Drveće ima vlastiti mišićni sustav koji ga ispravlja

Znanstvenici francuskog Nacionalnog instituta za istraživanje poljoprivrede, prehrane i okoliša (INRAE) i Sveučilišta Clermont Auvergne proveli su eksperiment u kojem su mlade topole lišili svih osjetila osim jednog – vlastitog osjeta oblika. Postavili su ih na horizontalnu platformu koja se rotira unutar sfere osvijetljene sa svih strana, čime su eliminirali utjecaj gravitacije i smjera svjetlosti. Rezultat je objavljen u časopisu New Phytologist.

Ključno otkriće jest da se tenzijsko drvo – tkivo koje se dosad povezivalo isključivo sa savijanjem stabljike prema gore – može formirati i na suprotnoj strani te djelovati poput antagonista, ispravljajući stabljiku natrag u ravni položaj. To je prvi dokaz da biljke koriste istu vrstu tkiva za suprotne funkcije, slično kao što mišići kod životinja omogućuju i pokret i održavanje posture.

Osjet oblika – propriocepcija kod biljaka

Propriocepcija je sposobnost percepcije položaja vlastitog tijela, dugo smatrana isključivo životinjskom odlikom. Još 2012. godine tim INRAE-a dokazao je da biljke posjeduju tu sposobnost, no biološki mehanizam koji njome upravlja ostao je nepoznat. Ovo istraživanje sada otkriva upravo taj mehanizam.

Eksperiment je izveden u dvije faze. Mlade su topole prvo postavljene vodoravno, nakon čega su se same savile prema gore – za to je bilo potrebno desetak dana. Zatim su prebačene u rotirajući uređaj. Tijekom sljedećih tjedana stabljike su se postupno ispravljale, a analiza anatomije drva pokazala je da je formiranje tenzijskog drva na gornjoj strani prestalo, dok se na donjoj strani stvorilo identično tkivo koje je generiralo silu u suprotnom smjeru.

To otkriće mijenja dosadašnje razumijevanje uloge tenzijskog drva, koje se moglo primijetiti, primjerice, u podnožju stabala na planinskim padinama. Sada je jasno da ono može djelovati u oba smjera, ovisno o tome što biljka percipira kao potrebno za uspravan rast.

Što to znači za šumarstvo i poljoprivredu

Ovo otkriće ima izravne praktične implikacije. Bruno Moulia, direktor istraživanja INRAE-a, ističe da loša koordinacija u sukcesivnoj aktivaciji tenzijskog drva stvara pretjeranu unutarnju napetost koja može narušiti kvalitetu drva. Istraživanje otvara put prema selekciji biljaka s boljom propriocepcijom – primjerice, onih koje ostaju uspravne u vjetru ili kod žitarica pogođenih polijeganjem.

Znanstvenici naglašavaju da je riječ o senzomotoričkoj petlji koja djeluje u drvenastim dijelovima stabala, a njezino razumijevanje zahtijevalo je interdisciplinarni pristup. Kako kaže Félix Hartman, istraživački inženjer INRAE-a, otkriće je rezultat dugotrajnog i upornog rada stručnjaka različitih profila.

Dok se svijet suočava sa sve učestalijim ekstremnim vremenskim pojavama poput oluja i klizišta, sposobnost stabala da se sama isprave nakon takvih događaja postaje ključna za njihov opstanak. No postavlja se i pitanje koje izvor ne postavlja: ako drveće može osjetiti vlastiti oblik i na njega reagirati, koliko je ta sposobnost razvijena kod drugih biljnih vrsta – i možemo li je iskoristiti za uzgoj usjeva koji će preživjeti sve češće vremenske ekstreme bez ljudske intervencije?