezimenima u zapadnoj Hercegovini. Da sumiram, Vlasi do 1920 g. valjda Rumunji ili štali, i onda zaboravili na svoja predanja, pretke, pismo, običaje i postali Srbi do 1941 g. Pa tko normalan u to može povjerovati.
Mali eksurs, o kojem niste pisali na portalu, a to je da su Bunjevci zatražili u parlanentu Vojvodine da se uvede kao jezik Bunjevački. Uf, kako su se određene frakcije digle na noge, opet Srbi tjeraju jadne Hrvate da mijenjaju svoj jezik, danas jezik, sutra naciju, bl bla, bla….A zahtjev uputili predstavnici Bunjevaca sa sjedištem u Subotici, parlamet samo odobrio zahtjev i ništa više. E sad, ti Bunjevci koji su nakon svekatoličkog kongresa iz 1900 g. u Zagrebu, gdje je nastala sintagma i odluka da se svi katolici iz područja bivše juge imaju smatrati Hrvatima, Bunjevci su dekretom postali Hrvati. Nakon “pišljivih” 120 g. ti isti Bunjevci žele svoj jezik i svoja obilježja natrag, i šta bi sad g. Nosić mogao zaključiti ovdje, uporedivši slučaj Vlaha i Bunjevaca, ja stvarno ne znam?
Naravno dr. Nosić se morao dotaknuti i perioda 41-45 g. bez toga nema objašnjenja, pa onda kaže….. U tom periodu vratilo se ime Banovina, znači prije toga Srbi nametali Banija, poslje toga komunisti nametali Banija, al u NDH je bio pravi izraz “Banovina”. Opet perfidno do kraja.
Mene uopće ne zanima kako netko izgovara pojedini geografski pojam, i on je ovdje nebitan, ali način objašnjenja je svakako bitan.
Živili!
Dobro kolega kako to da nakon svekatolickog kongresa 1900 uZagrebu Slovenci kao katolici nisu postali Hrvati iako su tada živjeli u zajedničkoj carevini.Valjda su i oni tada bili narod koji je živio na području bivše Juge, kako vi to zaokružujete ove prostore.Ako ste htjeli mogli ste razumjeti sto se krije i tko stoji iza ove odluke o proglašenju Bunjevackog jezika kao službenog u Subotici .Nego sto bi se dogodilo da u Novom Pazaru muslimani zatraže Neki svoj autohtoni jezik kao službeni ili da zatraže da se natpis na ulazu i izlazu iz grada napise na Turski?
Mogli su jedino Hrvati postati Slovenci.
Po zadnjem popisu K&K, Slovenaca 1 200 000, a Hrvata 800 000. (Davno sam to čitala, ispravite me ako griješim, ali, sumnjam).
Odgovor vam je u činjenici da je ista monarhija ZABRANILA ILIRSKO ime, a dozvolila – Hrvatsko.
Možete li izvesti kakve zaključke o političkim namjerama iz ova dva podatka?
Zašto se zove Banovina/ Banija ako tamo nikad ban upravljao nije?
“”Vojna krajina tijekom XVI. i XVII. stoljeća u vojnom je pogledu izdvojena iz vlasti hrvatskog bana i Hrvatskoga sabora i podčinjena je vrhovnom zapovjedništvu nadvojvode Karla i Ratnog vijeća u Grazu”
…
Početkom studenoga 1630. godine vladar izdaje Vlaške statute, odnosno Statuta Valachorum, koji su regulirali odnos vlaških doseljenika iz Osmanlijskog Carstva prema vojnim zapovjednicima, njihove obveze i prava na unutarnju samoupravu. Stvaranjem novoga, vojnog staleža krajišnika, polako se ostvarivao proces izdvajanja krajiškog teritorija od vlasti Hrvatskog sabora i bana.”, wiki.hr
Autor je isti. Ista pitanja o Vlasima, rasprave s “polit.protivnicima”…na Wikipediji!!!
