Riba koja se tek nakon što susjed započne zaokret odlučuje na isti manevar — i to u djeliću sekunde — ključ je novog otkrića kalifornijskih znanstvenika o tome kako nastaje školsko kretanje riba.
Fizičari i neurobiolozi sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu proučavali su mikro staklene ribice (Danionella cerebrum) i u časopisu Physical Review Letters objavili model koji ruši desetljećima staru pretpostavku o ponašanju ribljih jata. Umjesto da se ribe usklađuju s prosječnim smjerom kretanja svih susjeda, kako je tvrdila klasična teorija, istraživanje pokazuje da svaka riba kopira pokret samo jednog, nasumično odabranog susjeda.
Završetak zaokreta otvara prozor za kopiranje
Istraživači su otkrili da završetak zaokreta jedne ribe stvara „prozor prilike” u kojem susjedi mogu uskladiti svoj pokret. Zrele ribice reagiraju iznimno brzo, što omogućuje uvid u stalnu razmjenu signala unutar jata. Model su potvrdili eksperimentom u virtualnoj stvarnosti: kada su programirali virtualne ribe da mijenjaju smjer, prave ribice ponašale su se točno prema predviđanjima modela kopiranja pojedinačnog susjeda.
Voditelj istraživanja Palka Puri, nedavni doktorand fizike na UC San Diegu, zajedno s profesorima Johnatanom Aljadeffom i Matthewom Lovett-Barronom, napravio je detaljan zapis ponašanja ribica kroz različite razvojne faze. Njihov računalni model sada omogućuje predviđanje dinamike formiranja i raspadanja jata, što dosad nije bilo moguće.
Od pokreta do mozga
Ovo otkriće otvara vrata neurobiološkim istraživanjima. Budući da su Danionella ribice prozirne, znanstvenici mogu snimati aktivnost njihovih mozgova tijekom socijalnih interakcija. „Identifikacija ovih precizno tempiranih socijalnih interakcija, zajedno s poboljšanim tehnologijama za snimanje neuralne aktivnosti, unaprijedit će naše razumijevanje kako procesi u mozgu pojedinaca podržavaju kolektivno ponašanje”, kaže Aljadeff.
No postavlja se pitanje koje istraživači tek trebaju odgovoriti: kako sićušni mozak ribice, veličine nekoliko milimetara, u djeliću sekunde odabire kojeg će susjeda kopirati? I je li taj mehanizam odabira nasumičan ili postoji hijerarhija unutar jata koja određuje tko je „uzor”?
Dosadašnja istraživanja kolektivnog ponašanja životinja uglavnom su se oslanjala na modele aktivne materije iz fizike, koji su teško povezivali individualne interakcije s makroskopskim obrascima kretanja. Ovaj rad, koji su proveli Puri i suradnici, prvi put nudi model koji povezuje percepciju pojedinačne ribe s dinamikom cijele grupe, a istovremeno otvara put za razumijevanje složenog društvenog ponašanja na razini moždanih procesa.
U ribe u jatima, drveca u sumi, ptice u jatima, zivotinje u coporima, kolektivno u njima se inkarnira “jedna samosvijest” i iz tog razloga automatski djeluju i krecu se tako sinhronizovano u ovom slucaju ribice 🙂 .
Za ribe se veže pojam *plova a za ptice * jato.
Takvo kretanje zajedničko je i pticama i ribama.
Sklon sam mišljenju da se ono može primjeniti za sve životinje u velikim skupinama.
Danionella cerebrum dobila je naziv cerebrum zato što je njezin mozak iznimno pogodan za znanstveno proučavanje.
Najzanimljivije je to što je ova sićušna riba gotovo prozirna, uključujući lubanju. Zbog toga istraživači mogu pomoću mikroskopa i fluorescentnih oznaka promatrati aktivnost neurona u živom mozgu, bez otvaranja lubanje.
Zato je postala važan model za istraživanje:
Dakle, „cerebrum” nije slučajno odabrano ime — naglašava upravo ono po čemu je ta vrsta posebno zanimljiva: njezin mozak.
Sve što postoji, postoji samo u Sadašnjem Trenutku.
Ništa ne postoji ni juče ni sutra.
Sadašnji Trenutak je za um i logiku tamni Ne-prostor koji se ne može analizirati.
Tu je granica uma i logike.
–
I ljudska čula su naravno u S.T. ali reaguju post festum.
Čula su kao i um, alat prostorno-vremenske zablude.
–
Ne-čulo je alat za S.T.
Ono je zaduženo za svesnost jedinstvenosti svega što postoji u S.T.
Ne-čulo smo MI,
i ribice naravno.
i drveće,
i biljke.
–