Dlakava grahorica uspješno zamjenjuje herbicide u suzbijanju korova

Kanadski istraživači tri godine prate kako pokrovni usjevi mogu pomoći u prelasku s višegodišnjih sjemenskih travnjaka na jednogodišnje kulture, a prvi rezultati pokazuju da gusto sklopljene smjese poput dlakave grahorice mogu potisnuti korov jednako učinkovito kao herbicidi.

Istraživanje je započelo 2024. godine nakon što je herbicidima uklonjen sastojak crvenog vijuka. Znanstvenici su usporedili pet kombinacija pokrovnih usjeva: dlakavu grahoricu, slatku djetelinu, ozimu raž, rotkvicu i stočni grašak. Nijedna parcela nije dobila umjetno gnojivo – supresija korova oslanjala se isključivo na kompeticiju pokrovnih biljaka, uz košnju radi sprječavanja osjemenjivanja.

Dlakava grahorica postigla je najveću biomasu prve godine – 7,5 tona suhe tvari po hektaru. Smjesa grahorice i slatke djeteline dala je 7,0 t/ha, a grahorica s ozimom raži 6,6 t/ha. Te su kombinacije oblikovale guste sklopove i pokazale najjači potencijal za gušenje korova. S druge strane, stočni grašak proizveo je manje biomase i povezan je s većim pritiskom korova u sljedećoj sezoni.

Suša i dvogodišnja djetelina zamaglili ekonomsku sliku

Rezultati dolaze s važnim upozorenjima. Teška suša 2025. godine poremetila je nicanje uljane repice, a umjesto jednogodišnje posijana je dvogodišnja slatka djetelina. Ozima raž također se zadržala u drugoj godini. Ekonomske pokazatelje stoga treba čitati s oprezom.

Najveći prinos u vrijednosti uljane repice dala je kombinacija slatke djeteline i rotkvice, a slijedi je smjesa grahorice i djeteline. Te su varijante zadržale i relativno nisku razinu korova. No tu nastaje ključna dvojba: mahunarke obogaćuju tlo dušikom, ali pri razgradnji ostataka oslobađaju staklenički plin dušikov oksid (N₂O). Grahorica je imala najviše emisijske vrhove, iako najniže emisije po jedinici biomase. Najveći intenzitet emisija zabilježen je upravo kod tretmana s djetelinom i rotkvicom.

Pitanje koje istraživači nisu postavili glasi: isplati li se uopće forsirati prelazak na jednogodišnje kulture ako cijena toga uključuje veće emisije stakleničkih plinova i rizik od suše? U vrijeme dok se poljoprivrednike diljem svijeta potiče na dekarbonizaciju, ovakvi podaci traže širu raspravu o tome što zapravo znači “održiva” tranzicija.

Dvogodišnje mahunarke poput slatke djeteline, unatoč komplikacijama, pokazale su se obećavajućima – nude i profitabilnost i ekološke usluge u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Rezultati bi mogli zanimati australske proizvođače sjemena pašnjaka, no autori upozoravaju da je prije primjene nužna lokalna validacija.

Istraživanje je predstavljeno na konferenciji IHSG 2025. godine, a proveli su ga Nityananda Khanal, Noabur Rahman, Shekhar KC, Ramchandra Neupane i Bharat Shrestha uz potporu AgriFutures Australia. Poljoprivrednicima koji razmišljaju o sličnom prelasku ostaje praktičan zaključak: brzo uspostavljanje sklopa i gusto prekrivanje tla važniji su od same količine biomase – a izbor između zarade i emisija nije tako jednostavan kao što se čini.