Etnicitet, običaji, i lingvistika pokazuje, međutim da su Vlasi u Rumunji – Srbi, odnosno srpskog porijekla. (Aleksandar Šargić, YT, Srbija global),
Za one koji nisu znali, Rumunjski je umjetan jezik. Prvo su to naučili djecu u školama, a oni prenijeli doma. Naravno, stare knjige su pisane – “starim jezikom”.
Štošta se može kad si na vlasti…
Rimljani su tamo naselili neke svoje, da razbiju populaciju Dačana s kojima su imali muke(R1B haplotip). Dakle, nisu to u povjesti radili samo Kinezi…
Ban Jelacic je u usao u Bec s krajisnicima, iz Vojne krajine nakon sto je car pobjegao iz Beca zbog pobune, uspostavio red i vratio cara natrag. Na isti nacin je tako slomio pobunu i u Budimpesti. Posve tocno, Vojna krajina je bilo pod drektnim vojnim zapovjedništvom jer je to bio sanitarni kordon prema Tuskoj. Stanovnistvo na Baniji je preslo iz Turske u H. Monarhiju ne zeleci zivjeti pod turskim jarmom (npr. janjicarstvo). Tu slobodu su krvavo placali ginuci i braneci H. mornarhiju i time i Evropu od Turaka.
Cudna te neka logika. Cudni ti ljudi (cudnog imena), misle na vlaskom a pricaju srpski. Jos si nazivaju djecu srpskim imenima (Dragan, Dusan, Stojan, Gojko itd.). Jos bi to nekako razumio da je na tom podrucju vladala Srbija pa da je prisiljavala lokalno stanovnistvo da budu Srbi, da ih asimilira, ali bili su daleko izvan dosega bilo kakve srpske drzave (u to vrijeme nikakve srpske drzave nije bilo), bili su na podrucju Austro-Ugarske odnosno Habsburske monarhije. Nesto je bila jako mocna ta skrivena drzava Srbija onda kad je vrsila teror i asimilaciju nad lokalnim stanovnistvom u posve drugoj drzavi. Spominje se 1920 godina, eto moji su sa Banije (smijesno mi je kad netko kaze idem u Baniju, mi smo oduvijek govorili idemo na Baniju, jer je to brdovito podrucje, stoga prijedlog na, isto kao sto bi bilo na Velebit, na Dinaru) moj djed je rodjen 1909, dakle prije kjucne 1920 godine pa nije nosio nikakvo vlasko ime, niti je pricao vlaski. Dapace govor mu je bio i pun gemanizama (npr. aufstehen, ustaj (vojsko)) iako nikad nije imao prilike biti u Austro-Ugarskoj vojsci, ali su pretci naravno bili. Cudni ti “Vlasi” sami od sebe svojoj djeci daju srpska imena.
Čudna je logika, Milane, zato što profesor istoriju tretira kao samoposlugu. Uzme tamo šta mu se sviđa, a šta mu se ne sviđa ostavi. Dođe kući i zbrčka od toga neki članak koje se ponekad može progutati, a ponekad ne, kao u ovom slučaju.
Slažem se sa svim što si napisao. Pozdrav!
Ne samo kao samoposalugu nego kao radionicu u kojoj po miloj volji prekrajaš istoriju .
Sva sreća da je riječima svejedno odakle potiču
A KAKO SE ZOVE OVA LUDNICA VIRUS PANIKE? Milokliz, spolni uvlakac, kujac ili penis? Pucamo na mozak pa se bavimo uglavnom nebitnim stvarima kako se nesto zove….
Gledam kroz prozor starac koji je radio 35 god roni u kontejner u potrazi za necim. Kako se njegova penzija zove? Crkavica, penzija, mirovina ili carolija?
A što sa Kordunom? Pa neće valjda ostati Kordun.
E moj autoru…
da mi je tvoju glavu pa da se naspavam malo.
