Bumbari bi mogli mijenjati svoje prehrambene navike ovisno o vrsti bolesti kojom su zaraženi, što ukazuje na mogućnost samoliječenja kod kukaca.
Istraživači sa sveučilišta u Belgiji i Španjolskoj pratili su 18 komercijalnih kolonija bumbara (Bombus terrestris) u ljetnim šatorima opremljenim robotskim cvjetovima. Cvjetovi su nudili ili običnu šećernu vodu ili šećernu vodu s kvercetinom, prirodnim spojem s antimikrobnim svojstvima koji se nalazi u biljnom nektaru i peludu.
Bolest određuje izbor hrane
Kolonije su podijeljene u tri skupine: jedne su izložene gljivici Ascosphaera apis koja ubija ličinke, druge bakteriji Serratia marcescens koja inficira odrasle pčele, dok je kontrolna skupina dobivala sterilnu otopinu. Tijekom pet dana slobodne potrage za hranom, kolonije izložene gljivici sve su češće birale cvjetove s kvercetinom i duže su pile iz njih.
Kolonije zaražene bakterijom nisu pokazale značajnu promjenu u preferencijama, kao ni zdrava kontrolna skupina. To sugerira da vrsta patogena oblikuje ponašanje kukaca u potrazi za hranom, pišu autori studije objavljene u časopisu Royal Society Open Science.
Oprez sa zaključcima
Iako rezultati pokazuju jasan pomak prema kvercetinu kod gljivične infekcije, istraživači upozoravaju da nisu izmjerili smanjuje li konzumacija tog spoja stvarno razinu infekcije ili pomaže preživljavanju ličinki. “Naši rezultati ne pružaju definitivan dokaz formalnog samoliječenja”, naglašavaju autori.
Poznato je da se životinje ponekad liječe prirodnim sredstvima – divlje čimpanze posežu za biljkama s analgetskim svojstvima, a ptice oblažu gnijezda opušcima zbog kemikalija koje odbijaju grinje. Medonosne pčele sa sličnim infekcijama također skupljaju više zaštitne biljne smole.
Ovo istraživanje otvara pitanje koje autori nisu postavili: ako bumbari biraju ljekoviti nektar samo kod gljivičnih, a ne bakterijskih infekcija, što to govori o složenosti njihove imunološke svijesti? Priroda očito ima vlastitu ljekarnu, a kukci su možda bolji poznavatelji njezinih sadržaja nego što smo pretpostavljali.
Možda smo ipak najglupija biča
Da, kao i vjerojatna greška u poimanju nas samih za koje je uvriježeno mišljenje kako smo jedina svjesna bića, dok to, npr. ribe nisu. A onda im iskoči dupin iz vode i oni se čudom čude kako je “pametan”, (ili pas ili mačka na kopnu).
A, pritom ne vide, jer ne znaju, kako se vinska mušica vrlo malo razlikuje od njih. Ništa ne znaju o dinamici unutar stanice, DNK, itd, itd…
Smeta im pas jer je poslušan. Smeta im mačka jer je samosvojna, itd, itd…
A ne primjećuju kako se na isti način “ponašaju” i ljudi, itd, itd…