Sta tebe zulja u ovom vremenu????
Ozbiljno?
😜
A gle, za šećer može slador, a što ćemo s turcizmima
višnja
pilić…sjetit ću se još.
Evo kratkog a poucnog priloga s HRT-a o turcizmima u hrvatskom jeziku. Nadam se da ce proci link, a mislim da bi bila zanimljiva poduka svima nama, koliko koristimo turskih rijeci u nasem govoru:
https://www.youtube.com/watch?v=ux_SDcFxmWg
Meni se namece jedno ptanje zar zaista nismo imali svojih rijeci za tu gomilu pojmova, pa smo morali uzeti od okupatora.
Boja = barva
Čekić = mlat
Čelik = hmmm
to su isti jezikoslovci iz tuđmanove ere kojima je glavni zadatak bio pronaći ili stvoriti što više razlika između hrvatskog i srpskog jezika.razlike evidentno postoje.nije potrbno stvarati nove,tipa samokresa,zrakomlata ili sad banije/banovine.po istoj logici iz članka županije bi bile županovine…
Razlike su uvijek postojale. I bit će ih sve više jer više nismo ista država. Što je tu čudno ako imamo sve manje srpskih riječi? Više nema hrvatsko-srpskog jezika. Pa nek’ si i oni stvaraju svoje nove riječi. Kaj to nas briga?
Da, da: u bespućima povijesne zbiljnosti to je tamošnjem narodu sigurno najveći problem! A u tom kontekstu evo još jedan veliki povijesni problem: Nije Venezia nego Mleci! Ne znam kako Talijani toga još nisu postali svjesni…
Onda oni tuđinski nastavci u imenima Bjelovar, Daruvar, Vukovar. Jesu li zato krivi Turci ili Mađari? Pretpostavljam da će na kraju biti konsenzus nekih velikih “stručnjaka” da su i za to krivi Srbi…
Blizu Velike Gorice postoji mjesto koje se zove Lazina Čička. Što će li nam tek o tom imenu reći gore navedeni profesor? Vjerojatno da Lazo nije Hrvat, a da Čička nije Čička nego …, ali nam je Lazo to podvalio “umotano u celofan”, da se ne vidi od prve…
var je od tvarda/tvrda/utvrda.. tvar.. Varšava nije vidjela ni Ugara ni Turaka.. a i većina tih Mađara su naši ljudi.. i puno današnjih Turaka.. uzimali su oni i od nas. .. kao i Latini i Grci..
babuška
A potječu li onda imena gradova Temišvar i Sekešfehervar isto od tvarda/tvrda/utvrda?
Mda.
“Nije vengo, vengo nego…”
Ha,ha E moj zerman, vero je.
Žena ti je ka i živica ,ako je ne krešes,strižes i podšišas onda ona prijeđe u vrlo kratkom roku kod dokucnog žitelja ili jednostavno susjeda Gjure,a njemu to neće nikako biti mrsko .
“”Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo). Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo – kraljevina i carstvo – carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika. Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline”, objasnio je.
“Potonje nam dokazuje još jedan apsurd – Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski. Da stvar bude bolja, u srpskom jeziku se područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije. Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom ‘krivogovora'”,…”, Index.hr
… dok je banija arhaizam…
izvini, oprosti ali pardon, zašto nisi napravila tipfeler da ne pritisneš razmaknicu na pravom mjestu da bi opisala cijelu ovu raspravu… još jedanput se ispričavam :))
U Karlovcu zadnjih 442 godine jedan dio zovu Banija. I nikome ne pada na pamet mijenjati naziv u “turbo’rvacki”. U Karlovacu je HDZ tradicionalno na vlasti.
Znači li to kako su karlovački HDZ-ovci srbočetnici, oryunaši, mrzitelji svega ‘rvackog?
Ili su možda normalni, kulturni građani?
Čemu ova opsjednutost i korištenje agresivno-podrugljivih izraza tipa ‘rvacki? Ili je to ipak svojstveno onima koji nisu baš normalni, kulturni građani?
Banovina podrazumeva administrativno-upravnu oblast, dok je Banija srpski naziv geografske oblasti u Hrvatskoj između Kupe, Save, Une i Petrove gore. Je l’ kraljevina Jugoslavija bila podeljena na 9 banovina? Semantički misli se na dva različta pojma i ne bi trebalo da bude predmet polemike.
Pravedno bi bilo raspisati referendum u Baniji/Banovini pa neka stanovnici te pokrajine odluče kako će se ona zvati. Već je pun kufer politicara, jezikoslovaca, povjesničara i tirana koji nameću sve i svašta pa i nazive.
Pravedno bi bilo zasukati rukave i ponovo podići porušene kuće.
Dragi pravoslavci vi ste 500g bili pod turskom naravno da vam je draži turcizam nego istina ….a bitno je kako se zove da nije bitno ne bi bilo 70 komentara …
…….da bi bio mir u kući svako mora poštovati kućni red znači Banovina službeno a neslužbeno zovite kako hoćete …tražite istinu..
Blago Vama sa takvim razmišljanjem.
Sto je s Opatijom?
Zašto brišete komemtar?
Pisac teksta je usprkos svim komentarima apsolutno u pravu. U Hrvatskoj državi je Banovina, a izvan Hrvatske može biti Banija, nedođija ili kirgistan.
Ima toga još! Zrakomlat=helikopter
Strojnica=mitraljez
puškostrojnica=puškomitraljez
samokres=pištolj
brzoglas=telefon
krugoval=radio
munjara=el.centrala
Vojnički činovi satnik=kapetan
bojnik=major
okovratni dopupak=kravata
okolokućni domobran=pas,ćuko
međunožno guralo=bicikl
Jezikoslovac svasta iznese na trpezu – ali ono osnovno iz nekog razloga zaboravi! S obzirom na osnivanje Banovine Hrvatske, 1939.godine, bilo je logicno da se nakon toga pravi razlika izmedju tog poludrzavnog oblika (banovina) na jednoj strani, i stare oblasti koja se otad, ali i prije toga, dominantno zove Banija!
Iz tog razloga, dakle povijesnog, i sad upotreba pojma Banovina (umjesto Banija) moze samo izazvati konfuziju.
Poruka jezikoslovcu: ime prije svega ne smije stvarati konfuziju! Dakle – Banija! A sto sve vise cujemo oblik Banovina – to je da se potare oblik koji nadlezni smatraju srpskim, valjda zato sto je u Baniji najvise Srba zivjelo. Nece nijedan Srbin reci da je iz Banovine! I tako postaje jasno zasto jezikoslovac – koji se pravi da ne poznaje povijest – hoce da ne bude Banija! On bi da Srbi ostanu bez Banije, i jezicki.
Slavonija = Slavonina
Dalmacija = Dalmacovina
Postovani Gospodine Prof. Dr, Sc.Milane Nosic
Oprostite na mojo tastaturi nema znaka zadnjeg slova vaseg prezimena
“Svaki narod i svaki jezik ima vlastiti sustav imenovanja područja (krajeva, pokrajina, oblasti, regija…), pa tako i hrvatski”.
Jasno je na sta aludirate….
Vas bi u Schweiz(arskoj) zvali Nosik??
a Zenevu – Genève (Njemacki Genf)
Cirih – Zürich
Bec – Wien
a Zagreb – Agram
Beograd – Belgrad
itd… pa tako i Svicarski…. (Schweizer)
I nitko nema problem sa tim…..osim…..
Jedino se ne slažem s tjeloužitkom, mislim da je to riječ za vibrator,
Nije li slinovnik glavni mupolog u stožeru?
Kako određene grupe koriste “svoje povjesničare” za “jedinu istinitu povijest”, tako isto te grupe naručuju “svoje jezikoslovce” za “jedine prave toponime”.